REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11
P-197/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
RJEŠENJE
Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ines Božić, u pravnoj stvari tužitelja TC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zoran Vukušić Bokan, odvjetnik u OD Vukušić Bokan i partneri u Zadru, protiv tuženika SARTURA d.d., OIB: 27334333242, [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Ante Batarelo, odvjetnik u OD Batarelo Dvojković Vuchetich u Zagrebu, radi utvrđivanja ništavosti odluka skupštine, zaključio je glavnu raspravu 7. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, te objavio 20. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da su ništetne odluke skupštine d. SARTURA d.d. (prije: SARTURA d.o.o.), [adresa], 10000 Zagreb, OIB: 27334333242 od 15. siječnja 2025. god.:
Ad 1.
Dnevni red Glavne skupštine je:
1. Otvaranje Glavne skupštine, utvrđivanje broja prisutnih i zastupanih dioničara te utvrđivanje kvoruma.
2. Donošenje odluke o izboru predsjednika Glavne skupštine.
3. Donošenje Odluke o prijenosu dionica manjinskog dioničara na glavnog dioničara PC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] uz isplatu otpremnine u novcu u iznosu od 236,92 EUR za jednu dionicu koja je u cijelosti otplaćena i na kojoj ne postoje upisani tereti.
Ad 2.
I. Za predsjednika Glavne skupštine Društva bira se NC, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
II. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Ad 3.
I. Na dan donošenja ove Odluke društvo SARTURA d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 27334333242, upisano pri Trgovačkim sudom u Zagrebu, MBS: 080826061 („Društvo“), ima upisani temeljni kapital od 33.000,00 (trideset tri tisuće) eura, podijeljen na 3300 (tri tisuće tristo) redovnih dionica koje glase na ime, svaka u nominalnom iznosu od 10,00 (deset) eura, izdane u nematerijaliziranom obliku i postoje samo u obliku elektroničkog zapisa u središnjem depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira kojim upravlja SREDIŠNJE KLIRINŠKO DEPOZITARNO DRUŠTVO, dioničko društvo, sa sjedištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upisano pri sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem (MBS): 080138626 („SKDD“), pod oznakom vrijednosnog papira SART-R-A, ISIN oznaka: HRSARTRA0009, CFI oznaka:
ESVUFR.
II. Utvrđuje se da PC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] („Glavni dioničar“) drži posredno i neposredno ukupno 3222 (tri tisuće dvjesto dvadeset dvije) redovne dionice Društva, pojedinačnog nominalnog iznosa od 10,00 (deset) eura i ukupnog nominalnog iznosa od 32.220,00 (trideset dvije tisuće dvjesto dvadeset) eura, koje predstavljaju 97,64% (devedeset sedam zarez šezdeset četiri posto) ukupnog temeljnog kapitala Društva te daju isti postotak od ukupnog broja glasova na glavnoj skupštini Društva.
III. Glavni dioničar neposredni je imatelj 222 (dvjesto dvadeset dvije) dionice, pojedinačnog nominalnog iznosa od 10,00 (deset) eura i ukupnog nominalnog iznosa od 2.220,00 (dvije tisuće dvjesto dvadeset) eura, koje predstavljaju 6,7273% (šest zarez sedam dva sedam tri posto) ukupnog temeljnog kapitala Društva te daju isti postotak od ukupnog broja glasova na glavnoj skupštini Društva. Glavni dioničar posredno, putem ovisnog društva BIT d.o.o., [adresa], OIB: 81895825022, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, MBS: 081238348 („Ovisno društvo“) koje je u 100%-tnom vlasništvu Glavnog dioničara, drži 3.000 (tri tisuće) dionica, pojedinačnog nominalnog iznosa od 10,00 (deset) eura i ukupnog nominalnog iznosa od 3.000,00 (tri tisuće) eura, koje predstavljaju 90,9091% (devedeset zarez devet nula devet jedan posto) ukupnog temeljnog kapitala Društva te daju isti postotak od ukupnog broja glasova na glavnoj skupštini Društva. Sukladno odredbi iz članka 474. stavka 4. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23; 136/24; „ZTD“), u ukupan broj dionica koje pripadaju Glavnom dioničaru uračunavaju se i dionice čiji je imatelj Ovisno društvo. Stoga, Glavni dioničar drži posredno i neposredno 3222 (tri tisuće dvjesto dvadeset dvije) redovne dionica Društva, ukupnog nominalnog iznosa od 32.220,00 (trideset dvije tisuće dvjesto dvadeset) eura, koje predstavljaju 97,64% (devedeset sedam zarez šezdeset četiri posto) ukupnog temeljnog kapitala Društva te daju isti postotak od ukupnog broja glasova na glavnoj skupštini Društva.
IV. Utvrđuje se da svi ostali dioničari Društva drže ukupno 78 (sedamdeset osam) dionica Društva, pojedinačnog nominalnog iznosa od 10,00 (deset) eura i ukupnog nominalnog iznosa od 780,00 (sedamsto osamdeset) eura koje predstavljaju 2,3636% (dva zarez tri šest tri šest posto) ukupnog temeljnog kapitala Društva te daju isti postotak od ukupnog broja glasova na glavnoj skupštini Društva („Manjinski dioničari“). Nadalje, utvrđuje se da Društvo ne drži vlastite dionice.
V. U skladu s odredbama iz članka 300.f do 300.k ZTD-a i na temelju ove Odluke, dionice Manjinskih dioničara Društva, točnije 78 (sedamdeset osam) redovnih dionica koje glase na ime, oznake SART-R-A, ISIN oznaka: HRSARTRA0009, CFI oznaka:
ESVUFR, pojedinačnog nominalnog iznosa od 10,00 (deset) eura i ukupnog nominalnog iznosa od 780,00 (sedamsto osamdeset) eura, koje predstavljaju 2,3636% (dva zarez tri šest tri šest posto) ukupnog temeljnog kapitala Društva te daju isti postotak od ukupnog broja glasova na glavnoj skupštini Društva prenose se, na dan upisa ove Odluke u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, s Manjinskih dioničara na Glavnog dioničara.
