Posl. broj: P-441/2021-55

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Stalna služba u Donjoj Stubici

Matenačka cesta 3/1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sutkinji Vesni Posavec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Tomislavu Kurenu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika NJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Mladenu Smoljanu, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 03. listopada 2025.god. u nazočnosti punomoćnika obiju stranaka, dana 20. studenoga 2025.god.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku NJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju ĆJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], novčani iznos u visini od 21.248,38 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počevši od 12. travnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku NJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju ĆJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročene parnične troškove u iznosu od 9.896,90 eura, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, počevši od presuđenja pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e nj e

1. Tužitelj je podnio tužbu u kojoj navodi da je sin ĆJM, te zajedno s njome i bratom IJ stanuje u kući na adresi [adresa].Predmetna kuća sagrađena je na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], upisana na Općinskom sudu u Zlataru, u zemljišno knjižnom odjelu Stalne službe u Donjoj Stubici, a što u naravi čini kuću, dvorište i voćnjak u [adresa].

Suvlasnice su majka tužitelja ĆJM i sestra tužitelja ĐJ, svaka u ½ dijela.

Predmetnu nekretninu kupili su 2002. godine majka tužitelja i tuženik koji su u to vrijeme bili supružnici. Brak između ĆJM i tuženika razveden je presudom Općinskog suda u Zlataru posl. br. P2-44/11 dana 06. lipnja 2011. godine. U ugovoru o kupoprodaji nekretnina od dana 23.12.2002. godine, kao kupac je naveden tuženik i to stoga što je imao bolju kreditnu sposobnost za odobrenje kredita kojim je financirana kupnja nekretnine, i bio je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik predmetne nekretnine u 1/1 dijela, iako je ista bila bračna stečevina.

Temeljem zaključene sudske nagodbe o podjeli bračne stečevine ĆJM uknjižila se na ½ dijela predmetne nekretnine.

Predmetnom Sudskom nagodbom ĆJM je s danom njezina zaključenja preuzela obvezu otplate kreditnih obveza po kreditu zaključenim s Raiffeisen bank Austria d.d. Zagreb, sklopljenog dana 17.12.2002., broj ugovora 028- 50-1706078, kao i plaćanje premije osiguranja za nekretninu navedenu pod točkom I. nagodbe, sve do konačne otplate istih. Potpisom predmetne Nagodbe obvezala se i NJ na ime njegova suvlasnog dijela isplatiti iznos u protuvrijednosti od 10.000,00 EUR-a, koja isplata se trebala izvršavati u mjesečnim obrocima u iznosu koji predstavlja protuvrijednost 200,00 EUR-a po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate svakog pojedinog mjesečnog obroka, od kojih prvi dospijeva 15. srpnja 2013. g., a naredni do predmetnom nagodbom ugovoreno je da ukoliko ĆJM ne uplati tri dospjela obroka NJ, sporazum o diobi bračne stečevine smatrat će s raskinutim (st. II. t.3. Nagodbe). Točkom IV. predmetne Nagodbe NJ obvezao se ĆJM po isplati iznosa od 10.000,00 EUR-a izdati tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu njezinog prava vlasništva na njegovom suvlasnom dijelu na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Po zaključenju Sudske nagodbe ĆJM redovito je izvršavala sve njome preuzete obveze u smislu plaćanja kreditnih obveza po kreditu zaključenim sa Raiffeisen bank Austria d.d. Zagreb, sklopljenog dana 17.12.2002., broj ugovora 028-50-1706078, premije osiguranja kao i plaćanja mjesečnih novčanih iznosa koji su predstavljali protuvrijednost 200,00 EUR-a po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate svakog pojedinog mjesečnog obroka s osnove isplate suvlasnog dijela tuženika. Međutim, krajem 2015. g. zapala je u financijske poteškoće te više nije mogla plaćati sve obveze preuzete Nagodbom. Iz tog razloga sredinom 2016. godine prestala je ovdje tuženiku plaćati 200,00 EUR-a mjesečno s osnove isplate njegovo suvlasnog dijela predmetne nekretnine, dok je uredno nastavila sa plaćanjem kreditnih obveza po kreditu.

