Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: R1 Ob-130/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Varaždinu, OIB:14828046348, po sucu toga suda Vesni Jug - Blažin, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Čakovec, OIB: 52966791065, Čakovec, Jakova Gotovca 9, zastupan po upraviteljici AĆ, dipl.soc.radnici, protiv 1.protustranke SĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem [adresa], a boravištem [adresa], i 2.protustranke ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], uz sudjelovanje mlt. ZĆ, rođ. **.**.2016.g., OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. BĆ, rođ. **.**.2018. OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. ĆĆ, rođ. **.**.2019., OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. GĆ, rođ. **.**.2021., OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. JĆ, rođ. **.**.2023., OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po posebnoj skrbnici AĆL, djelatnici [adresa] za posebno skrbništvo Podružnica Varaždin, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, nakon održanog ročišta 8. rujna 2025. u prisutnosti pun. predlagatelja i posebne skrbnice, a u odsutnosti protustranaka, 20. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

SĆ OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i ŠĆ OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], lišavaju se prava na roditeljsku skrb u pogledu mlt. ZĆ, rođ. **.**.2016.g., OIB [osobni identifikacijski broj], mlt. BĆ, rođ. **.**.2018. OIB [osobni identifikacijski broj], mlt. A ire BĆ rođ. **.**.2019. OIB [osobni identifikacijski broj], i mlt. GĆ rođ. **.**.2021. OIB [osobni identifikacijski broj].

II. SĆ OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], lišava se prava na roditeljsku skrb u pogledu mlt. JĆ rođ. **.**.2023. OIB [osobni identifikacijski broj].