VI. Društvo će po upisu ove Odluke u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu bez odgode obavijestiti SKDD s ciljem provedbe korporativne akcije prijenosa (odnosno preknjižbe) dionica Manjinskih dioničara s računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira Manjinskih dioničara na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira Glavnog dioničara, sukladno ovoj Odluci i rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu o upisu ove Odluke.
VII. Za prenesene dionice Glavni dioničar će Manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu u novcu u iznosu od 236,92 (dvjesto trideset šest zarez devedeset dva) eura za jednu dionicu Društva, koja je u cijelosti otplaćena i na kojoj ne postoje upisani tereti. Za dionice koje nisu u cijelosti otplaćene i/ili na kojima postoje tereti (ako takve postoje), otpremnina koja će se isplatiti Manjinskim dioničarima bit će umanjena za iznos obveze otplate i/ili stvarni iznos tereta prema podacima vjerovnika Manjinskih dioničara, a sve prema stanju na dan prijenosa dionica. Ukupni iznos otpremnine koji će se isplatiti Manjinskim dioničarima za 78 (sedamdeset osam) dionica (bez tereta) iznosi 18.479,76 eura (osamnaest tisuća četiristo sedamdeset devet eura i sedamdeset šest centi).
VIII. Primjerenost otpremnine ispitao je neovisni revizor društvo Russell Bedford Croatia - Revizija d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 64094041583, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, MBS: 080401703, koje je imenovano rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, pod posl. br.: R1-200/2024-2 od 19. (devetnaestog) kolovoza 2024. (dvije tisuće dvadeset četvrte). Neovisni revizor je izradio izvješće o procjeni fer vrijednosti dionice odnosno o primjerenosti otpremnine koju Glavni dioničar mora isplatiti Manjinskim dioničarima Društva, od dana 4. (četvrtog) listopada 2024. (dvije tisuće dvadeset četvrte) sve sukladno članku 300.h ZTD-a. Navedenim je izvješćem neovisnog revizora potvrđena i obrazložena primjerenost određenog iznosa otpremnine. Izvješće neovisnog revizora, izvješće Glavnog dioničara o pretpostavkama za prijenos dionica Manjinskih dioničara Društva s obrazloženjem primjerenosti otpremnine i ostali materijali za glavnu skupštinu koji služe kao podloga za donošenje objavljenih odluka su dioničarima bili izloženi radi slobodnog uvida od dana sazivanja glavne skupštine kako je navedeno u odluci o sazivanju glavne skupštine i pozivu za glavnu skupštinu od 12. (dvanaestog) prosinca 2024. (dvije tisuće dvadeset četvrte), a izvornik izvješća neovisnog revizora i izvješće Glavnog dioničara o pretpostavkama za prijenos dionica Manjinskih dioničara Društva s obrazloženjem primjerenosti otpremnine prilažu se izvorniku zapisnika s Glavne skupštine Društva i čini njegov sastavni dio, sve sukladno članku 300.h ZTD-a.
IX. Glavni dioničar predao je potvrdu središnjeg depozitorija sa sjedištem u [adresa] prema kojem je Glavni dioničar uplatio na račun središnjeg depozitorija novac potreban za plaćanje otpremnine uvećan za tromjesečni iznos kamata iz kojeg iznosa će se bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine Društva u sudski registar Manjinskim dioničarima isplatiti otpremnina uvećana za pripadajuće kamate. Iznos novca koji je Glavni dioničar uplatio na račun središnjeg depozitorija vodi se na računu posebne namjene i ne ulazi u likvidacijsku ili stečajnu masu središnjeg depozitorija niti se na tim sredstvima može pokrenuti ovrha radi namirenja tražbine prema središnjem depozitoriju, osim tražbine na isplatu otpremnine i pripadajućih kamata ili tražbine na povrat uplaćenih sredstava Glavnom dioničaru.
X. Otpremnina će se bez odgode po upisu ove Odluke u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, putem SKDD-a (s računa posebne namjene sukladno točki prije) isplatiti Manjinskim dioničarima Društva na čijem su računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira u računalnom sustavu središnjeg depozitorija kojeg vodi SKDD na dan prijenosa upisane dionice Društva, na njegov bankovni račun koji je poznati SKDD-u ili Društvu. Otpremnina će biti isplaćena zajedno s pripadajućom kamatom koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i predstečajna nagodba za tri postotna poena, za vrijeme od dana upisa ove Odluke u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pa do isplate otpremnine Manjinskim dioničarima.
XI. U slučaju da ni SKDD ni Društvo ne raspolažu podacima o bankovnom računu Manjinskih dioničara, niti Manjinski dioničari dostave SKDD-u podatke o svojim bankovnim računima po pisanom pozivu SKDD-a te u slučaju bilo kakvih drugih prepreka u isplati, iznos otpremnine deponirat će se kod SKDD-a s učinkom ispunjenja obveze isplate otpremnine od strane Društva. SKDD će Manjinskim dioničarima otpremiti odgovarajuća izvješća o mogućnostima i načinu podizanja obračunatih sredstava.
XII. Ova Odluka stupa na snagu danom upisa u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu."
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 EUR, u roku od 15 (petnaest) dana.
III. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 625,00 EUR.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan tužiteljev prijedlog za prekid ovog parničnog postupka do pravomoćnog okončanja postupaka koji se vode pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-2486/2023, P-815/2024, P-1195/2024, P- 3183/2023, P-1629/2024, P-1963/2024.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je 15. siječnja 2025. održana skupština tuženika, uz zastupljenost svih članova tuženika, u prostorijama javnog bilježnika Andrije Vugera, Sesvete. Vođenje zapisnika sa sporne skupštine povjereno je javnom bilježniku. Tužitelj u trenutku podnošenja ove tužbe ne raspolaže Zapisnikom. Tužitelj je sudjelovao u radu sporne skupštine te je iskazao protivljenje svakoj pojedinoj odluci donesenoj na spornoj skupštini. Nevaljane odluke su ništetne, odnosno, pobojne, jer su zasnovane na ranijim odlukama skupštine tuženika, koje su već predmet pobijanja. Nevaljane odluke su ništetne jer nisu u skladu s biti društva, kao otjelovljenjem zajedničkog pothvata njegovih članova, tj. tužitelja i PC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve sukladno njihovom ugovoru između članova društva (Tuženika) od 2. srpnja 2019., a s obzirom na zlouporabu prava od strane potonjeg i tuženika, te su suprotne moralu društva, odnosno pobojne, jer su protivne zakonu i društvenom ugovoru tuženika.