ĆJM je prvo od svoje kćerke ĐJ, a potom i uvidom u zemljišne knjige Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, saznala da je ovdje tuženik raspolagao sa suvlasničkim dijelom nekretnine s kojim je bio upisan kao suvlasnik u ½ dijela više označene nekretnine i to na način da ga je darovao kćerci ĐJ, koja je rješenjem ovog suda, Zemljišnoknjižnog odjela u Donjoj Stubici, posl.br. Z-6378/2021 od 07.06.2021., upisana kao suvlasnica u ½ dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], Kuća, dvorište i voćnjak [adresa], površine 1728m2, k. o. [katastarska općina].

Sve do 07.06.2021., tuženik je bio suvlasnik u ½ dijela predmetne nekretnine. Obzirom je kuća sagrađena na predmetnoj nekretnini kupljena u tzv. roh bau fazi izgradnje, zahtijevala je znatna ulaganja da bi bila dovedena u uporabljivo stanje pogodno za stanovanje odnosno u ono stanje izgrađenosti, opremljenosti i namještenosti u kojem se nalazi danas.

Unazad desetak godina, sva ulaganja u kuću i okućnicu financirana su od strane ĆJM i njezinih sinova, ĆJ i IJ. Mnogobrojnim, opsežnim i sveobuhvatnim građevinskim radovima na predmetnoj nekretnini izvršenim ili financiranim od strane ĆJM i njezinih sinova, ĆJ i IJ, u bitnoj mjeri promijenjeni su njezin izgled, opremljenost i tržišna vrijednost.

Unazad pet godina tužitelj je vlastitim novčanim sredstvima financirao kupnju građevinskog materijala i slijedeće građevinsko – obrtničke radove izvršene na uređenju nekretnine:

- Izvođenje fasade na kući

- Izvođenja radova na uređenju podloge za postavljanje dvorišnih betonskih kocki

- Opločavanje dvorišta betonskim kockama

- Postavljanje kameno potpornog zida

- Keramičarski radovi na opločavanju kupaonice, vanjskog ulaza u kuću, vanjskog stubišta, postavljanje kamena na vanjske i unutarnje zidove

- Radovi na uređenju terase (postavljanje brodskog poda, žljebova, etc.)

- Oblaganje stepenica drvetom

- Postavljanje laminata

Svi navedeni radovi financirani su isključivo iz novčanih sredstava koje je tužitelj stekao radom. Ukupan iznos novčanih sredstava koje je tužitelj uložio u uređenje predmetne nekretnine od studenog 2016. do 07.06.2021. prelazi iznos od 150.000,00 kuna. Međutim, vrijednost predmetne nekretnine nakon izvršenih ulaganja u odnosu na vrijednost nekretnine prije izvođenja radova po cijenama u vrijeme presuđenja po ocjeni tužitelja iznosi oko 200.000,00 kuna, a sve imajući u vidu znatan porast cijena nekretnina, građevinskog materijala i građevinskih radova unazad posljednjih 18 mjeseci i daljnju tendenciju njihova rasta.

Odredbom članka 1111. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015. u daljnjem tekstu: ZOO), određeno je da kada :io imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a za taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci Suda odnosno druge nadležne Vlasti ili Zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno ako to nije moguće, nadoknaditi vrijednost postignute koristi. Pod prijelazom imovine podrazumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom. (st. 2.).

Tužitelj potražuje od tuženika kao upisanog z,k. (su)vlasnika u vrijeme izvođenja više navedenih radova povrat vrijednosti ostvarene koristi odnosno polovicu one vrijednosti za koju je povećana tržišna vrijednost nekretnine s osnova izvršenih ulaganja koje je financirao u razdoblju 25.10.2016. do 07.06.2021. i to prema cijenama u vrijeme presuđenja.