III. Odluka o lišenju prava na roditeljsku skrb dostaviti će se nadležnom matičaru.

Obrazloženje

1. Predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad Područni ured Čakovec podnio je 3. veljače 2025. kod ovog suda prijedlog za lišenje roditelja prava na roditeljsku skrb. U prijedlogu se navodi da je uvidom u sveobuhvatnu obiteljsku procjenu za mlt. ZĆ kao i instrumente procjene, utvrđeno kako je stručni tim primjenom istih te analizom činjenica i okolnosti prisutnih u životima roditelja, I i II protustranke, koje su ocijenjene relevantnima za procjenu te donošenje odluke o daljnjoj primjeni mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, došao do zaključka kako bi daljnji psihofizički te emocionalni rast i razvoj mlt. ZĆ, u slučaju omogućavanja roditeljima da preuzmu skrb o njoj, bio visoko ugrožavajući zbog viševrsnih i perzistirajućih čimbenika rizika na strani oba roditelja te okruženja u kojima isti stanuju, a zbog čega je procijenjeno kako je u najboljem interesu mlt. ZĆ, da dijete ostane zbrinuto u udomiteljskoj obitelji ili institutom posvojenja. Na temelju procjene razvojnih rizika djeteta, utvrđuje se da postoji visoka razina razvojnog rizika djeteta zbog obilježja roditelja i okolnosti obitelji: siromaštvo, vrlo loših materijalnih i stambenih okolnosti, izostanka materijalne, emocionalne i organizacijske podrške proširene obitelji, svakodnevna skrb za dijete ne zadovoljava djetetove osnovne potrebe, nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta, neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta, nepovoljna povijest roditelja – sklonost asocijalnom ponašanju, nestabilnost socijalnih odnosa, sklonost manipulacijama, asocijalnim oblicima ponašanja, niskim intelektualnim kapacitetima, stihijskom načinu života, bez uvida u štetnost ponašanja u donosu na roditeljstvo, zbog njihove povijesti kontakata sa socijalnim i drugim službama radi narušenih obiteljskih odnosa, sklonom lutanju, bez zaposlenja, nerada, zbog lošeg utjecaja okoline – izoliranosti te života u romskom naselju koje kao takvo predstavlja život u zajednici u kojoj su na snazi drugačije norme i vrijednosti od općeprihvaćenih društvenih normi i vrijednosti, vršenja kaznenih i prekršajnih djela, konzumacije alkohola, zbog neodgovarajućeg stila života oba roditelja, koji ne pruža stabilnost ili ne pokazuje namjeru vršenja adekvatne roditeljske skrbi (kod majke isključivo izražajno verbalno isticanje potreba i razumijevanja, realni uvjeti u više godina nisu realizirani, zbog nepokazivanja promjena u navedenom periodu ili ozbiljnije namjere za promjene. Uvidom u sveobuhvatnu obiteljsku procjenu za mlt. BĆ kao i instrumente procjene, utvrđeno je kako je stručni tim primjenom istih te analizom činjenica i okolnosti prisutnih u životima roditelja, I i II protustranke, koje su ocijenjene relevantnima za procjenu te donošenje odluke o daljnjoj primjeni mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, došao do zaključka kako bi daljnji psihofizički te emocionalni rast i razvoj mlt. BĆ, u slučaju omogućavanja roditeljima da preuzmu skrb o njoj, bio visoko ugrožavajući zbog viševrsnih i perzistirajućih čimbenika rizika na strani oba roditelja te okruženja u kojima isti stanuju, a zbog čega je procijenjeno kako je u najboljem interesu mlt. BĆ, da dijete ostane zbrinuto u udomiteljskoj obitelji ili da joj se omogući trajno zbrinjavanje institutom posvojenja. Na temelju procjene razvojnih rizika djeteta, utvrđuje se da postoji visoka razina razvojnog rizika djeteta zbog obilježja roditelja i okolnosti obitelji: siromaštvo, vrlo loših materijalnih i stambenih okolnosti, izostanka materijalne, emocionalne i organizacijske podrške proširene obitelji, svakodnevna skrb za dijete ne zadovoljava djetetove osnovne potrebe, nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta, neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta, nepovoljna povijest roditelja – sklonost asocijalnom ponašanju, nestabilnost socijalnih odnosa, sklonost manipulacijama, asocijalnim oblicima ponašanja, niskim intelektualnim kapacitetima, stihijskom načinu života, bez uvida u štetnost ponašanja u donosu na roditeljstvo, zbog njihove povijesti kontakata sa socijalnim i drugim službama radi narušenih obiteljskih odnosa, sklonom lutanju, bez zaposlenja, nerada, zbog lošeg utjecaja okoline – izoliranosti te života u romskom naselju koje kao takvo predstavlja život u zajednici u kojoj su na snazi drugačije norme i vrijednosti od općeprihvaćenih društvenih normi i vrijednosti, vršenja kaznenih i prekršajnih djela, konzumacije alkohola, zbog neodgovarajućeg stila života oba roditelja, koji ne pruža stabilnost ili ne pokazuje namjeru vršenja adekvatne roditeljske skrbi (kod majke isključivo izražajno verbalno isticanje potreba i razumijevanja, realni uvjeti u više godina nisu realizirani, zbog nepokazivanja promjena u navedenom periodu ili ozbiljnije namjere za promjene. Uvidom u sveobuhvatnu obiteljsku procjenu za mlt. ČĆ kao i i instrumente procjene, utvrđeno je kako je stručni tim primjenom istih te analizom činjenica i okolnosti prisutnih u životima roditelja, I i II protustranke, koje su ocijenjene relevantnima za procjenu te donošenje odluke o daljnjoj primjeni mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, došao do zaključka kako bi daljnji psihofizički te emocionalni rast i razvoj mlt. ČĆ, u slučaju omogućavanja roditeljima da preuzmu skrb o njoj, bio visoko ugrožavajući zbog viševrsnih i perzistirajućih čimbenika rizika na strani oba roditelja te okruženja u kojima isti stanuju, a zbog čega je procijenjeno kako je u najboljem interesu mlt. ČĆ, da joj se omogući trajno zbrinjavanje institutom posvojenja. Na temelju procjene razvojnih rizika djeteta, utvrđuje se da postoji visoka razina razvojnog rizika djeteta zbog obilježja roditelja i okolnosti obitelji: siromaštvo, vrlo loših materijalnih i stambenih okolnosti, izostanka materijalne, emocionalne i organizacijske podrške proširene obitelji, svakodnevna skrb za dijete ne zadovoljava djetetove osnovne potrebe, nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta, neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta, nepovoljna povijest roditelja – sklonost asocijalnom ponašanju, nestabilnost socijalnih odnosa, sklonost manipulacijama, asocijalnim oblicima ponašanja, niskim intelektualnim kapacitetima, stihijskom