2. U odgovoru na tužbu tuženik prigovara naznačenoj vrijednosti predmeta spora navodeći da je sukladno članku 363.a stavcima 1. i 2. ZTD-a za određivanje vrijednosti predmeta spora, u postupcima u kojima se traži utvrđenje ništetnosti odluka glavne skupštine, mjerodavna vrijednost koju je tužitelj naznačio u tužbi. Međutim, ako je tužitelj vrijednost predmeta spora previše visoko ili previše nisko naznačio, sud, po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika, sam određuje vrijednost predmeta spora. Nadalje, sukladno članku 363.a stavku 3. ZTD-a, kada sud određuje vrijednost predmeta spora, u obzir uzima okolnosti svakog pojedinog slučaja, a „posebice značenje stvari za stranke“. S obzirom na to da je jedna od odluka koju Tužitelj pobija i odluka o prijenosu dionica manjinskog dioničara uz isplatu otpremnine u novcu u ukupnom iznosu od 18.479,76 eura, navodi da je jasno da ova stvar za stranke ima značenje barem u iznosu od 18.479,76 eura. Predlaže da sud rješenjem odredi vrijednost predmeta spora barem u iznosu od 18.479,76 eura. Tužitelj ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije navodeći da je prema članku 362. ZTD-a, za pobijanje odluka glavne skupštine aktivno legitimiran, između ostalih, onaj dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine, stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik. Sukladno članku 291. ZTD-a, dioničar može na glavnoj skupštini sudjelovati i ostvarivati pravo glasa osobno ili putem punomoćnika. Međutim, ako dioničar odluči opunomoćiti treću osobu da umjesto njega sudjeluje na glavnoj skupštini i ostvaruje pravo glasa, takva punomoć, sukladno članku 291. stavku 6. ZTD-a, mora biti specijalna i u pisanom obliku, odnosno iz nje mora biti jasno da se daje za sudjelovanje, odnosno glasovanje na glavnoj skupštini. U konkretnom slučaju, u odnosu na tužitelja takva punomoć nije postojala jer se g. RC, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Odvjetničkom društvu VUKUŠIĆ BOKAN i partneri d.o.o. („g. RC“) na Glavnoj skupštini predstavio kao „opunomoćenik“ Tužitelja s općom odvjetničkom punomoći („Nedopuštena punomoć“) umjesto specijaliziranom punomoći koja bi ga posebno i izričito ovlastila na sudjelovanje na Glavnoj skupštini i na korištenje pravom glasa. Na Glavnoj skupštini je g. NC, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao predsjednik Glavne skupštine, utvrdio da je g. RC podnio opću odvjetničku punomoć dok su svi drugi punomoćnici podnijeli specijalne punomoći. Sadržaj odnosno valjanost Nedopuštene punomoći je na Glavnoj skupštini g. Vladimir Ante Batarelo, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Batarelo Dvojković Vuchetich odvjetničko društvo d.o.o. („g. Batarelo“), kao opunomoćenik g. PC višestruko osporio i to na početku Glavne skupštine te prije glasovanja o svim predloženim odlukama. Slijedom navedenog, s obzirom na to da tužitelj nije bio prisutan na Glavnoj skupštini ni osobno niti putem punomoćnika iako je bio uredno pozvan, tužitelj nije aktivno legitimiran na pobijanje odluka Glavne skupštine. Nadalje navodi da razlozi na kojima tužitelj temelji tužbu nisu razlozi ni ništetnosti ni pobojnosti odluka glavne skupštine. Razlozi ništetnosti i pobojnosti odluka glavne skupštine su pobrojani u ZTD-u. Utvrđenje ranije donesene odluke ništetnom nije predviđeno kao razlog ni ništetnosti ni pobojnosti kasnije donesene odluke glavne skupštine. Dakle, u kontekstu ocjene valjanosti odluka glavne skupštine, svaka se odluka ima gledati kao samostalna cjelina pa eventualna nevaljanost ranije odluke ne povlači automatski za sobom nevaljanost kasnije odluke. Drugo, protivnost odluke glavne skupštine obveznom odnosu između dioničara nije razlog ništetnosti. Tužitelj, tvrdi da su odluke Glavne skupštine ništetne jer su navodno protivne Ugovoru, pri čemu tužitelj ničime ne precizira u čemu se sastoji navodna protivnost odluka Glavne skupštine Ugovoru. U svakom slučaju, sve i da odluke Glavne skupštine jesu protivne Ugovoru, a nisu, to ne bi moglo uzrokovati njihovu ništetnost. Naime, osim taksativno pobrojanih razloga ništetnosti i pobojnosti odluka glavne skupštine, ZTD u članku 360. stavku 1. sadrži otvorenu klauzulu prema kojoj se odluka glavne skupštine može pobijati tužbom ako je donesena protivno zakonu ili statutu, ali ne i ako je donesena protivno nekom drugom ugovornom odnosu. Ugovor na koji se tužitelj poziva se može pravno kvalificira kao ugovor o vezanju glasova te je u svakom slučaju ugovor obveznog prava i kao takav proizvodi pravne učinke između stranaka, ne i prema društvu, vjerovnicima i trećima. Uostalom, kada tome ne bi bilo tako, dioničari bi mogli uzrokovati nevaljanost odluka glavne skupštine pogodbama sadržanim u ugovorima koji se ne upisuju u sudski registar nadležnog trgovačkog suda pa samim time i njihov sadržaj nije dostupan ni društvu niti trećima koji u pravnom prometu stupaju u pravne odnose s društvom. S obzirom na to da ugovori između članova društva odnosno dioničara, kao što je i Ugovor, nemaju pravni učinak prema društvu, oni ne mogu predstavljati niti jedan aspekt biti društva, jer ugovori između članova društva odnosno dioničara imaju isključivo obveznopravni učinak, ne i statusnopravni. Da bi odluka bila kvalificirana kao odluka protivna biti društva potrebno je da ona sadržajno bude protivna njegovoj biti, a radilo bi se o slučajevima u kojima se odluka donosi protivno pravilima ustroja dioničkog društva ili kada se odlukom zadire u nadležnost drugih organa, što, ovdje nije slučaj, slijedom čega odluka nije protivna biti društva. Treće, tužitelj nije ničim dokazao da su tuženik i g. PC zlouporabili bilo koje od svojih prava, a kamo li da su odluke Glavne skupštine protivne moralu društva. Naime, iz tužbe nije jasno kojim su radnjama tuženik, a kojim g. PC navodno zlouporabili svoja prava. Tuženik predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