2. U odgovoru na tužbu, tuženik navodi kako je točna tvrdnja da je ĆJM, majka tužitelja i bivša supruga tuženika tijekom 2016.g. prestala tuženiku plaćati mjesečni iznos od 200,00 € protuvrijednost u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja, čime su se, isključivo, uslijed njezinog postupanja ostvarile pretpostavke za raskid sudske nagodbe koja je zaključena u parničnom postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Zlataru pod brojem P-45/13 dana 26. travnja 2013.g. Nakon što je kupljena predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazila kuća koja je u trenutku kupnje bila u roh-bau izvedbi, uslijedili su radovi na uređenju iste kuće. Radove je financirao tuženik sve kako bi kuća bila podobna za stanovanje. Tako je izvršeno unutarnje žbukanje, postavljena stolarija, pločice, laminat, postavljeno je centralno grijanje, opremljene su sobe, kuhinja, wc, kupaonica, te je kompletna kuća uređena za život.

3. Tužitelj na odgovor na tužbu tuženika, navodi (list 54-57) da je tuženiku bilo poznato da ĆJM redovito plaća sve obveze prema Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb s osnove plaćanja kreditnih obveza po kreditu broj ugovora 028-50- 1706078. Također mu je bilo poznato da ovdje tužitelj u predmetnu nekretninu izvršava znatna ulaganja te se ni u jednom trenutku tome nije protivio.

Protivno postignutom dogovoru i međusobnoj komunikaciji te konkludentnim radnjama koje su bile u skladu s postignutim dogovorima, a kojim je tuženik manifestirao svoju volju da se Sporazum o diobi bračne stečevine održi na snazi, tuženik je otuđio suvlasnički dio s kojim je bio upisan u zemljišnim knjigama i to neposredno nakon što je ĆJM u cijelosti otplatila kredit prema Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb i nakon što je tužitelj izvršio ulaganja kojima je u bitnoj mjeri povećana vrijednost predmetne nekretnine.

Nije sporno da je kuća sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vrijeme njezine kupnje bila u tzv. roh bau fazi izgradnje i da je zahtijevala ulaganja kako bi bila dovedena u uporabljivo stanje pogodno za stanovanje odnosno u ono stanje izgrađenosti, opremljenosti i namještenosti u kojem se nalazi danas.

Međutim, netočno je da bi te radove financirao tuženik. On je u izvedi određenih radova u početku sudjelovao i u manjoj mjeri financijski im doprinosio, ali unazad desetak godina sva ulaganja u kuću i okućnicu financirana su isključivo od strane ĆJM, ĆJ i IJ.

Na okolnost izvršenih radova tužitelj je uz tužbu priložio račune, te je predložio saslušanje svjedoka, između ostalih i osoba koje se izvodile radove, kao i provođenje dokaza očevidom na licu mjesta i građevinskim vještačenjem.

Tužitelj je mišljenja da vrijednost predmetne nekretnine nakon izvršenih ulaganja prema vrijednosti nekretnine prije izvršenih ulaganja iznosi i više od samog novčanog iznosa utrošenog u izvođenju radova.

Iz tog razloga tužitelj predlaže da se građevinskom vještaku dade u zadatak utvrditi vrijednost izvedenih radova koje je tužitelj specificirao u tužbi kao i tržišnu vrijednost predmetne nekretnine prije i nakon izvršenja tih radova.

Tužitelj od tuženika potražuje polovicu naknade onih troškova kojima je povećana tržišna vrijednost nekretnine.

Činjenica što tuženik od lipnja 2021. više nije suvlasnik predmetne nekretnine ni na koji način ne utječe na pasivnu legitimaciju u konkretnom postupku. To stoga što je tuženik nesporno bio suvlasnik predmetne nekretnine u vrijeme dok je tužitelj u nju izvršio ulaganja pobliže opisana u tužbi pa je samim time i pasivno legitimiran.

4. Tuženik u podnesku (na listu 69-71) navodi da je na konkretan pravni odnos potrebno primijeniti čl. 164. i čl. 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te kako je tužitelj posjednik nekretnine u koju je navodno vršio određena ulaganja, isti bi eventualno imao pravo na korisne i nužne troškove. Isti je imao koristi od ulaganja, jer je stanovao odnosno koristio nekretninu. I nadalje, tijekom postupka, tuženik je isticao ove navode, dodajući da je tužitelj trebao plaćati najamninu za korištenje prostora u kući i traži izračun iste za cijelo vrijeme stanovanja.