načinu života, bez uvida u štetnost ponašanja u donosu na roditeljstvo, zbog njihove povijesti kontakata sa socijalnim i drugim službama radi narušenih obiteljskih odnosa, sklonom lutanju, bez zaposlenja, nerada, zbog lošeg utjecaja okoline – izoliranosti te života u romskom naselju koje kao takvo predstavlja život u zajednici u kojoj su na snazi drugačije norme i vrijednosti od općeprihvaćenih društvenih normi i vrijednosti, vršenja kaznenih i prekršajnih djela, konzumacije alkohola, zbog neodgovarajućeg stila života oba roditelja, koji ne pruža stabilnost ili ne pokazuje namjeru vršenja adekvatne roditeljske skrbi (kod majke isključivo izražajno verbalno isticanje potreba i razumijevanja, realni uvjeti u više godina nisu realizirani, zbog nepokazivanja promjena u navedenom periodu ili ozbiljnije namjere za promjene. Uvidom u sveobuhvatnu obiteljsku procjenu za mlt. GĆ kao i i instrumente procjene, utvrđeno je kako je stručni tim primjenom istih te analizom činjenica i okolnosti prisutnih u životima roditelja, I i II protustranke, koje su ocijenjene relevantnima za procjenu te donošenje odluke o daljnjoj primjeni mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, došao do zaključka kako bi daljnji psihofizički te emocionalni rast i razvoj mlt. S, u slučaju omogućavanja roditeljima da preuzmu skrb o njoj, bio visoko ugrožavajući zbog viševrsnih i perzistirajućih čimbenika rizika na strani oba roditelja te okruženja u kojima isti stanuju, a zbog čega je procijenjeno kako je u najboljem interesu mlt. S, da mu se omogući trajno zbrinjavanje institutom posvojenja. Na temelju procjene razvojnih rizika djeteta, utvrđuje se da postoji visoka razina razvojnog rizika djeteta zbog obilježja roditelja i okolnosti obitelji: siromaštvo, vrlo loših materijalnih i stambenih okolnosti, izostanka materijalne, emocionalne i organizacijske podrške proširene obitelji, svakodnevna skrb za dijete ne zadovoljava djetetove osnovne potrebe, nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta, neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta, nepovoljna povijest roditelja – sklonost asocijalnom ponašanju, nestabilnost socijalnih odnosa, sklonost manipulacijama, asocijalnim oblicima ponašanja, niskim intelektualnim kapacitetima, stihijskom načinu života, bez uvida u štetnost ponašanja u donosu na roditeljstvo, zbog njihove povijesti kontakata sa socijalnim i drugim službama radi narušenih obiteljskih odnosa, sklonom lutanju, bez zaposlenja, nerada, zbog lošeg utjecaja okoline – izoliranosti te života u romskom naselju koje kao takvo predstavlja život u zajednici u kojoj su na snazi drugačije norme i vrijednosti od općeprihvaćenih društvenih normi i vrijednosti, vršenja kaznenih i prekršajnih djela, konzumacije alkohola, zbog neodgovarajućeg stila života oba roditelja, koji ne pruža stabilnost ili ne pokazuje namjeru vršenja adekvatne roditeljske skrbi (kod majke isključivo izražajno verbalno isticanje potreba i razumijevanja, realni uvjeti u više godina nisu realizirani, zbog nepokazivanja promjena u navedenom periodu ili ozbiljnije namjere za promjene. Uvidom u sveobuhvatnu obiteljsku procjenu za mlt. JĆ kao i i instrumente procjene, utvrđeno je kako je stručni tim primjenom istih te analizom činjenica i okolnosti prisutnih u životu majke, I protustranke, koje su ocijenjene relevantnima za procjenu te donošenje odluke o daljnjoj primjeni mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, došao do zaključka kako bi daljnji psihofizički te emocionalni rast i razvoj mlt. JĆ, u slučaju omogućavanja majci da preuzmu skrb o njoj, bio visoko ugrožavajući zbog viševrsnih i perzistirajućih čimbenika rizika na strani roditelja te okruženja u kojima ista stanuje, a zbog čega je procijenjeno kako je u najboljem interesu mlt. JĆ, da joj se omogući trajno zbrinjavanje institutom posvojenja. Na temelju procjene razvojnih rizika djeteta, utvrđuje se da postoji visoka razina razvojnog rizika djeteta zbog obilježja roditelja i okolnosti obitelji: siromaštvo, vrlo loših materijalnih i stambenih okolnosti, izostanka materijalne, emocionalne i organizacijske podrške proširene obitelji, svakodnevna skrb za dijete ne zadovoljava djetetove osnovne potrebe, nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta, neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta, nepovoljna povijest roditelja – sklonost asocijalnom ponašanju, nestabilnost socijalnih odnosa, sklonost manipulacijama, asocijalnim oblicima ponašanja, niskim intelektualnim kapacitetima, stihijskom načinu života, bez uvida u štetnost ponašanja u donosu na roditeljstvo, zbog njihove povijesti kontakata sa socijalnim i drugim službama radi narušenih obiteljskih odnosa, sklonom lutanju, bez zaposlenja, nerada, zbog lošeg utjecaja okoline – izoliranosti te života u romskom naselju koje kao takvo predstavlja život u zajednici u kojoj su na snazi drugačije norme i vrijednosti od općeprihvaćenih društvenih normi i vrijednosti, vršenja kaznenih i prekršajnih djela, konzumacije alkohola, zbog neodgovarajućeg stila života oba roditelja, koji ne pruža stabilnost ili ne pokazuje namjeru vršenja adekvatne roditeljske skrbi (kod majke isključivo izražajno verbalno isticanje potreba i razumijevanja, realni uvjeti u više godina nisu realizirani, zbog nepokazivanja promjena u navedenom periodu ili ozbiljnije namjere za promjene. Roditelji SĆ i ŠĆ, I i II protustranka, verbaliziraju zainteresiranost za dobrobit djece, no nemaju dovoljno razvijenu kritičnost spram vlastitih roditeljskih postupaka, pogrešaka i propusta, odnosno razloga koji su bili uzrokom poduzimanja kako preventivnih tako i represivnih mjera zaštite njihove djece. Oboje su skloni precjenjivanju vlastitih kapaciteta i mogućnosti. Uzmu li se u obzir razvojni rizici djece te svi rizici na strani oba roditelja, uz postojanje minimalnih osobnih snaga, proizlazi kako bi povratak djece u biološku obitelj predstavljao ozbiljne prijetnje sigurnosti i dobrobiti djece te da bi se njihov povratak izrazito i višestruko negativno odrazio na daljnji psihosocijalni rast i razvoj djece, a čime bi djeca postala visoko razvojno ugrožena, poradi čega je zaključak stručnog tima Zavoda, kako je mlt. djecu potrebno zaštiti najstrožom mjerom represivnog karaktera u vidu lišenja roditelja prava na roditeljsku skrb. Stručni tim Zavoda nakon sveobuhvatne procjene zaključuje:

Konkretan rad obitelji na promjeni i poboljšanju roditeljskih kompetencija, završio je u početkom 2023.g., kada se jednostavno ponovno zaredalo razdoblje kroničnog alkoholizma i nasilja u obitelji. Unatoč intenzivnom radu, pomacima koji su pokazani u kratkom periodu, pokazalo se kako nema dostatnih kapaciteta kod roditelja kojima bi se postigla ponašanja prikladna za skrb o mlt. djeci navedene dobi. Kako su navedena ponašanja ponavljajuća, prije svega nakon što su ista praćenjima kroz duži niz godina i bilježena; nema naznake, niti je pokazana dovoljna inicijativa i volja, isto evidentira kao ponavljajući obrazac ne primjerenih ponašanja, a koje su do sada rezultirale potrebu zaštite djece radi sigurnosti. Činjenica je i da se ponavljaju kaznena djela od strane oca, te postojanje ne dovršenih kaznenih postupaka sa mogućnošću dodatne zatvorske kazne; kao i činjenica da ŠĆ ne pokazuje kajanje za probleme koje je i sam uzrokovao, niti kajanje za lošu roditeljsku skrbi za djecu u periodima kada je o istima bio dužan voditi brigu i skrb. Unatoč boravku u zatvoru, vidno je kako promjene nema iz razgovora sa ĐĆ i njegovom komunikacijom sa djecom; te je svakako interes obzirom na sve okolnosti da se djeci omogući oblik zbrinjavanja koji bi za njih bio trajno stabilan.