3. U podnesku od 26. rujna 2025. tužitelj se očitovao na tuženikov odgovor na tužbu. Protivi se tuženikovom prijedlogu da se vrijednost predmeta spora utvrdi u vrijednosti od „barem 18.479,76 EUR“, smatrajući da bi to bilo uvjetovano „posebnim značenjem za stranke“ koju da bi imala pobijana odluka o isplati otpremnine tužitelju u iznosu od 18.479,76 EUR. Naime, sukladno čl. 357. st. 3. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, dalje i: ZTD) „ništetna odluka … skupštine nema pravni učinak“, dakle ne može dati nikakvo pravo, pa ni njeno oglašavanje ništetnom ne može imati imovinske posljedice, kako po tužitelja, tako ni po tuženika. Prema tome, monetarni aspekt ništetne odluke (koja ne proizvodi pravni učinak) nije od značaja za odluku o vrijednosti predmeta spora. Vrijednost predmeta spora je određena po tužitelju u skladu s čl. 363.a ZTD-a, a tuženik je svojim navodima nije doveo u pitanje. Navodi da tuženik neosnovano prigovora aktivnoj legitimaciji tužitelja, pritom osporavajući punomoć punomoćnika koji je zastupao tužitelja na spornoj skupštini kao „nedopuštenu“. Protivno navodima tuženika, tužitelj je bio valjano i uredno zastupan jer je bio zastupan temeljem pisane punomoći za zastupanje, po punomoćniku iz redova odvjetnika, nazočnost tužitelja uredno je utvrđena i od strane javnog bilježnika i od strane uredujućeg predsjednika glavne skupštine, te su u Zapisniku sa Sporne skupštine evidentirani svi prijedlozi, protivljenja i glasovanja tužitelja na Spornoj skupštini. Odredbom čl. 291. st. 6. ZTD-a izričito je propisano da pravo glasa dioničar na glavnoj skupštini može ostvariti preko punomoćnika, dok takva punomoć mora biti izdana u pisanom obliku (tako i VTS RH u odluci poslovni broj Pž-1043/2014). Navedeni uvjeti su u konkretnom slučaju bili ispunjeni. Glede materijalnopravnih prigovora, tuženik u bitnom tvrdi da bi nevaljane odluke, donesene na spornoj skupštini, bile zakonite i valjane, uslijed činjenice da su iste donesene glasovima članova društva/dioničara koji drže ukupno 97,3634% temeljenog kapitala tuženika. Svoje tvrdnje tuženik bazira na tome da su na skupštini tuženika od 19. listopada 2023. donesene odluke kojima je, među ostalim, utvrđeno da su članovi društva tuženika, PC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje i: PC), kao nositelj 6,7273% temeljnog kapitala, društvo naziva: BIT d.o.o. za usluge, OIB: 81895825022 (dalje i: BIT), jedini član/član uprave kojega je PC, kao nositelj 90,9091% temeljnog kapitala, dočim da je udio tužitelja u temeljnom kapitalu tuženika, s prethodnih 26%, odlukama Prethodne skupštine, sveden na svega 2,36363% temeljnog kapitala tuženika. Argument tuženika nije valjan s obzirom na odlučnu činjenicu da je prethodna skupština također ništetna, odnosno pobojna, tj. da odluke tuženika kojima je udio tužitelja u temeljnom kapitalu tuženika sveden na svega 2,36363% temeljnog kapitala tuženika, nemaju pravni učinak. Pitanje ništetnosti, odnosno pobojnosti Prethodne skupštine predmet je odlučivanja parničnog postupka koji se između istih stranaka vodi pred ovim sudom, pod poslovnim brojem: P-3183/2023. Nadalje, održavanju sporne skupštine, osim već gore spomenute prethodne skupštine, prethodile su i druge, također sporne skupštine Tuženika, i to: skupština održana 26. lipnja 2023., skupština održana 6. veljače 2024., skupština održana 28. ožujka 2024., skupština održana 28. lipnja 2024., skupština održana 26. kolovoza 2024. Pitanje ništetnosti, odnosno pobojnosti odluka gornjih skupština također je predmet odlučivanja parničnih postupaka koji se između istih stranaka vodi pred ovim sudom, pod poslovnim brojevima: P-2486/2023, P-815/2024, P-1195/2024, P-1629/2024, P-1963/2024. Tužitelj smatra da pitanje ništetnosti/pobojnosti odluka gore navedenih skupština (a napose Prethodne skupštine) predstavljaju prethodna pitanja za donošenje odluke o pitanju ništetnosti / pobojnosti nevaljanih odluka sporne skupštine. Utoliko se, iz razloga pravne sigurnosti i ekonomičnosti postupka, predlaže prekinuti ovaj postupak dok se u započetim postupcima pravomoćno ne odluči o stvarima za koje Tužitelj smatra da su od značaja u ovoj stvari: je li tuženik d.d. ili d.o.o. (o čemu se već od ranije odlučuje pred ovim sudom u predmetu P-1195/2024), tko su članovi ili dioničari tuženika i koliki su njihovi udjeli ili dionice u tuženiku (o čemu se već od ranije odlučuje pred ovim sudom u predmetu P-3183/2023), jesu li ranije odluke Skupštine tuženika ništetne ili pobojne jer su protivne biti Tuženika ili moralu društva uslijed čega su nužno ništetne/pobojne odluke i odluke koje su predmet ovog postupka jer su zasnovane na ranijim odlukama (o čemu se već od ranije odlučuje pred ovim sudom u predmetima P-2486/2023, P-3183/2023, P-815/2024, P-1195/2024, P- 1629/2024) itd. U tom pogledu, još jednom se ukazuje na stajalište koje je ovaj sud, iz gore navedenih razloga, zauzeo upravo u ovom postupku oko pobojnosti, odnosno, ništetnosti odluka glavne skupštine, konstatiravši da „eventualna ništetnost odluka ranijih glavnih skupština može utjecati i povlačiti za sobom i ništetnost odluka kasnije glavne skupštine.“ Podredno gore navedenom, za slučaj da bi sud ipak smatrao potrebnim nastaviti ovaj postupak, ukazuje se da bi sud u takvom slučaju imao obvezu sam ocijeniti ukupnost odnosa na način da izvrši uvid u sve i cjelokupne spomenute spise te svoju odluku donese kako zakon nalaže tj., na temelju „savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka“ ili odluči u ovoj stvari bez da izvrši uvid u cjelokupne spise (s tim da onda mora obrazložiti zašto smatra da odluke u ranije pokrenutim postupcima nisu od značaja i zašto se upustio u ocjenu odnosa bez da izvrši uvid u cjelokupni spis).