5. Tužitelj se, tijekom postupka, u više podnesaka protivi izraženom stavu tuženika i potraživanjima s osnove korištenja nekretnine navodeći da je tužitelj rijetko koristio nekretninu, budući je radio i radi i danas u inozemstvu, da je koristio stambenu cjelinu s polusestrom ĐJ, dok je posebnu stambenu cjelinu koristila majka, te posebnu cjelinu brat koji je za sebe uredio stan u prizemlju. Nekretninu je koristio kao sin majke koja je tu živjela i bila, i danas jest suvlasnica nekretnine u ½ . Polusestra ĐJ nije ulagala u nekretninu.

6. U dokaznom postupku su saslušane stranke, svi predloženi svjedoci, proveden je očevid i provedeno građevinsko vještačenje, usmeno ispitan građevinski vještak VJ.

7.Ispitan kao stranka, tužitelj ĆJ izjavio je da je podnio tužbu jer je ulagao u kuću u kojoj je živjela majka, te brat i sestra i on. Od 2003.god. je zaposlen i imao je vlastitih novčanih sredstava. Radio je u Sloveniji i u Austriji. U kuću su uselili 2005.god. i ona je bila je samo goli zidovi, nije bilo ni prozora. Očuh, a ovdje tuženik NJ nije živio u ovoj kući već je ostao živjeti u staroj kući, a dignuo je kredit na svoje ime u iznosu od 24.000 eura s rokom otplate od 20 godina i koliko zna prve tri godine je otplaćivao kredit, a potom je otplatu preuzela majka. Očuh je zapravo bio u zakašnjenju s otplatom kredita i majka je preuzela otplatu u srpnju mjesecu 2008.god. Kredit je otplaćen u siječnju 2021.god.

U razdoblju od studenoga 2016. do lipnja 2021.god. (samo u zastarnom roku) izrađeni su na kući: priprema podloge i opločenje dvorišta, betoniranje potpornog zida u dvorištu i oblačenje prirodnim kamenom i postavljanje granitnih klupčica na isti, stavljanje prirodnog kamena i opločenje prostora ulaza u kuću, uređenje terase na prvoj etaži kuće, stavljanje pločica na pod, te stavljanje krova nad terasom, stavljanje granitnih pločica na zid koji ograđuje terasu, toplinska fasada na kući, uređenje kupaone na prvoj etaži kuće za majku. Radove na kući izvodili su osobe iz struke UJ, RJ, MJ, a materijal je plaćao on, na što je ukupno uložio 200.000,00 kuna, a sve se to izvodilo od 2016. do 2018. Tada je polovica kuće glasila na majku, te je postojala i predbilježba da i druga polovica kuće po otplati kredita bude u njezinom vlasništvu .

Druga polovica kuće međutim nije pripala majci već je istu tuženik darovao svojoj kćerci ĐJ, a da nitko njih nije obavijestio, a niti isti nije ulagao ništa u kuću, tj. tuženik nije uložio ni jednu kunu u predmetnu kuću nikada niti je u njoj živio iako mu nitko nije branio da u kuću dođe živjeti već je to bila njegova odluka.

U razdoblju od 2014. do 2016. ( za što je nastupila zastara) izvodio je sljedeće radove: opločenje oko kuće i stepenica grais pločicama, uređivao je stan za majku u posebnom dijelu kuće, a brat je uređivao svoj stan u prizemlju koji je njegov. Prostor koji je koristio, a koristila ga je i polusestra ĐJ sve do prošle godine je dnevna soba, kuhinja, kupaona, terasa, a na drugoj etaži ( potkrovlje) ima spavaću sobu, a isto tako i polusestra ĐJ.

Prebivalište u [adresa] je na predmetnoj nekretnini, a u Austriji radi unatrag jedne godine, a u periodu od 2016. do 2018. radio je u Sloveniji i vrlo rijetko bio kod kuće. Radnicima koji su radili na izvođenju radova platio je na ruke, a nisu mu izdali račun, radovi nisu kompenzirani. O radovima nije obavještavao tuženika, jer je majka imala polovicu kuće u svome vlasništvu i zabilježbu. Brat je uredio stan u prizemlju od 2012. do 2014. Nema druge nekretnine.

