1

Poslovni broj:12  Gž R-105/2023-3

 

 

                                

                REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU                                             

           STALNA SLUŽBA U POŽEGI

                 Sv. Florijana 2, Požega     

 

Poslovni broj:12  Gž R-105/2023-3

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Berislava Devčića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. R. iz P., OIB…, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Z. odvjetničkog ureda B. D., P. M., N. P., A. M. i K. B. iz G., protiv tuženika Zavod P.-slavonske županije, O.…, P., zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz O. društva H. i partneri d.o.o. iz S. B., radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, poslovni broj: 34 Pr-105/2022-34., od 1. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 10. listopada 2023.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

 

Žalba tuženika Zavod P.-slavonske županije, odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, poslovni broj: 34 Pr-105/2022-34., od 1. lipnja 2023.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, poslovni broj: 34 Pr-105/2022-34., od 1. lipnja 2023., presuđeno je:

I. Nalaže se tuženiku Zavod P.-slavonske županije, P., OIB…, da tužitelju D. R. iz P., OIB…, isplati na ime naknade štete iznos od

- pravične novčane naknade neimovinske štete od 7.299,75 EUR / 55.000,00 Kn teku od 28. veljače 2022. pa do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je E. središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena,

- naknade imovinske štete od 1.075,05 EUR / 8.100,00 Kn teku od 1. lipnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je E. središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

II. Tužbeni zahtjev za naknadu štete djelomično se odbija kao neosnovan, i to u dijelu:

- iznad iznosa naknade štete dosuđenog pod točkom I. pa do punog zatraženog iznosa od 9.036,43 EUR / 68.085,00 Kn,

 

- za razdoblje tijeka zateznih kamata tekućih na iznos od 7.299,75 EUR / 55.000,00 Kn od 22. ožujka 2021. do 27. veljače 2022., te za razdoblje tijeka zateznih kamata tekućih na iznos od 1.075,05 EUR / 8.100,00 Kn od 22. ožujka 2021. do 31. svibnja 2023. godine.

 

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnične troškove u iznosu od 2.509,28 EUR / 18.906,13 Kn, sa zateznom kamatom počam od 1. lipnja 2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je E. središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

2. Protiv ove presude žalbe žalbu je uložio tuženik u odnosu na prihvaćeni dio tužbenog zahtjeva sadržan u točkama I. i III. izreke presude, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima parničnog postupka, s prijedlogom da se žalba uvaži, a pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, ili da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

             

2.1. U sadržaju žalbe tuženik navodi da je u razlozima presude navedeno da je proveden dokaz čitanjem pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. D. Č., iako taj dokaz nije proveden. Također se navodi da je tuženik u odgovoru na tužbu predložio provođenje dokaza i to provođenje vještačenja po vještaku zaštite na radu na okolnost uzroka nastanka predmetne nezgode, te eventualnog doprinosa tužitelja, koji dokaz nije proveden premda je tuženik na pripremnom ročištu održanom 13. srpnja 2022.g. ostao kod svih dokaznih prijedloga iz odgovora na tužbu, već je na zapisniku s ročišta od 21.04.2023. navedeno kako ovaj dokazni prijedlog povlači tužitelj, koji g nije ni predložio.

 

2.2. Glede visine štete proveden je dokaz provođenjem vještačenja po vještaku dr. sc. Z. P., koji nalaz i mišljenje tuženik nije prihvatio, prije svega u dijelu koji se odnosi na ozljedu trećeg prsta lijeve ruke kod tužitelja, zbog čega kod tužitelja nije moglo zaostati naruženje srednjeg stupanja uvijek vidljivo trećima, zato što se radi o ožiljku koji gotovo nije vidljiv golim okom, pa nije bilo osnova za dosuđenje naknade štete tužitelju po osnovi duševnih bolova zbog naruženosti u iznosu većem nego koliki je iznos predviđen za naruženost slabog stupnja.