4. U dokaznom postupku sud je pročitao isprave u spisu: Ugovor između članova društva (str. 11. – 23. spisa), društveni ugovor (str. 24. – 38. spisa), Zapisnik sa Glavne skupštine od 15. siječnja 2025. (str. 78. – 89. spisa), specijalnu punomoć (str. 90. – 98. spisa), punomoć (str. 99. spisa), poziv za glavnu skupštinu (str. 100. – 102. spisa), popis prisutnih na skupštini (str. 103.-104. spisa), potvrda o primitku poštanske pošiljke (st. 105. – 106. spisa), e-mail korespondencija (str. 107. – 110. spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu R1-200/2014 od 19. kolovoza 2024. (str. 111. – 113. spisa), Odluka o prijenosu dionica manjinskih dioničara (str. 114. – 122. spisa), financijska izvješća (str. 123. – 200. spisa), procjena vrijednosti (str. 201. – 236. spisa), Potvrda SKDD-a (str. 237. – 238. spisa), poziv (str. 245. – 249. spisa), zapisnik (str. 250. – 266. spisa), punomoći (str. 267. – 273. spisa), popis (str. 274. spisa), dopis (str. 275. – 277. spisa), Zapisnik (str. 278. – 309. spisa), Mišljenje (str. 310. – 326. spisa), Zapisnik (str. 327. – 334. spisa), dopuna mišljenja (str. 335. – 343. spisa), odluka o isplati dobiti (str. 344. – 345. spisa), prijedlog (str. 346. – 349. spisa), izvadak iz sudskog registra (str. 350 – 373. spisa), zapisnik (str. 390. – 412. spisa), zapisnik (str, 413. – 436. spisa), Izvješće o reviziji osnivanja/preoblikovanja (str. 437. – 442. spisa), poziv članovima(str. 443. – 445. spisa), odluka o preoblikovanju (str. 446. – 465. spisa), zapisnik (str. 466. – 496. spisa), zapisnik (str. 497. – 527. spisa), tužba (str. 528. – 592. spisa), izvješće neovisnog revizora (str. 650. – 657. spisa), rješenja registarskog suda (str. 751. – 754. spisa).
5. Sud nije proveo tužiteljev dokazni prijedlog uvida u spis ovoga suda poslovni broj P-2486/2023, P-815/2024, P-1194/2024, P-1629/2024, P-1963/2024, koji se vode između istih stranaka radi pobijanja i utvrđenja ništetnosti odluka skupštine društva tuženika od 26. lipnja 2023., 6. veljače 2024., 28. ožujka 2024., 28. lipnja 2024. i 26. kolovoza 2024., jer takav dokazni prijedlog nije određen niti je tužitelj predložio da se radi ekonomičnosti ovoga postupka izvedu dokazi koji su izvedeni u tom (drugom) parničnom postupku. Kako su dokazna sredstva izričito propisana zakonom i to kao saslušanje svjedoka, stranaka, uvid u isprave, vještačenje, uviđaj, to je tužitelj u smislu odredbe čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 144/22 i 155/23; dalje: ZPP), u vezi s odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a, trebao određeno naznačiti koju isprave predlaže pribaviti iz drugog sudskog predmeta i radi utvrđenja kojih činjenica, a što je tužitelj propustio.