8.Tuženik NJ izjavio je da stanuje u drvenoj kući u [adresa], cijeli svoj život. Dana 08. siječnja 2003. kupio je kuću koja je predmet ovoga spora, a koja je bila goli zidovi s krovom, bez stolarije. Za Božić 2004.god. su u kuću uselili supruga, njezina dva sina i njegova kći, jer je kuća u međuvremenu bila uređena za useljenje. Bila je postavljena stolarija, uvedena struja, voda, centralno grijanje, a zidovi su bili ožbukani. Radove su financirali supruga i on zajedno. Ne zna ni danas kako izgleda kuća.

Na pitanje da li osporava radove koji se navode u tužbi navodi da ne može ništa reći o tome. Nije dolazio u tu kuću jer se nije slagao s bivšom suprugom, nije mu nitko priječio da dođe. Suvlasnički dio nekretnine darovao je kćerci u lipnju 2021.g. Kćerci je prenio i vlasništvo i posjed. Smatra da je tužitelj ĆJ imao koristi od nekretnine, jer je tamo živio.

9. Svjedokinja ĆJM, tužitelj joj je sin, a tuženik bivši suprug, izjavila je da je u prosincu 2004.god. uselila je u kuću u [adresa], zajedno sa sinovima IJ, ĆJ i kćeri ĐJ, a koju su kupili bivši suprug, ovdje tuženik i ona za 20.000,00 eura. Suprug kao kreditni dužnik i ona kao sudužnik podigli su kredit na iznos od 24.900,00 eura. Kredit su otplaćivali zajedno do 2008., kada je suprug prestao plaćati kredit, a ona preuzela obvezu.ada je već nastao dug zbog neplaćanja otplatnih obroka u iznosu od cca 11.000,00 kuna. Suprug ovdje tuženik nikada nije stanovao u ovoj kući, već je ostao živjeti u staroj kući u [adresa]. Kada su kupili kuću, bili su to uglavnom goli zidovi s djelomičnom stolarijom. Bila je u radnom odnosu tada i radila je na radnom mjestu čistačice u Trgostilu.

Od kada su uselili u kuću morali su u nju ulagati sinovi i ona, kupili su preostalu stolariju, a puno su sinovi uradili sami u kući. Sin ĆJ financirao je: stavljanje fasade na kuću, stavljanje podloge za betonske kocke i kocke u dvorištu, kamene obloge na pročelju kuće, drvene stepenice u kući, te izgradnju potpornog zida i kamenih obloga uz kuću, terasu i krovište nad terasom i ugradnju brodskog poda na krovištu, a radovi su obavljani od 10. mj. 2016.god. i pretežito u 2017.god. Većinu radova izvodio je UJ, ČJ, HJ, ŠJ . Rradove je financirao ĆJ, a bivši suprug se nije protivio da se radovi izvode, rekao je da se mogu izvoditi, ali on tu neće živjeti. Kći ĐJ nije ulagala u kuću .

Od kada su uselili u kuću financirala je nabavku unutarnje stolarije, a ugradnju je izveo mlađi sin IJ koji je završavao za stolara, dok je otac njezinih sinova (bivši suprug) platio materijal za ugradnju centralnog grijanja ( radijatore, cijevi i dr.), keramičke pločice, sanitarije.

Sin ĆJ je "slabo živio u kući", jer je vrlo često radio na terenima i to u cijelom vremenskom razdoblju od useljenja, a kad bi bio u kući imao je svoju sobu na raspolaganju, te je koristio i ostale zajedničke prostorije (kuhinja, kupaona, dnevna soba).

10.Svjedok IJ, tužitelj mu je brat, a tuženik očuh, naveo je da živi u kući u [adresa] od kada je ista kupljena, a posljednjih nekoliko mjeseci koristi i suprugin stan u [adresa] tj. od kada su dobili dijete. Koliko zna, polovica kuće je bila od majke, a druga polovica očuhova. U stan u prizemlju kuće je ulagao na način da je dogradio jedan dio kuće cca 30 m2 kuće, uredio kuhinju, mislio je stanovati ovdje. Tuženik se nije protivio uređenju prizemlja koje je on radio, a nije se protivio ni radovima koje je radio ĆJ, a da se protivio ne bi ni radili. Brat ĆJ je puno ulagao u kuću, izgradio je parapet, opločio kompletno dvorište, stavio fasadu na kuću 2017.-2018., a novo krovište nešto prije.