2. Na ročištu održanom dana 8. rujna 2025. pun. predlagatelja izjavljuje da ostaje u cijelosti kod podnesenog prijedloga.

3. Posebna skrbnica suglasna je s prijedlogom predlagatelja.

4. 1.protustranka nije se odazvala pozivu na ročište unatoč urednoj dostavi poziva.

5. 2.protustranka na ročištu održanom 7. srpnja 2025. izjavljuje da je bio sa SĆ u vezi otprilike 6 do 7 godina i u vezi su rođena djeca mlt. ZĆ, ne zna točan datum rođenja, mlt. ĆĆ, mlt. BĆ, mlt. GĆ i mlt. JĆ, međutim samo za JĆ zna da je rođena **.**.2023. i GĆ 24. srpnja, ali ne zna točnu godinu. Osim njih ima još i djecu sa Amilom mlt. Mersadu, Š i UĆ, Z rođen **.**.2009., B **.**.2014. i UĆ **.**.2015. Sada s njime žive B i UĆ, s time da živi sa svojom izvanbračnom suprugom Ć, s njom nema djece, a ona ima dvoje djece međutim ta djeca ne žive s njom jer nije imala uvjete. Kao što je rekao, htio bi se brinuti o svoj svojoj djeci jer je sada izašao iz zatvora, radi na crno i misli da bi se mogao brinuti za sve njihove potrebe. Prijaviti će se i kao zaposlena osoba. Vlasnici kuće u kojoj sada živi je u polovici on, a u drugoj polovici ovdje 1.protustranka SĆ. I prije je bio u zatvoru zbog toga jer ga je SĆ i prije prijavljivala jer je htjela biti sa čovjekom sa kojim sada živi. Kad je izašao iz zatvora nije stupio u kontakt sa SĆ. Kad ga se pita da li je osnovano da bi se SĆ lišila prava na roditeljsku skrb odgovara da misli da je to osnovano jer se ona nije kao majka brinula o djeci.

Na posebno pitanje pun. predlagatelja od kada UĆ i B žive kod njega odgovara da od 16. lipnja 2025., pojavili su se problemi vezani uz UĆ jer ona želi biti više vani, tražio je 2 tjedna nakon što je UĆ počela živjeti sa njim da ju Zavod ponovno smjesti drugdje.

6. Za donošenje odluke sud primjenjuje čl.170. Obiteljskog zakona (NN 103/15 , 98/19, 47/20, 49/23; dalje: OBZ-a) koji propisuje da će sud roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava.

7. Sukladno čl. 171. OBZ-a posebne pretpostavke za određivanje gore navedene mjere su, između ostalog ako je napustio dijete, ako na temelju izvješća CZSS proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio CZSS ili sud, ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji i ako na temelju izvješća i procjene CZSS proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljalo ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj, na temelju pravomoćne presude kojom je roditelj osuđen za neko od kaznenih djela navedenih u toč. 5. čl.171. OBZ-a.

8. Isto tako je čl. 91. OBZ-a određeno da roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava, te dobrobiti. Roditeljsku skrb roditelji su dužni ostvarivati u skladu sa djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima, a prema čl. 92. OBZ-a u sadržaje roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na zdravlje, razvoj, njegu, zaštitu, odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanja mjesta stanovanja.

9. Na temelju zaključka stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, kao i svih ostalih dokaza koji prileže u ovom spisu, sud zaključuje da bi povratak mlt. djece u obitelj protustranaka bio visoko ugrožavajući.

10. Naime, iz svega gore navedenog proizlazi da protustranke nisu samo nedostatnih odgojnih i roditeljskih kapaciteta, već svojim postupcima grubo krše roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava, te su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 171. OBZ-a za lišenje prava na roditeljsku skrb i iz tog razloga je udovoljeno prijedlogu, pa odlučeno kao u izreci.

11. Sukladno čl.176. st.1. i 2. OBZ pravo na roditeljsku skrb može se roditelju vratiti na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb, ako prestanu razlozi zbog kojih je roditelj bio lišen prava na roditeljsku skrb.

12. Sukladno čl.177. st.1. OBZ-a pravomoćnu odluku o lišenju prava na roditeljsku skrb sud dostavlja nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta i roditelja, te ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa radi vođenja očevidnika o osobama koje su lišene prava na roditeljsku skrb.

U Varaždinu, 20. studenog 2025.

S U D A C

Vesna Jug-Blažin, univ.spec.iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu, pismeno, u četiri (4) primjerka, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad Područni ured Čakovec, Čakovec, Jakova Gotovca 9

2. protustranka SĆ, [adresa]

3. protustranka ŠĆ, [adresa]

4. posebna skrbnica AĆL, Centar za posebno skrbništvo

Podružnica Varaždin

5. Matični ured Čakovec - po pravomoćnosti

6. Ministarstvo pravosuđa i uprave (Očevidnik osoba koje su lišene prava na roditeljsku skrb) - po pravomoćnosti