6. U odnosu na tužiteljeve navode da odluka u tim predmetima predstavlja prethodno pitanje za donošenje odluke o ovdje spornim odlukama jer je pravna posljedica ovdje pobijanih odluka "isključenje" tužitelja iz društva, ističe se da u trenutku zaključenja glavne rasprave tužitelj nije osporio tuženikove tvrdnje (niti je tvrdio suprotno) da niti u jednom od tih postupaka nije donesena pravomoćna sudska odluka koja bi obvezivala ovaj sud, a kojom bi bilo utvrđeno da su ranije odluke skupštine tuženika ništetne i/ili pobojne. Pravilno tuženik ukazuje da eventualna ništetnost ranijih odluka skupštine ne dovodi automatizmom do ništetnosti kasnijih odluka. Međutim, prema stajalištu ovoga suda, eventualna ništetnost ranijih odluka skupštine društva tuženika bi mogla utjecati na valjanost odluka predmetne skupštine pod pretpostavkom da se radi o takvim odlukama koje bi na direktan ili indirektan način utjecale na postojanje razloga ništetnosti propisanih odredbom čl. 355. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23 i 130/23; dalje: ZTD) kasnije skupštine. Kako sud odlučuje u okviru činjeničnih navoda stranaka, kojima se između ostalog postavljaju granice tužbenog zahtjeva, a tužitelj u ovom (konkretnom) parničnom postupku nije iznio činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da su ranije odluke skupštine tuženika ništetne i iz kojih razloga (taksativno nabrojanih čl. 355. ZTD-a) niti činjenice iz kojih bi proizlazilo da se radi o takvim odlukama koje na neposredno ili posredno utječu na postojanje razloga ništetnosti/pobojnosti odluka glavne skupštine od 15. siječnja 2025., to je sud ocijenio da su tužiteljevi prigovori paušalne naravi i kao takvi neosnovani. Naime, sud u parničnom postupku nije ovlašten utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele jer bi sud time prekoračio granice postavljenog tužbenog zahtjeva. Tužitelj je na ročištu održanom 7. listopada 2025. naveo da je sporno je li valjano donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala društva, je li društvo Bit d.o.o. član društva tuženika, koliku su udjeli članova društva tuženika te je li tuženik društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo, međutim tužitelj nije naveo činjenice iz kojih bi proizlazilo zbog čega bi takve odluke bile ništetne/pobojne niti iz kojih razloga bi eventualna ništetnost ranijih odluka i kako utjecala na valjanost odluke glavne skupštine koja je predmet pobijanja u ovom parničnom postupku. Slijedom navedenog, sud je ocijenio da nisu osnovani tužiteljevi navodi o ništetnosti/pobijanosti ranijih odluka skupština tuženika jer tužitelj nije dostavio u spis pravomoćne odluke drugog parničnog suda kojima bi dokazao suprotno niti je iznio činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da se radi o prethodnom pitanju o kojem ovisi odluka u ovoj pravnoj stvari u smislu odredbe čl. 12. st. 1. ZPP-a.
7. Pored toga, između stranka nije sporno da je rješenjem ovoga suda poslovni broj Tt-23/45077-2 od 15. studenog 2023. (str. 751. – 752. spisa) u sudski registar upisana promjena članova društva, povećanje temeljenog kapitala i promjena odredaba društvenog ugovora, u društvu s ograničenom odgovornošću, dok je na temelju rješenja ovoga suda poslovni broj Tt-24/15365 od 30. travnja 2024. (str. 753. – 754. spisa) u sudski registar upisano preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, promjena direktora i članova nadzornog odbora. Nije sporno niti da su ta rješenja pravomoćna te da je na temelju rješenja Tt- 23/45077 kao član društva u sudski registar upisan Bit d.o.o. Sukladno odredbi čl. 461 ZTD-a temeljni kapital povećan od upisa odluke o povećanju u sudski registar, dok temeljem odredbe 569. st. 1. t. 1. ZTD-a upisom preoblikovanja u sudski registar društvo s ograničenom odgovornošću nastavlja djelovati kao dioničko društvo. Dakle, upis u sudski registar je konstitutivan, a predmetni upisi su pravomoćno provedeni u sudskom registru, pa je tuženik od upisa odluke u sudski registar nastavio djelovati kao dioničko društvo, dok tužitelj nije iznio činjenice iz kojih bi proizlazilo da je odluka o preoblikovanju ništetna i iz kojih razloga, a imajući u vidu odredbu čl. 357. ZTD-a prema kojoj se ništetnost osim tužbom, može isticati i na drugi način (npr. prigovorom).
8. Iz navedenih razloga sud je odbio tužiteljev prijedlog za prekid ovog parničnog postupka do pravomoćnog okončanja parničnih postupaka koji se vode pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-2486/2023, P-815/2024, P-1194/2024, P-1629/2024, P-1963/2024 i P-3183/2023. pozivom na odredbu čl. 213. st. 1. ZPP-a jer je ocijenio da pitanje valjanosti odluka ranijih skupština tuženika nije prethodno pitanje u ovom predmetu spora.
9. Sud je na pripremnom ročištu rješenjem odredio vps u iznosu od 18.479,76 EUR-a sukladno odredbi čl. 363.1 st. 2. ZTD-a jer je ocijenio (po tuženikovom prigovoru) da je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi u iznosu od 2.000,00 EUR-a suviše niska, pri čemu je prethodno tužitelju omogućio da se o tome očituje. Sud je pri određivanju vrijednosti predmeta spora vodio računa da je (između ostalog) predmet ovoga spora pobijanje odluka glavne skupštine o prijenosu dionica manjinskih dioničara uz obvezu isplate otpremnine u iznosu od 18.479,76 EUR-a, te je ocijenio osnovanim tuženikov prigovor da je značenje stvari za stranke barem u visini novčanog ekvivalenta koji se isplaćuje na ime prijenosa dionica jer se radi o objektivnom kriteriju temeljem koje je moguće odrediti vrijednost predmeta spora u većem iznosu, a zbog čega nije prihvatljivo da u ovom predmetu spora, u kojem je očito da se pobijana odluka odnosi na veću vrijednost od one koju je tužitelj naznačio u tužbi, iskazuje vrijednost predmeta spora u manjem iznosu od onoga koliko iznosi imovinski interes stranka utemeljen na pobijanoj odluci.
10. Nakon ocjene svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
11. Predmet spora je tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnim/pobojnim odluka glavne skupštine tuženika održane 15. siječnja 2025.
12. Iz Zapisnika sa glavne skupštine od 15. siječnja 2025., koji je sastavio javni bilježnik (str. 78. – 98. spisa), proizlazi:
- da je javni bilježnik utvrdio da su na glavnoj skupštini nazočni tužitelj po punomoćniku, kao imatelj dionica koje predstavljaju 2,3636% temeljnog kapitala, PC, po punomoćniku, kao imatelj dionica koje predstavljaju 6,7273% temeljnog kapitala te BIT d.o.o., Zagreb, kao imatelj dionica koje predstavljaju 90,9091% temeljnog kapitala, odnosno da su na glavnoj skupštini zastupljeni dioničari koji drže 100% temeljnog kapitala,
- da su donesene odluke o izboru predsjednika glavne skupštine NC te odluka o prijenosu dionica manjinskih dioničara na glavnog dioničara PC uz obvezu isplate otpremnine u iznosu od 236,92 EUR za jednu dionicu društva, čiju je primjerenost i fer vrijednost ispitao neovisni revizor Russell Bedford Croatia-Revizija d.o.o., Zagreb,
- da se tužitelj protivio donošenju predmetnih odluka navodeći da su protivne zakonu/osnivačkom aktu te su zasnovane na ranijim nevaljanim odlukama koje su već predmet pobijanja,
- da je tužitelj kao dioničar glasovao protiv prijedloga predmetnih odluka.