 

2.3. Posebno se navodi da se iz obrazloženja prvostupanjske presude ne vidi koliki iznos prvostupanjski sud dosuđuje tužitelju po osnovi pretrpljenih fizičkih bolova, po osnovi pretrpljenog straha, duševnih bolova, zbog smanjenja životne i radne aktivnosti, tuđe njege i pomoći, te duševnih bolova zbog naruženosti, što je po mišljenju žalitelja trebao jasno navesti u obrazloženju presude, a kako bi se prvostupanjska presuda mogla ispitati.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je u bitnom pogrešno primijenio materijalno pravo.

 

6. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.

 

6.1. Što se tiče prigovora da u postupku nije proveden dokaz uvidom u pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. D. Č., uvidom u spis utvrđeno je da je taj nalaz sastavni dio dokumentacije koju je tužitelj priložio uz tužbu, a za koju dokumentaciju je prvostupanjski sud na ročištu održanom 21. travnja 2023 naveo da se čitaju sve isprave u spisu.

 

6.2. Glede prigovora da nije provedeno vještačenje po vještaku zaštite na radu na okolnost uzroka nastanka predmetne nezgode, te eventualnog doprinosa tužitelja, koji dokaz nije proveden premda je tuženik na pripremnom ročištu održanom 13. srpnja 2022.g. ostao kod svih dokaznih prijedloga iz odgovora na tužbu, a na zapisniku s ročišta od 21.04.2023. navedeno kako ovaj dokazni prijedlog povlači tužitelj, koji ga nije ni predložio, uvidom u spis utvrđeno je da je tuženik stvarno predložio navedeno vještačenje i da je na zapisniku s ročišta od 21.04.2023. navedeno kako ovaj dokazni prijedlog povlači tužitelj. Međutim, iako je prvostupanjski sud prihvatio taj dokazni prijedlog na pripremnom ročištu, treba imati u vidu da je na istom ročištu pozvao tuženika na uplatu predujma za vještačenje, što tuženik nije učinio, a na ročištu od 21.04.2023. nije zatražio provođenje tog vještačenja niti je intervenirao na grešku u zapisniku, niti je imao drugih dokaznih prijedloga, pa drugostupanjski sud smatra da greška u zapisniku nije bila od utjecaja na zakonitost donesene presude.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju da je pretrpio kao posljedicu ozljede na radu 12. veljače 3012.

 

8. U postupku nisu sporne aktivna i pasivna legitimacija, kao i nastanak štetnog događaja, a sporna je odgovornost za štetu i visina neimovinske i imovinske štete.

 

9. Iz dokumentacije u spisu i to zapisnika D. inspektorata o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 17. veljače 2020. zapisnika D. inspektorata s izjavom tužitelja od 13. veljače 2020. i prijava o ozljedi na radu od 19. veljače 2020., utvrđeno je tužitelj kao djelatnik tuženika u svojstvu medicinskog tehničara, 12. veljače 2020. pretrpio ozljedu na radu jer je tijekom provjere ispravnosti transportnog respiratora došlo do izlijetanja vijka ventila boce s kisikom i udara u dlan i prste lijeve tužiteljeve ruke uslijed čega je pretrpio tešku tjelesnu povredu.

 

10. Pravni okvir spora pravilno je prvostupanjski sud postavio primijenivši odredbe Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj 71/14, 118/14 i 154/14, 94/2018 i 96/2018.), odredbe Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/2014, 127/2017, 98/2019 i 151/2022) i odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, 29/2018, 126/21, 114/2022 i 156/2022; dalje: ZOO).

 

11. Odredbom članka 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu propisano je da se za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a stavkom  2. istog članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

 

11.1. Odredbom članka 111. st. 1. Zakona o radu, propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

 

12. U konkretnom slučaju iz dokumentacije u spisu nedvojbeno proizlazi da je do nezgode došlo prilikom rutinske kontrole ispravnosti uređaja koji je bio uredno servisiran  i da ni ostali djelatnici nisu zamijetili nikakav kvar na uređaju. Tužitelj je koristio propisanu zaštitnu odjeću i obuću i bio je osposobljen za siguran rad. Sve te činjenicu potvrđene su i iskazima svjedoka A. V. i F. B., ali u postupku nije utvrđen točan uzrok izlijetanja vijka, pa je saslušan tužitelj na okolnosti postupanja sa uređajem neposredno prije nezgode.