Od useljenja u kuću on i brat su bili u prizemlju, a sestra i majka na katu kuće glede spavaćih soba, i svi su koristili zajedničke prostorije, a potom je on uredio prizemlje, brat ĆJ je majci napravio garsonijeru i ulagao u kuću. ĆJ i sestra ĐJ na katu kuće koristili su svatko svoju spavaću sobu, te kuhinju, dnevni boravak i kupaonu i veliku terasu, i takav raspored korištenja kuće je cca 5 godina.

11.Svjedokinja ĐJ, tužitelj joj je polubrat, a tuženik otac izjavila je da od srpnja 2021.god. živi u unajmljenom stanu u [adresa] i to stoga što su ju polubraća ĆJ i IJ htjela fizički izbaciti iz kuće. Ne zna da li je otac doprinosio za njezino uzdržavanje i dok je pohađala srednju školu, jer tada nije radila, a za vrijeme studija sama se uzdržavala, a kontakt s ocem nije ostvarila ni nakon punoljetnosti. Kuća u [adresa] kada su se uselili bila je za život, dovoljno osposobljena, namještaj su preselili iz bivše kuće u [adresa], imala je tada 13 godina. Sada su u kući tri stana, živjela je s polubratom ĆJ na katu kuće gdje su zajedničke prostorije, a dvije spavaće sobe za nju i za tužitelja u potkrovlju kuće, sljedeći stan je u prizemlju u kojem je živio polubrat IJ, a poseban stan je nadograđen i koristi ga majka, a takav raspored korištenja kuće je od cca 2014.god. Brat ĆJ je uređivao okućnicu, ali ne zna tko je davao financijska sredstv. Od kada su uselili u kuću napravljena je fasada na kući, opločeno je dvorište, kuća je proširena tj. dograđena sa stanom od ĆJM. Nisu rađena znatnija ulaganja u prostoru koji je koristila s bratom ĆJ.

12. Ostali svjedoci svjedočili su o radovima koje su izvodili na predmetnoj nekretnini . UJ, postavio je podlogu i postavio dvorišne betonske kocke. Na krovištu su djelomično mijenjali drvenu građu i stavili novi crijep na glavnom objektu, te su na dograđenom dijelu objekta stavili krovište kao nadstrešnicu, a s time da nije stavljao crijep, drugi radnici su stavljali limene ploče. Zatim je radio na uređenju vanjskog stubišta, betonsku stazu oko kuće. Plaćao mu je za radove tužitelj . Danas bi (2022.g.) vrijednost radova koje je s još nekolicinom radnika obavio vrijedilo bi cca 8000 eura, samo radovi, bez utrošenog građ. materijala Građ. materijal je u cijelosti nabavio tužitelj ĆJ .

Svjedok ČJ, svjedočio je da ga je 2017.god. tužitelj ĆJ angažirao za iskop zemlje na dvorištu za popločavanje betonskim pločama površine 70-80 m2, te za iskop zemlje za postavljenje dvorišne ograde duljine 6-7m. Radio sam 2-3 dana sa strojem, a cijena ovih radova je bila od 5.000 do 7.000 kuna, a platio mu je tužitelj.

Svjedok FJ, na poziv ĆJ, njegov sin koji je nositelj keramičarskog obrta RJ, i on radili su na kući u [adresa] prije cca 6 god., keramičarske radove u kupaonici, na stepenicama i obložili kamenim pločicama oko ulaznih vratiju cca 4 m2. Naplatili su cca 5.000,00 kuna isključivo za ruke jer je ĆJ nabavio sav građ. materijal za ove radove.

Svjedok ŠJ je svjedočio da je tužitelj ĆJ naručio od njega postavljanje dva drvena štoka, i postavili smo drvene obloge na metalnu konstrukciju na 8-10 stepenica koje vode od kata u potkrovlje. Materijal je nabavio ĆJ. Danas jedan masivni štok kakav su postavili kod tužitelja vrijedi ukupno 2.500,00 eura, a jedna stepenica 100 eura, uključujući materijal i radove .