13. Kako je tuženik uz odgovor na tužbu dostavio Zapisnik sa glavne skupštine od 15. siječnja 2025., sud nije na tužiteljev prijedlog saslušao vršitelj dužnosti javnog bilježnika Andriju Vugera i njegovog osoblja.
14. Odredbom čl. 355. ZTD-a su taksativno propisani razlozi ništetnosti odluka glavne skupštine dioničkog društva te je odluka glavne skupštine ništetna: 1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na način propisan u članku 277. stavku 2., 3. i 6. ZTD-a osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari, 2. ako nije unesena u zapisnik na način propisan u članku 286. stavku 1., stavku 2. rečenici 1. i stavku 4. ZTD-a, 3. ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa, 4. ako je suprotna moralu društva i 5. ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom.
15. Odredbom članka 360. stavka 1. ZTD-a propisano je da se odluka glavne skupštine može pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu. Odluku se može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi (članak 360. stavak 2. ZTD). Odluka glavne skupštine može se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava. Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine ne može se temeljiti na tome da su dane netočne, nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade, otpremnine, dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je zakonom propisano da se prigovori u vezi s time ostvaruju u izvanparničnom postupku (članak 360. stavak 4. ZTD).
16. Tužbu za utvrđenje ništetnosti iz razloga navedenih u odredbama članaka 355., 358. i 359. ZTD-a može podići svako tko ima pravni interes i (uz iznimke iz članka 356. ZTD-a), dok tužbu za pobijanje iz članka 360. ZTD-a mogu podnijeti samo osobe navedene odredbama članka 362. ZTD-a, jer je zakonom taksativno određen krug osoba koje su ovlaštene podnijeti tužbu za pobijanje odluke skupštine, odnosno koje imaju aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe za pobijanje odluka skupštine.
17. Prema odredbi čl. 362. ZTD-a odluke glavne skupštine može pobijati dioničar samo u slijedećim slučajevima: a) ako je sudjelovao u radu skupštine, stekao poslovne udjele prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik (članak 362. točka 1. ZTD); ili b) ako nije sudjelovao u radu skupštine jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako skupština nije bila uredno sazvana ili dopuna predmeta odlučivanja na skupštini nije bila valjano objavljena i ako su stekli poslovne udjele prije nego što je bio objavljen dnevni red skupštine (članak 362. točka 2. ZTD), ili c) u slučaju iz članka 360. stavka 2. ZTD-a ako je stekao udjele prije nego što je bio objavljen dnevni red skupštine (članak 360. točka 3. ZTD).
18. Tužba za pobijanje mora se podići u roku od 30 dana od dana donošenja odluke (čl. 363. st. 1. ZTD-a).
19. Tužitelj kao dioničar društva ima pravni interes podnijeti tužbu radi utvrđenja ništetnosti odluke glavne skupštine od 15. siječnja 2025. u smislu odredbe čl. 355. ZTD-a. Između stranaka nije sporno da je tužitelj dionice stekao prije nego što je bio objavljen dnevni red skupštine, dok je sud ocijenio da nisu osnovani tuženikovi prigovori o nedostatku aktivne legitimacije, odnosno nevaljanom zastupanju tužitelja kao dioničara na glavnoj skupštini. Iz stanja spisa (punomoć na str. 99. spisa) proizlazi da je tužitelj bio zastupan na glavnoj skupštini preko punomoćnika kojem je izdana punomoć za zastupanje na skupštini sazvanoj za 15. siječnja 2025., dok je uvidom u Zapisnik s Glavne skupštine (str. 78. - 89. spisa) utvrđeno da je javnobilježnički prisjednik utvrdio da je protiv donošenja odluke o prijenosu dionica manjinskih dioničara na glavnog dioničara i imenovanju predsjednika skupštine glasovao TC po punomoćniku i svoje protivljenje odlukama izjavio na zapisnik, dok je predsjednik Glavne skupštine nakon provjere punomoći potvrdio da je na skupštini nazočan član TC, zastupan po punomoćniku. Okolnost što je tužitelj kao dioničar izdao opću punomoć za zastupanje na glavnoj skupštini, a ne specijalnu punomoć, prema stajalištu ovoga suda nema značaj neurednog zastupanja jer je odredbom čl. 291. st. 6. ZTD-a izričito propisano da pravo glasa dioničar u glavnoj skupštini može ostvariti preko punomoćnika, dok punomoć mora biti izdana u pisanom obliku (isto tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Pž-1043/2014). Podnošenjem tužbe radi utvrđenja ništetnosti, tužitelj kao zastupani dioničar, je odobrio sve radnje svog punomoćnika, pa sve da su i takve radnje bile poduzete preko izdanih ograničenja (čl. 311. st. 1. u vezi s čl. 308. Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/11, 114/22, 156/22 i 155/23). Navođenjem ograničenja u punomoći i izdavanjem specijalne punomoći štite se dioničari društva, dajući pri tome jasne upute svojim punomoćnicima kako da glasuju i zastupaju dioničare na skupštini. U slučaju kada je izostala takva jasna uputa, a dioničar je dao valjanu punomoć za zastupanje na skupštini te je kasnije i pokrenuo parnični postupak radi pobijanja donesenih odluka na glavnoj skupštini, takva radnja se (u slučaju dvojbe) smatra odobrenjem poduzetih radnji na skupštini.