 

12.1. Saslušanjem tužitelja, čijem iskazu je opravdano poklonjena vjera, potvrđeno je da je tužitelj postupao u okviru redovne procedure kontrole uređaja, i da nisu utvrđene okolnosti koje bi ukazivale na njegovo eventualno pogrešno postupanje prilikom obvezne provjere ispravnosti transportnog respiratora otvaranjem boce s kisikom i puštanjem kisika u aparat. Nekontrolirano curenje kisika kao potencijalno opasnog gorivog elementa iziskivalo je žurno zatvaranje ventila boce s kisikom. Kako u postupku nije navedena ni jedna činjenica koja bi ukazivala na pogrešku tužitelja u protokolu postupanja, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se radi o povredi na radu i da je tuženik u cijelosti odgovoran za nastalu štetu, jer nije dokazao da je na strani tužitelja bilo skrivljenog ponašanja u uzročnoj vezi s nastankom štetnog događaja, niti da je tužitelj postupao sa krajnjom nepažnjom, niti ima njegovog doprinosa nastaloj šteti.

 

13. Težinu i posljedice tjelesnih povreda koje je zadobio tužitelj utvrđene su provedenim vještačenjem stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr. sc. Z. P., spec. kirurgije i subspec. plastične kirurgije. Iz njegovog nalaza proizlazi da je tužitelj kao posljedicu štetnog događaja zadobio višekomadni otvoreni prijelom srednjeg člana 3. prsta lijeve ruke s pomakom, razderotinu lijeve ruke, više stranih tijela po lijevoj šaci, djelomično puknuće tetive ispružača 3. prsta lijeve ruke i čekićast 3. prst lijeve ruke, te je kvalifikacija ozljede – obična teška tjelesna ozljeda koja je uzrokovala povredu tjelesnog i duševnog zdravlja i to u smislu pretrpljenih bolova, straha i duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti i naruženosti, te da je ozljeda u jasnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem i bila je liječena na uobičajen način prema pravilima struke, a da se  može smatrati da je liječenje završeno 21. rujna 2020.

 

13.1. Kao posljedice zadobivene povrede tužitelj je trpio fizičku bol nakon štetnog događaja jačeg intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta još 15 dana, te manjeg intenziteta još oko 45 dana, dok su zaostali bolovi uključeni u trajne posljedice. Primarni strah bio je intenzivan i kratkotrajan u trenutku ozljeđivanja, trajao je kao i sam događaj i potom prešao u sekundarni strah umjereni do jaki strah zbog zabrinutosti za zdravlje do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje koji je trajao 2 dana, a sekundarni umjereni oscilirajući strah slabijeg intenziteta trajao je do ukupno 10 dana kao zabrinutost za ishod liječenja. Tužitelj trpi duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti kao posljedicu ozljede zbog značajno ograničenja pokreta u gornjem članku 3. prsta lijeve šake, hipotrofije mišića lijeve šake uz slabost, nemogućnost formiranja lijeve šake uz otežan hvat i umaranje lijeve šake pri fizičkim aktivnostima, zbog čega će morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu pri životnim i radnim aktivnostima u koje je uključena lijeva šaka (rad motornom pilom, obrada vrta, cijepanje drva, održavanje okućnice, nabavka namirnica i sl.) u odnosu na zdravu osobu iste životne dobi u opsegu 5% trajno. Zaostalo naruženje zbog ožiljaka, otoka, škljocanja i deformacije 3. prsta lijeve šake je srednjeg stupnja - stalno vidljivo trećim osobama.

 

14. Nakon ozljeđivanja tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega 45 dana po 6 sati dnevno, nakon toga u periodu od 15 dana 3 sata dnevno, a nakon toga u periodu od 15 dana je tuđa pomoć bila potrebna po jedan sat dnevno.

 

15. Drugostupanjski sud kao i prvostupanjski sud u cijelosti prihvaćaju nalaz vještaka, jer je isti sastavljen stručno, a vještak je dodatnim pojašnjenjima razjasnio sve sporne činjenice.