Svjedok HJ, prije nekoliko godina radio je krovište iznad terase na kući u [adresa], a angažirao ga je ĆJ. Terasa je bila površine 51 m2 i radili su cijelo krovište na terasi, uključujući demontažu postojećeg krovišta, te postavljanje brodskog poda, greda, limarije i limenog pokrova. Radio je imali krov iznad ulaznih vratiju, vertikalnu limariju i još neke sitne radove obavio, a sve mu je platio ĆJ. A u to vrijeme vrijednost svega što je radio iznosilo je oko 2.000,00 eura.

13. Dana 18. srpnja 2023. proveden je očevid na predmetnoj nekretnini uz sudskog građevinskog vještaka VJ, koji je potom izradio Nalaz i mišljenje sa zadatkom da procijeni vrijednost izvedenih građevinskih radova od strane tužitelja, utvrdi nužne i korisne troškove tužitelja za vrijeme stanovanja od kolovoza 2002. , utvrditi kolika je bila tržišna cijena predmetne nekretnine prije izvedenih radova, a koliko nakon radova te utvrditi prosječnu najamninu za stan od cca 50 m2 na području [adresa] u razdoblju od 25.10.2016. do 7.6.2021.

14. Vještak je u usmenom obrazlaganju ostao u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja, kao i kod svog dodatnog očitovanja. Tržišnu vrijednost zgrade na dan 11.4.2024. utvrdio je u vrijednosti od 158.427,44 eura metodologijom koju je obrazložio odnosno koristeći Nalaz i mišljenje ovlaštene sudske vještakinje iz 2002.god. uz indeksaciju cijena. Tome se može dodati vrijednost okolnog zemljišta koje se nalazi uz zgradu od 30.000,00 eura. Vrijednost građevinskih radova koje je izveo tužitelj, a koji su taksativno navedeni u zadatku vještaka iznosi 45.614,84 eura s PDV-om. Građevinska vrijednost radova izračunata je također na dan 11.4.2024., tako da je to i tržišna vrijednost radova.

Objekt je građen bez potrebne dozvole .

15. Čl. 1111. st.1. Zakona o obveznim odnosima propisuje:" Kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakona, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.

2. Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom. "Sud drži da je u konkretnom slučaju, novčana sredstva koja je tužitelj uložio u radove na nekretninu ( u kuću i u dvorište), ulagao kao član domaćinstva koje su činili njegova majka, brat i polusestra. Isto mu je jedina nekretnina i na istoj ima prijavljeno prebivalište. Istovremeno je radio u Republici Sloveniji te potom u Austriji i u kući u [adresa] je boravio kratko, uglavnom vikendima, tako da prostor koji je dijelio s polusestrom ĐJ, nije svakodnevno koristio. Nekretnina, upisana u zemljišnim knjigama ovoga suda, u Zemljišnoknjižnom odjelu Stalne službe u Donjoj Stubici, kao k. č. br. [katastarska čestica], Kuća, dvorište i voćnjak [adresa], površine 1728 m2, k. o. [katastarska općina], a u naravi, kuća i dvorište , upisana je do 7.6.2021.g. kao suvlasništvo ĆJM i ovdje tuženika, svaki u polovici dijela, a od tada, umjesto tuženika, temeljem njegovog darovanja suvlasničkog dijela, upisana je ĐJ.

16. Sud drži da je tužitelj nesporno uložio materijalna sredstva u radove koji se mogu okarakterizirati kao korisni troškovi, tj. kojima se podiže vrijednost predmeta, i to:

- izvođenje fasade na kući,

- izvođenje radova na uređenju podloge za postavljanje dvorišnih betonskih kocki,

- opločavanje dvorišta betonskim kockama,

- izgradnja kameno potpornog zida,

-opločavanje kupaonice, vanjskog ulaza u kuću, vanjskog stubišta, postavljanje kamena na vanjske i unutarnje zidove,

- uređenje terase (postavljanje brodskog poda, žljebova, etc.)