20. Sud je utvrdio da tužba za pobijanje pravovremena u smislu odredbe čl. 363. st. 1. ZTD-a jer je podnesena 15. siječnja 2025., dakle, unutar roka od 30 dana od dana donošenja odluke.
21. Iz činjenične osnove tužbe proizlazi da tužitelj tvrdi da su donesene odluke glavne skupštine od 15. siječnja 2025. ništetne jer nisu u skladu s biti društva, kao otjelovljenjem zajedničkog pothvata njegovih članova, tj. tužitelja i PC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve sukladno njihovom ugovoru između članova društva od 2. srpnja 2019., i jer su suprotne moralu društva, odnosno da su pobojne jer su protivne zakonu i društvenom ugovoru tuženika te su zasnovane na ranijim odlukama skupštine tuženika, koje su već predmet pobijanja.
22. U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su postavljeni u postupku (čl. 2. st. 1. ZPP) te je vezan činjeničnom osnovnom tužbe, a iz čega proizlazi da sud utvrđuje postojanje razloga ništetnosti, odnosno pobojnosti u okviru činjenične osnove tužbe, odnosno na temelju činjenica koje je iznio tužitelj u prilog tvrdnji o ništetnosti, odnosno pobojnosti odluka predmetne skupštine (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-2731/2020-3 od 27. rujna 2023.), pri čemu je tužitelj dužan iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev (čl. 219. st. 1. ZPP).
23. Tužitelj je općenito naveo razloge ništetnosti/pobijanja odluke glavne skupštine od 15. siječnja 2025. bez određenog iznošenja činjenica o tome iz kojeg konkretnog razloga odluke nisu u skladu s biti društva, po čemu su protivne ugovoru između PC i TC od 2. srpnja 2019., te koje je to konkretne radnje zloupotrebe prava poduzeo PC, kao i po čemu su konkretno te odluke protivne društvenom ugovoru ili zakonu. Prema utvrđenju suda u konkretnom slučajnu ne postoje razlozi ništetnosti predmetnih odluka na koje se poziva tužitelj jer tužitelj nije iznio činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da su odluke ranijih skupština tuženika ništetne niti je u spis dostavio (sudske) odluke iz drugih parničnih postupaka na koje se poziva kojima bi ništetnost bila utvrđena, niti je iznio razloge iz kojih bi proizlazilo da su odluke glavne skupštine od 15. siječnja 2025. ništetne odnosno pobojne kao niti razloge zbog kojih bi ništetnost/pobojnost ranijih odluka utjecala na ništetnost/pobojnost odluke glavne skupštine od 15. siječnja 2025.
24. Ugovor od 2. srpnja 2019., koji je sklopljen između članova društva tuženika PC i DC, je obveznopravni ugovor između članova društva tuženika kojim su oni uredili svoja prava obveze (čl. 2.1. ugovora) te takav ugovor stvara prava i obveze samo za ugovorne strane sukladno odredbi čl. 336. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21 – dalje: ZOO), a nema učinak prema društvu. Tužitelj određeno niti ne iznosi činjenicu u ovom postupku koju je to konkretno svoju obvezu iz tog ugovora povrijedio PC, odnosno čime je konkretno odluka skupštine protivna biti društva.
25. Da bi neka odluka skupštine bila ništetna zbog toga što je suprotna moralu društva potrebno je da je sam sadržaj određene odluke protivan moralu i da je cilj određene odluke protivan moralu, a da bi bila protivna biti društva potrebno da je njezin sadržaj protivan pravilima o ustroju dioničkog društva ili da se odlukom glavne skupštine zadire u nadležnost drugih organa. Tužitelj nije u skladu s odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a iznio konkretne činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da je sam sadržaj predmetnih odluka protivan moralu niti da je cilj predmetnih odluka protivan moralu i/ili biti društva, niti te činjenice dokazuje. Odluku o prijenosu dionica manjinskih dioničara je donijela glavne skupština na temelju odredbe čl. 300.f ZTD-a, dok tužitelj nije iznio razloge iz kojih bi proizlazilo da je to učinjeno protivno zakonu ili statutu društva.
26. Slijedom navedenog, odlučujući u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva i granicama tužbe, sud je utvrdio da donesene odluke nisu takvog sadržaja da bi bile suprotne moralu ili biti društva, ili da su donesene protivno zakonu ili statutu, te je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev jer je zaključio da ne postoje razlozi ništetnosti (čl. 355. ZTD-a) niti razlozi pobojnosti (čl. 360. ZTD-a),
27. Tuženik koji je u cijelosti uspio u sporu ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka prema čl. 154. st. 1. ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 155. ZPP-a.
28. Prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 18.479,76 EUR-a, tuženiku su, kao potrebni (članak 155. stavak 1. ZPP), priznati troškovi sastavljanja odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika „Narodne novine“ broj 138/23; dalje: Tarifa), zastupanja na ročištu 7. listopada 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. točka 5. Tarife), a što ukupno iznosi 1.000,00 EUR, a sve uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46. OT), ukupno iznosi 1.250,00 EUR. Zbog toga je o troškovima odlučeno kao u točki II. izreke presude.
29. Tuženik nema pravo na naknadu troškova za sastav podneska od 3. listopada 2025. jer je na ročištu održanom 7. listopada 2025. povukao taj podnesak, pa je u tom dijelu koji iznosi 625,00 EUR tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka odbijen kao neosnovan.
30. Tuženik je zahtijevao naknadu troškova za sastav žalbe protiv rješenja ovoga suda od 27. svibnja 2025. u iznosu od 250,00 EUR uvećano za PDV. Međutim, o troškovima žalbenog postupka je nadležan odlučivati drugostupanjski sud, a prvostupanjski sud jedino kada je rješenje prvostupanjskog suda ukinuto i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje. Kako u trenutku zaključenja glavne rasprave drugostupanjski sud još nije bio odlučio o žalbi protiv prvostupanjskog rješenje, to ovaj sud u ovoj fazi postupka nije mogao odlučiti o tuženikovom zahtjevu za naknadu troškova žalbenog postupka.
U Zagrebu, 20. studenog 2025.
Sutkinja
Ines Božić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.