 

16. Intenzitet i dužina trajanja posljedica pretrpljenih tjelesnih ozljeda, opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, po kriterijima pretrpljenih bolova , straha,  smanjenih životnih aktivnosti i naruženja, sukladno članku 1100. stavak 1. u svezi sa člankom 19. i člankom 1046. ZOO-a.

 

16.1. Drugostupanjski su polazeći od činjenice da je neimovinska šteta po osnovi povrede prava osobnosti jedinstvena šteta, a pojedine manifestacije te štete su tek kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane satisfakcije, imajući u vidu da se radi o povredama koje su ostavile trajne posljedice na zdravlje tužitelja, uz bolove koji su sadržavali i neugodnosti tijekom i nakon ozljeđivanja, operacije, RTG zračenja, imobilizacije i skidanja alenteze i dr., intenzitet i trajanje straha, duševnih boli zbog smanjenih životnih aktivnosti u omjeru od 5 % jer je posljedica ozljede značajno ograničenje pokreta u gornjem članku 3. prsta lijeve šake, hipotrofija mišića lijeve šake uz slabost, nemogućnost formiranja lijeve šake uz otežan hvat i umaranje lijeve šake pri fizičkim aktivnostima i naruženja srednjeg stupnja - stalno vidljivog trećim osobama, zbog ožiljaka, otoka, škljocanja i deformacije 3. prsta lijeve šake, opravdavaju dosudu pravične novčane naknade neimovinske štete u iznosu od 55.000,00 kuna.

 

16.2. Neosnovano tuženik prigovara da se radi o neznatnom naruženju šake, jer treba imati u vidu da je tužitelj mlada osoba koji u svakodnevnom poslu koristi ruke, a deformacija prsta je takve prirode da je stalno vidljivog trećim osobama i bez sumnje kog tužitelja izaziva nelagodu u svakodnevnom životu.

 

17. Tužitelju je pravilno dosuđena i naknada za tuđu pomoć i njegu kao i troškovi liječenja kao vid imovinske štete sukladno odredbama čl.1085. i 1095. st.1. ZOO-a.

 

17.1. Ukupno je tužitelju prema nalazu vještaka trebala tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 330 sati, što uz obračun po cijeni radnog sata nekvalificirane osobe od 20,00 kuna, iznosi  6.600,00 kuna.

 

17.2. Troškove liječenja pravilno je prvostupanjski sud dosudio primjenom odredbe članka 223. st. 1. ZPP-a, prihvaćajući njegov iskaz u postupku, na ime putnih troškova na relaciji P.-Z.-P. (u dijelu u kojemu nisu pokriveni od strane HZZO-a temeljem putnih naloga), hrane i sl., u ukupnom iznosu od 1.500,00 kuna.

 

18. Tužitelju je pravilno dosuđena ukupna šteta (neimovinska i imovinska) u iznosu od 8.374,81 EUR / 63.100,00 kuna, sa zateznom kamatom sukladno odredbama čl.29. st.1. i 2., čl.1086. i čl.1103. ZOO-a, i to na naknadu neimovinske štete od dana podnošenja tužbe 28. veljače 2022., a na naknadu imovinske štete od dana donošenja prvostupanjske presude 1. lipnja 2023.

 

19. Nije osnovana žalba ni glede troškova postupka o kojima je prvostupanjski  odlučio temeljem odredbe članka 155. i 154. stavak 5. ZPP-a, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/1537/22 i 126/22, u daljnjem tekstu: Tarifa), jer je tužitelj uspio sa 100% glede osnove i 92,68% glede visine tužbenog zahtjeva.

 

19.1. Trošak tužitelja odnosi se na sastav odštetnog zahtjeva, trošak sastava tužbe, 3 obrazložena podneska, te za zastupanje na pripremnom i 2 ročišta za glavnu raspravu (8×1.500,00 Kn) i PDV 25%, kao i troškovi vještačenja (3.906,13 Kn), ukupno 2.509,28 EUR / 18.906,13 kuna..

 

20. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a, presuđeno  je kao u izreci ove presude.

 

 

U Požegi 10. listopada 2023.

 

 

Predsjednica vijeća

                                                                                                         

                                                                                    Branka Ribičić,v.r.