- oblaganje stepenica drvetom, a čiju vrijednost je sudski vještak izračunao. Sud je prihvatio vjerodostojnima iskaze ispitanih svjedoka koji su svjedočili o obavljenim i naplaćenim radovima na predmetnoj nekretnini, jer su životni i logični i nijedan iskaz nije djelovao pristrano.

Iskazi stranaka te iskazi majke, brata i polusestre tužitelja, u osnovi su suglasni o bitnim činjenicama.

U vrijeme tuženog ulaganja, tuženik je bio suvlasnikom nekretnine u ½ dijela i stekao je imovinsku korist nastalu radovima i ulaganjima tužitelja u nekretninu jer je njezina tržišna vrijednost povećana, kao što je utvrdio i vještak. To što istu nije osobno koristio, nije od značaja, a tako uvećanu vrijednost svoga suvlasničkog dijela darovao je kćeri ĐJ.

Tuženik nije osporio nijedan navod o ulaganjima tužitelja.

17. Stoga je tuženik dužan, imovinsku korist koju je stekao bez osnove, bez pravnog posla ili odluke nadležnog tijela, vratiti tužitelju, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 12. travnja 2024., odnosno dana kada je utvrđena tržišna vrijednost ulaganja tužitelja, jer se moraju platiti i zatezne kamate na stečeno bez osnove (čl. 1115. ZOO- a).

18. Tuženik je navodio da se konkretan slučaj treba urediti po čl. 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koje odredbe uređuju pravni položaj poštenoga i nepoštenoga posjednika, te koje prvenstveno reguliraju položaj posjednika koji mora predati stvar vlasniku. Međutim, u ovome predmetu, ne traži se predaja posjeda od strane suvlasnika ili nešto slično, odnosno nije istaknut vlasnički zahtjev za povrat stvari. Tužitelj je postavio zahtjev za povratom od tuženika stečenog bez osnove, a njegovim novčanim ulaganjem. Tuženik nije postavio protutužbu ni prigovor radi prijeboja, npr. radi koristi koju je imao od ulaganja.

Sud je prihvatio preinaku tužbenog zahtjeva jer se radi o preciziranju tužbenog zahtjeva nakon vještačenja, sukladno čl. 190.a Zakona o parničnom postupku.

19. Odluka o parničnim troškovima donijeta je sukladno odredbi članka 154. stavak 4. i članka 155. Zakona o parničnom postupku.

Tuženik je dužan tužitelju naknaditi ovom parnicom prouzročeni trošak koji se sastoji od troška:

-sastava tužbe za što je tužitelju prema Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (dalje OT-e) odmjereno 250 bodova odnosno 500,00 eura,

1 0

-zastupanje na ročištima dana 09.06.2022., 04.10.2022., 13.12.2022., 23.02.2023., 04.04.2023., 18.07.2023., 06.02.2025. i 03.10.2025. po Tbr. 9/1, svaki po 250 bodova odnosno po 500,00 eura, ukupno 4.000,00 eura,

-zastupanje na ročištima dana 02.10.2024. i 10.12.2024. svaki po 125 bodova odnosno po 250,00 eura po Tbr 9/2, ukupno 500,00 eura

-podnesci od dana 12.04.2022., 05.07.2022., 24.05.2024., 24.09.2024., po Tbr. 8/1, svaki po 250,00 bodova odnosno po 500,00 eura, ukupno 2.000,00 eura, ukupno 7.000,00 eura, na što je obračunat PDV od 25 %, što iznosi 1.750,00 eura, zatim su priznati trošak predujma za očevid u iznosu od 499,48 eura i razlike predujma u iznosu od 300,68 eura, kao i sudska pristojba na tužbu od 87,80 eura i presude u iznosu od 258,94 eura.

Ukupan iznos parničnih troškova iznosi 9.896,90 eura.

Odluka o kamatama na trošak temelji se na odredbi čl. 30. OZ-a.

20. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Donjoj Stubici, 20. studenoga 2025.god.

S U D A C:

Vesna Posavec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu u roku od 15 dana, po primitku iste. Žalba se podnosi pismeno, a o istoj odlučuje Županijski sud .

DN-a:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženiku