REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-556/2022-68

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica TD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, 25. rujna 4, i tuženici 1. MD, nepoznatog boravišta, 2. ĐD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. ŽD, nepoznatog boravišta, tuženike 1. i 3. zastupa privremeni zastupnik Zoran Sloković, odvjetnik u Pazinu, Franine i Jurine 7, i 4. TDA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Milenko Ilić, odvjetnik u Puli, Mletačka 12, Ivan Smokrović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d. o. o. Rijeka, Nikole Tesle 9/V-VI, i Mirko Mastilović, odvjetnik u Puli, Ul. Marsovog polja 8, radi utvrđenja prava vlasništva i drugo, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 3. listopada 2025. u prisutnosti tužiteljice i njezinog punomoćnika, zatim 4. tuženika MDA i njegovog punomoćnika Ivana Smokrovića, 20. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji u novoj katastarskoj izmjeri čini dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve kako je žutom šrafurom prikazano u elaboratu broj 21D/24 od kolovoza 2025. (stranica 204) sastavljenom po stalnom sudskom vještaku za područje geodezije mr. sc. Slobodanu Đekiću, izuzev dijela ucrtanog puta površine 75 m2, pa je slijedom toga tužiteljica ovlaštena u roku 15 (petnaest) dana zatražiti i ishoditi cijepanje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri sukladno važećem katastarskom planu i obliku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj katastarskoj izmjeri, uz brisanje prava suvlasništva s imena tuženika i uz istodoban upis stečenog prava vlasništva na svoje ime, na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužiteljica zahtijeva utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji u novoj katastarskoj izmjeri čini dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve kako je žutom šrafurom prikazano u elaboratu broj 21D/24 od kolovoza 2025. (stranica 204) sastavljenom po stalnom sudskom vještaku za područje geodezije mr. sc. Slobodanu Đekiću, u dijelu ucrtanog puta površine 75 m2, kao i u dijelu kojem se ovlašćuje da u tom dijelu, u roku 15 dana zatraži i ishodi cijepanje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri sukladno važećem katastarskom planu i obliku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj katastarskoj izmjeri, uz brisanje prava suvlasništva s imena tuženika uz istodoban upis stečenog prava vlasništva na svoje ime, na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti.

III. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužiteljica zahtijeva utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to njezinom jugoistočnom dijelu u širini od 3 metra od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do dijela nekretnine iz t. I. ove presude i u korist nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], vlasništvo tužiteljice, sve kako je roza konturom prikazano u elaboratu broj 21D/24 od kolovoza 2025. (stranica 204) sastavljenom po stalnom sudskom vještaku za područje geodezije mr. sc. Slobodanu Đekiću, pa da je slijedom toga tužiteljica ovlaštena zatražiti i ishoditi upis stečenog prava stvarne služnosti u zemljišnim knjigama, na temelju ove presude po njezinoj pravomoćnosti.

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 2. kolovoza 2022. podnijela tužbu (stranice 1–4) radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji u novoj katastarskoj izmjeri čini dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da je slijedom toga tužiteljica ovlaštena u roku od 15 dana zatražiti i ishoditi cijepanje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri sukladno važećem katastarskom planu i obliku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj katastarskoj izmjeri, uz brisanje prava suvlasništva s imena tuženika i uz istodoban upis stečenog prava vlasništva na ime svoje ime (t. I.); kao i radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to po njezinom jugoistočnom dijelu u širini od 3 metra od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do dijela nekretnine označene u t. I. tužbenog zahtjeva i u korist nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], njezino vlasništvo, pa da je slijedom toga tužiteljica ovlaštena zatražiti i ishoditi upis stečenog prava stvarne služnosti u zemljišnim knjigama.

1. 1. Tužbu je obrazložila navevši: – da je predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu u kojem ista čini dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj katastarskoj izmjeri, stvarno vlasništvo tužiteljice, i to u cijelosti; – da opisani dio utužene nekretnine, zajedno s k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj katastarskoj izmjeri (koje su i upisane kao vlasništvo tužiteljice) čine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj katastarskoj izmjeri, a koja predstavlja jednu posjedovnu cjelinu; – da je opisani dio utužene nekretnine, kao i kuću, tužiteljica naslijedila od svoje pravne prednice pokojne ID, koja se u cijelosti držala vlasnicom čitave k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tako su i svi ostali susjedi i sumeđaši smatrali; – da joj je poznato da je sporni dio utužene nekretnine ranije bilo vlasništvo njezina oca pok. OD koji je umro 1997., pa majke pok. ID, koja je umrla 2008., budući da su oni sa članovima svoje obitelji tu nekretninu držali u samostalnom posjedu na način da su iste korištene za potrebe njihova obiteljskog domaćinstva, jer je riječ o dvorišnom dijelu njihove kuće i gospodarskih objekata; – da su na taj način prednici tužiteljice zajedno sa članovima svoje obitelji sporne nekretnine koristili do smrti, a nakon njih, to čini i tužiteljica na isti način kao i njezini pravni prednici i tako je to već desetljećima, te da ih nikada nitko nije ometao u posjedu dajući im na taj način do znanja da bi imao bilo kakvo pravo na tom dijelu nekretnine; – da se uvijek na istom posjed vršio na miran i pošten način, i da se po čemu nije moglo zaključiti da taj dio utužene nekretnine ne bi bio i knjižno vlasništvo tužiteljice, kao što je to slučaj s ostalim nekretninama u staroj katastarskoj izmjeri, koje zajedno čine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri.

1. 2. U odnosu na utuženo pravo služnosti, navela je da za pristup do predmetne kuće i okućnice, tužiteljica i njezini pravni prednici, od kada tužiteljica pamti odnosno preko 50 godina, prolaze od k. č. [katastarska čestica] S. I. preko jugoistočnog dijela k. č. [katastarska čestica] S.

I. pa do utuženog dijela k. č. [katastarska čestica] S. I. i ostalih nekretnina u vlasništvu tužiteljice koje čine jednu cjelinu (to su k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), te da nikada nitko, ni tužiteljici, ni njenim pravnim prednicima, prolazak na opisani način do njihovih nekretnina nije branio, pa smatra da je vršenjem sadržaja stvarne služnosti prolaza i provoza u širini od 3 m na temelju samog zakona stečena služnost prolaza i provoza.

1. 3. Zaključno, a polazeći od činjenice da je zajedno sa svojim pravnim prednicima kvalificirano posjedovala utuženi dio nekretnine kroz razdoblje od preko 50 godina, te isto toliko vršeći posjed stvarne služnosti prolaza i provoza, tužiteljica smatra da su ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju samog zakona dosjelošću.

1. 4. Nakon u postupku provedenog mjerničnog vještačenja tužiteljica je specificirala tužbeni zahtjev prema elaboratu br. 21D/24 od kolovoza 2025. (str. 204), na kojem je žutim markerom prikazan utuženi dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u novoj izmjeri, odnosno k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri, a roza konturom utužena služnost puta.

2. U odgovoru na tužbu od 26. kolovoza 2022. tuženik 2. ĐD (str. 15) priznao je tužbeni zahtjev.

3. Tuženik 4. TDA je u odgovoru na tužbu od 21. rujna 2022. (str. 22–23) osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Osporio je da je tužiteljica posljednjih 50 godina (putem svojih prednika) samostalni i pošteni posjednik predmetne nekretnine kao i da bi samostalno i preko svojih prednika pošteno i mirno vršila sadržaj stvarne služnosti kako je opisala u tužbi. Naveo je da tužiteljici (i njezinim pravnim prednicima) nije mogla ostati nepoznata činjenica da predmetna nekretnina nije u njihovom vlasništvu, posebice budući da je iza prednika tužiteljice, pok. ID, a i pok. OD, doneseno rješenje o nasljeđivanju, te je bilo očito da je predmetna nekretnina bila izostavljena iz ostavine. Predložio je tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti.

3. 1. U podnesku od 12. studenog 2024. (str. 92–94) 4. tuženik TDA je istaknuo da je svoj suvlasnički udio od 5/8 dijela na predmetnoj nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao na temelju ugovora o kupoprodaji zaključenog 15. srpnja 2015. sa sada pok. ED u svojstvu prodavatelja. U čl. 3. predmetnog ugovora da je navedeno da prodavatelj jamči kupcu da je suvlasnik nekretnine te da na istoj ne postoji pravo trećih osoba koje isključuje, umanjuje ili ograničava pravo kupca te da nekretnina nije opterećena uknjiženim ili neuknjiženim teretima. Citirao je čl. 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.“) i istaknuo da se „vlasništvo tuženice“ koje tvrdi da je stekla na temelju zakona ne može suprotstaviti pravu vlasništva tuženika koji je s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje vlasništvo idealnog dijela i time stekao predmetnu nekretninu, a pravnom predniku isplatio kupoprodajnu cijenu. Glede služnosti, napomenuo je da služnost stečena dosjelošću koja nije upisana u zemljišne knjige neće djelovati prema trećem stjecatelju prava vlasništva koji je bio u dobroj vjeri i koje je svoje pravo vlasništva na nekretnine upisao u zemljišne knjige.

4. Tuženici 1. MD i 3. ŽD, koje je u postupku zastupao privremeni zastupnik Zoran Sloković, odvjetnik u [adresa] (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P-556/2022-9 od 16. siječnja 2023., str. 30–32), u odgovoru na tužbu od 17. siječnja 2023. (str. 38) usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu, ne i izvođenju dokaza predloženih u tužbi.

5. Radi ocjene osnovanosti tužbenih zahtjeva sud je u dokaznom postupku izveo dokaze čitanjem i razgledavanjem isprava u spisu, i to: izvadaka iz zemljišne knjige (str. 5–10), kopije katastarskog plana (str. 11–12), izvoda iz posjedovnog lista (str. 13) te ugovora o kupoprodaji nekretnine (str. 95–97). Nadalje, sud je izašao na lice mjesta 29. kolovoza 2024. (str. 86–88) uz sudjelovanje vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geod., stalnog sudskog vještaka za područje geodezije iz LIMISTER j. d. o. o. Rovinj (Ante Starčevića 6), radi identifikacije utuženog dijela predmetne nekretnine i služnosti, koji je dostavio pisane nalaze i mišljenja odnosno skice izmjere od 3. siječnja 2025. (str. 104–120), 20. veljače 2025. (str. 138–139), 5./6. ožujka 2025. (str. 147–152), 14. lipnja 2025. (str. 163–168), te 6. kolovoza 2025. (str. 177–182, 201– 204), a i usmeno je saslušan kod ovog suda 3. listopada 2025. (str. 188). Osim toga, izveden je i dokaz saslušanjem svjedoka SD, PD i ŠD (str. 189–195) te dokaz saslušanjem stranaka (koje su pristupile ročištu) odnosno tužiteljice i tuženika 4. MDA (str. 195–199).

6. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, te savjesne i brižljive ocjene dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan, a djelomično neosnovan.

7. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na dijelu k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja u novoj izmjeri čini dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je prikazan na elaboratu br. 21D/24 od kolovoza 2025. (str. 204, i to žutom šrafurom odnosno markerom); te prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to po njenom jugoistočnom dijelu u širini od tri metra od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do dijela utužene nekretnine i u korist k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (kako je prikazana na elaboratu br. 21D/24 od kolovoza 2025. roza konturom).

7. 1. Tvrdnja je tužiteljice da se ona, putem pravnih prednika, više desetljeća, odnosno preko 50 godina, nalazi u neprekinutom, nesmetanom i poštenom posjedu prijepora, te da isto toliko godina vrši posjed stvarne služnosti prolaza i provoza, pa da je time dosjelošću stekla pravo vlasništva prijepora, kao i da je dosjelošću osnovana služnost. To joj tuženici, izuzev 2. tuženika SD, osporavaju.

U odnosu na pravo vlasništva

8. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

8. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

8. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

8. 3. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koja se primjenjuju s obzirom na vrijeme stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosio je 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ- a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a). U razdoblju od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996. godine primjenjivao se je Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ br. 53/1991., nadalje ZOVO). U tom periodu su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile propisane u čl. 28. i 30. ZOVO-a. Prema tim odredbama dosjedatelj treba biti u samostalnom posjedu te mora biti savjestan, što znači da nije znao i da nije ni mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za stjecanje prava vlasništva na nekretninama savjesnog posjednika potreban je protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, s tim da se u skladu s čl. 29. ZOVO- a na stvarima u društvenom vlasništvu nije moglo steći pravo vlasništva dosjelošću 9. Prema citiranim pretpostavkama stjecanja prava vlasništva putem dosjelosti, a na temelju rezultata dokaznog postupka, utvrđeno je kako slijedi u nastavku presude.

10. Predmetna k. č. [katastarska čestica] upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] kao („prostor u selu“) suvlasništvo tuženika, i to 1. MD u 1/8 dijela, 2. SD u 1/8 dijela, 3. ŽD u 1/8 dijela i 4. MDA u 5/8. Navedeno proizlazi iz (povijesnog) izvatka iz zemljišne knjige, iz kojeg ujedno proizlazi i da se 2. tuženik ĐD kao suvlasnik predmetne nekretnine upisao na temelju pravomoćnog rješenja ovog suda posl. br. O-148/2019 od 29. listopada 2019. s imena ED (pok. T, nepoznatog boravišta), kao i da je 4. tuženik TDA svoj suvlasnički udio predmetne nekretnine stekao na temelju ugovora o kupoprodaji od 14. srpnja 2015. s imena ED (pok. M, [adresa]).

10. 1. Kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] zgr. i 352 zgr. obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te k. č. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine se nalaze u blizini prijeporne (što je vidljivo na kopiji katastarskog plana, str. 11–12) dolazi upisana tužiteljica u cijelosti, kako to proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige.

11. Utuženi dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare izmjere) u dijelu u kojem ista čini dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nove izmjere), identificirao je i prikazao na skicama lica mjesta/elaboratima mjernični vještak mr. sc. Slobodan Đekić, a njemu je (kao i sudu), tužiteljica na licu mjesta pokazala granicu posjeda u naravi.

11. 1. Vještak je prijepor konačno prikazao na skici izmjere – elaboratu br. 21D/24 od kolovoza 2025. (str. 201–204), odnosno prikazao je utuženu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare izmjere, ukupno 192 m2) koja u novoj izmjeri čini dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to markerom žute boje. Taj konačni nalaz i mišljenje, sud je prihvatio, kao objektivan i stručan (pri čemu je sud uzeo u obzir i to da stranke na taj nalaz nisu imale primjedbi), i po njemu se ravnao donoseći odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva, uz napomenu da tehnički opisni dio (str. 203) nije posebno cijenio jer ne odgovara skici izmjere (str. 204) u pogledu boja i šrafura (jer magenta boja u tehničkom opisu odgovara sivoj boji na skici, dok plava boja odgovara crnoj boji na skici, te su jedine mjerodavne šrafure na skici one označene markerima žute i roza boje), a to budući da je skica izmjere predana na ročištu u crnoj-bijeloj varijanti.

12. Vještak je kroz postupak (što po prijedlogu tužiteljice, što po prijedlogu 4. tuženika MDA) izradio više skica lica mjesta.

12. 1. Početno je vještak, budući da nova izmjera (N. I., mjerodavna u katastru) nije usklađena sa starom izmjerom (S. I., mjerodavna u zemljišnim knjigama), izvršio identifikaciju i izradio skicu geodetskog situacijskog plana stvarnog stanja na kojoj je prikazao: – k. č. [katastarska čestica] N. I. (u katastarskom operatu nove izmjere za k. o. [katastarska općina] k. č. [katastarska čestica] upisana je u posjedovnom listu br. 816 kao put s 16806 m2 i u posjedu Javno dobro u 1/1 dijela), dio koje u zemljišnoj knjizi po staroj izmjeri čini k. č. [katastarska čestica]; te – k. č. [katastarska čestica] N. I. (u katastarskom operatu nove izmjere za k. o. [katastarska općina] k. č. [katastarska čestica] upisana je u posjedovnom listu br. 331 kao kuća s 175 m2 i dvorište s 463 m2, sveukupno 638 m2; i kao posjed Roža Jolande, Kršanci 4, Žminj, u 1/4 dijela, i [adresa], u 3/4 dijela), dio koje u zemljišnoj knjizi po staroj izmjeri čini (i) k. č. [katastarska čestica] zgr. (uz k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I., k. č. [katastarska čestica] S. I., k. č. [katastarska čestica] S. I.)

12. 2. Također, opisao je obilježja predmetnih nekretnina u naravi. Tako predmetna površina k. č. [katastarska čestica] N. I. – k. č. [katastarska čestica] S. I. u naravi predstavlja površinu puta i dvorišta unutar [adresa]. K. č. [katastarska čestica] N. I. je nepravilnog oblika s kućom koja je u nizu (k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I., k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I.) te koja na sjevernom i južnom dijelu ima manje dvorište, a čini je i dio površine puta unutar naselja pod asfaltom i veće dvorište s nadstrešnicom ispod asfaltiranog puta (južno od kuće). Sjeverni dio čestice k. č. [katastarska čestica] N. I. u staroj izmjeri definira 352 zgr. i dio k. č. [katastarska čestica] bez upisane površine. Na sjevernom dijelu iza stambenog niza izgrađen je ogradni zid koji svojim položajem tvori dvorište. Na istočnom dijelu od zgrade oznake k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I. prema kamenoj koloni na zidu nalaze se željezna vrata koja zatvaraju popločano dvorište. Od zapadnog kraja zida uz šaht vode prema k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I. nalazi se završna linija popločenja dvorišta. Unutar popločenog dvorišta uz sjeverni rub (kuće) k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I. nalazi se (ograđena) nepopločana površina. Izmjerom popločenja na sjevernom dijelu definirana je ukupna površina od 115 m2 (prikazano na situacijskom nacrtu iskaza površine, str. 108). Površina ispred k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I. iznosi 10 m2 s koje se pristupa u popločeno dvorište površine 90 m2 i nepopločane površine 15 m2 (dio utuženog dijela). Sve opisano vještak je i fotodokumentirao (str. 109–111).

12. 3. Nadalje, na geodetskom situacijskom nacrtu br. 21A/24 od veljače 2025. (str. 138) vještak je (dopunski, u detaljnijem mjerilu) prikazao brojeve k. č. u staroj izmjeri (magenta bojom) te brojeve k. č. u novoj izmjeri (plavom bojom). Šrafurom crvene boje prikazana je nepopločana površina (15 m2) koja pripada k. č. [katastarska čestica] zgr. S.

I. i odgovara površini iza objekta. Poligon prikazan crvenom linijom je površina od 21 m2 koji zatvara popločanu površinu od nepopločane površine do ogradnog zida izgrađenog prema cesti na k. č. [katastarska čestica] S. I. Šrafura cijan boje je ukupna površina od 90 m2 od niza objekata sa sjeverne strane do ogradnog zida i površina od 10 m2 izvan ulaznih vrata na k. č. [katastarska čestica] S. I. Šrafura roza boje je asfaltni pristup od 75 m2 na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] S. I. u širini 3,0 m, a ispod k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I. Isti prelazi preko sredine i južnog dijela k. č. [katastarska čestica] N. I. između k. č. [katastarska čestica] N. I. i k. č. [katastarska čestica] N. I.

12. 4. Po traženju tužiteljice (str. 143, jer je prethodno izostao točan prikaz utuženog) na geodetskom situacijskom nacrtu br. 21B/24 od ožujka 2025. (str. 150) linijom magenta boje vještak je prikazao k. č. u staroj izmjeri (k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]), a linijom plave boje k. č. u novoj izmjeri (k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]). Dodatno je opisao k. č. [katastarska čestica] S. I. (površina javnog dobra, koja okružuje niz kuća i ograđenih dvorišta u smjeru zapad – istok; na jugoistočnom dijelu „kružno“ javno dobro spaja se na javni put k. č. [katastarska čestica] S. I. kojim se pristupa u [adresa]) te k. č. [katastarska čestica] N. I. (koja se proteže od sjevernog asfaltiranog dijela javnog dobra oznake k. č. [katastarska čestica] N. I., obuhvaća zapadni dio stambenog niza – k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I. i k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I., potom južni asfaltirani dio javnog dobra stare izmjere i u nastavku površinu na kojoj se nalazi gospodarski objekt). I na tom je nacrtu šrafurom crvene boje prikazana nepopločana površina (15 m2) koja pripada k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I. i odgovara površini iza objekta, kao i poligon prikazan crvenom linijom kao površina od 21 m2, koji zatvara popločanu površinu od nepopločane površine do ogradnog zida izgrađenog prema cesti na k. č. [katastarska čestica] S. I., te je šrafurom cijan boje prikazan ukupna površina od 90 m2 od niza objekata sa sjeverne strane do ogradnog zida i površina od 10 m2 izvan ulaznih vrata na k. č. [katastarska čestica] S. I.

12. 5. Nadalje, po opasci 4. tuženika MDA (str. 155–156) da dopuni nalaz i mišljenje na način da na planu stare izmjere te na planu nove izmjere (uz preklop) točno označi kuda prolazi k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; kao i da označi koji dio k. č. [katastarska čestica] bi pripao tužiteljici te njegovu površinu; kao i da prikaže granice k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] u spornom dijelu, vještak je na elaboratu br. 21C/24 – preklop SI – NI, od lipnja 2025. (str. 169) navedeno i učinio (a prikazao je i „površine zamjena“, valjda kao dio nagodbenog prijedloga 4. tuženika MDA).

12. 6. Iako ne sve nužne za donošenje odluke u sporu, sud je prihvatio i (opisane) dopunske skice izmjere na način da ih cijenio zajedno s konačnim nalazom i mišljenjem.

13. Sud je utuženi prijepor glede prava vlasništva podijelio u tri dijela. Prvi dio je onaj sjeverni – žutim markerom obojan 21 m2 koji se nastavlja na kuću tužiteljice (na sjeveru) s dvorišnim dijelom (15 m2) na k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I. Drugi dio je južni, i to onaj koji se nastavlja (kao dvorišni) na k. č. [katastarska čestica] zgr. i 351/2 zgr. i proteže se do puta odnosno asfaltirane ceste (a obuhvaća prikazane stepenice i „balidur“ odnosno terasu, travnjak i dijelom betoniranu površinu, ukupne površine 81 m2), te potom nastavlja ispod ceste prema jugu (kao dvorište i dio nadstrešnice) površine 15 m2. Treći dio čini također južni dio, i to površina ucrtanog puta (75 m2) unutar [adresa] pod asfaltom.

14. Radi utvrđenja je su li osnovani navodi tužiteljice o tome da ona osobno i putem pravnih prednika kroz razdoblje od više od 50 godina posjeduje prijepor, kao i da ga kvalificirano posjeduje, saslušani su od strane tužiteljice predloženi svjedoci, svi od rođenja (redovito) povezani s mjestom u kojem se nalazi prijepor (Đ), i to PD (rođen 1952.), ĐD (rođen 1968.) i HD (rođen 1959.). Saslušane su i stranke (koje su pristupile ročištu), odnosno tužiteljica i 4. tuženik TDA.

15. Na temelju u (tom dijelu) bitnome suglasnih, i iz tog razloga pozitivno cijenjenih iskaza svih saslušanih svjedoka, koji su suglasni i s iskazom tužiteljice, sud je kao relevantno utvrdio da je rodna kuća tužiteljice na k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I. i k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I., u kojoj su živjeli roditelji tužiteljice, sada pokojni, OD i ID. Ta je kuća u prizemlju imala tri ulaza, jedan za u svinjac, drugi u sredini za u konobu i treći u kojem su se držale krave, a ispred dijela gdje su bile krave odlagalo su gnoj (mjesto gdje se odlagao gnoj obitelj tužiteljice je kasnije betonirala), dok se na katu kuće živjelo. (PD: „Najlijevije se nalazi prašćak, u sredini ispod baladura je konoba u kojoj se držala pšenica, vino i repa, a na desnu stranu je ulaz za u štalu u kojoj se držala stoka. Imali su krave i dva vola. Na katu kuće su živjeli. Još desnije od ulaza u štalu iskrcavali su gnoj. Kada me se pita na kojoj površini se iskrcavao gnoj, odgovaram otprilike 8 metara u dužinu prema jugu te oko 3 metra u širinu prema istoku.“; ĐD: „…u kući živjeli, koristili su koralicu, u prizemlju kuće imali su štalu u kojoj su držali stoku, a okolo je cesta, pojašnjavam između koralice i kuće…Oduvijek je obitelj tužiteljice imala ulaz na južnoj strani kuće. Na toj su strani držali i gnoj do ulaza u štalu… Osim toga, ispod stepenica je prostor kroz koji se ulazilo u konobu. Osim toga, na dijelu od kuće do ceste je jedan manji dio koji je betoniran. To je betonirala valjda TD, ja nisam. Oni su to betonirali kad je njihovo. To su betonirali da bude lijepo. Na tom su mjestu nekada odlagali gnoj. Ispred betoniranog dijela kod asfalta ima još površine, to je Lidijin travnjak.“; HD: „Što se tiče južnog dijela, i da pojasnim što je to tužiteljičino, tamo su stepenice, tužiteljica ima tri ulaza, za u štalu, za u konobu i treći u kojem su se držale krave, a na upit što su imali ispred kuće i tih ulaza, bile su postavljene škrilje po podu. Nešto škrilja je i danas ostalo. Do škrilja je asfalt.“; tužiteljica: „…pojašnjavam da su u prizemlju tri ulaza u kuću, najlijevije je bio svinjac, u sredini je bila konoba i s desne strane smo držali krave. Ispred dijela gdje su bile krave bio je i gnoj, koji se odlagao tamo do otprilike 1981. To pamtim jer smo tada prekrili kuću, a materijal koji je bio na krovu, odnosno stare škrilje pobacali smo ispred kuće te smo jedan dio betonirali da bude ljepše i čišće…“). U nastavku kuće i stepenica s terasom, a prema predmetnoj cesti (prema jugu), prijepor čini travnjak. Sve navedeno vidljivo je na fotografijama (na str. 110 u posljednja dva reda i str. 111).

15. 1. Budući da je za vrijeme života tužiteljice i njezinih roditelja obiteljska kuća nedvojbeno imala ulaz isključivo s južne strane (o tome su vi suglasno iskazali), i logično je da su koristili prijepor u tom dijelu, kao i što je logično da su betonirani dio koristili za odlaganje gnoja (iz štale koja se nalazi neposredno do), a travnati dio kao dvorište kuće (što su potvrdili i svjedoci PD: „Na upit bi li se prepoznalo dvorište na licu mjesta, kolarica se vidi, to je sve uvijek u istom stanju, a između koralice i kuće je put, a na upit ima li između kuće i puta dvorište, odgovaram da ima. Tu je to žuto prikazano na skici, iznad puta. Na upit kako pokazuju drugima da je to njihovo dvorište, odgovaram da to koriste…“; ĐD „… pojašnjavam da je tužiteljičina ova travnata površina do kuće, koja se proteže do ceste, potom ide cesta koja je od svih u selu, i onda tu cestu koristi kako bi došla do svoje kolarice…“ ; HD:

„… Na upit je li u produžetku škrilja uz kuću travnjak, odgovaram valjda je nešto. Od kuće tužiteljice pa do asfalta ima dva metra, možda ipak manje. Na upit što se nalazi na ta dva metra, znam da je bila loza jedna gore, neki šipak je bio neko vrijeme… čim je kuća njezina mora biti i travnjak njezin kao neka vrsta okućnice…“).

15. 2. Iskaze svjedoka u tom dijelu, kao rezultata njihovih zapažanja i znanja, u određenom dijelu i osobne percepcije, a i neovisno o tome, sud je pozitivno cijenio radi utvrđivanja istinitosti tužiteljičinih navoda. Nedvojbeno je na temelju njihovih suglasnih iskaza sud utvrdio da nitko drugi, pa ni 4. tuženik TDA, a ranije ni njegov prednik nije koristio niti polagao pravo na taj dio prijepora.

15. 3. Svi saslušani svjedoci u svojim su iskazima potvrdili navode tužiteljice o tome da njoj i njezinim prednicima nitko nikada nije prigovarao na korištenju tog dijela prijepora, pa ni tuženici, iz kojeg razloga ih je sud pozitivno ocijenio i u tom dijelu (PD: „Na upit je li netko obitelji tužiteljice branio da koristi prostor ispred i iza kuće, koji je utužen, koliko ja znam ne. Nisam nikada čuo da bi netko u selu govorio da to ne smiju koristiti.“; ĐD: „Na upit pun. tužiteljice je li itko prigovarao tužiteljici na takvom korištenju, i njezinim prednicima, odgovaram da nije. Nitko nije prigovarao na iskrcavanju gnoja, na ulaženju u kuću.“; HD: „Na upit je li se netko protivio u selu ili drugi da tužiteljica i njezini podlažu gnoj, ja mislim da se nitko nije bunio… Na upit je li netko drugi osim obitelji tužiteljice koristio površinu ispred kuće, odgovaram nitko osim njih. Kolarica, koja se nalazi još južnije od ceste, je od obitelji tužiteljice, to oni koriste. Takvo stanje lica mjesta je već 50 godina.“).

15. 4. Jednako vrijedi i za na skici prikazanih 15 m2 južno od ucrtanog asfaltiranog puta na kojem dijelu se nalazi i dio „kolarice“ tužiteljice.

16. U odnosu na sjeverni dio prijepora (21 m2) tužiteljica je iskazala da je unazad desetak godina pa do unazad godinu dana imala koze koje je znala dovesti na taj dio da pasu; da su dio od kuće pa prema cesti (sjeveru) redovito kosili; te da je nepopločani dio (koji je vidljiv na fotografiji u trećem redu desno na str. 109 spisa) i u staroj izmjeri (kao dio k. č. [katastarska čestica] zgr.) njezin, ali da je njihovo sve do puta (tako se izmjerilo u novoj izmjeri). Njezin je iskaz, osim logičan (jer im je taj dio prijepora bio nužan za prići kući sa sjeverne strane; „Mi smo uvijek išli tuda ako je trebalo na krov.“) i u suglasnosti s iskazom svjedoka SD, koji je potvrdio da je tužiteljica na taj dio znala voditi koze (a što je potvrdio i svjedok HD), da su na tom dijelu imali šaht za vodu te da je na cijelom dijelu šrafure žute boje i ispod nekada bila gromača kamenja (a što je potvrdio i svjedok PD), pa ga je sud i u tom dijelu pozitivno cijenio.

16. 1. To što je svjedok HD tvrdio da tužiteljici pripada više od onoga što ona sama traži („Kada me se pita da pojasnim konkretno što to, na sjeveru iza kuće tužiteljice cijelom dužinom kuće bi moralo biti njezino, i to sve otprilike 4 metra prema cesti.“), ne oduzima istinitost i vjerodostojnost preostalog dijela iskaza koji je suglasan iskazu tužiteljice, kao što ni iskaz PD u dijelu u kojem je iskazao da tužiteljica nije držala koze na tom dijelu (a zapravo ni nije, već su tamo samo pasle) ne znači da iskaz nije vjerodostojan u preostalom dijelu.

17. Da je obiteljska kuća po smrti njezinih roditelja pripala tužiteljici vidljivo je iz izvatka iz zemljišne knjige prema kojem je tužiteljica njihova vlasnica, pa slijedi da je tužiteljici pripao i prijepor koji zajedno s kućom čini cjelinu. Da je tako, iskazivala je tužiteljica i u njezin iskaz sud nije našao razloga sumnjati, pa nisu osnovani navodi 4. tuženika MDA da kao zakonski nasljednici dolaze i sestra tužiteljice te djeca pokojne sestre i da tužiteljica nije legitimirana samostalno postavljati tužbeni zahtjev (ako je imao sumnji u tom dijelu svakako je mogao predložiti njihovo saslušanje).

18. Glede dijela asfaltiranog puta koji se proteže po spornom dijelu k. č. [katastarska čestica] S. I. (kojeg je vještak ucrtao i također markirao žutom bojom, površine 75 m2), svi saslušani u postupku potvrdili su da je taj dio od davnina put kojim se neograničeno koriste i služe mještani sela [adresa] (između ostalih i svjedoci), odnosno da je riječ o putu koji prolazi kroz [adresa] i koji je javno dostupan svima i u čijem su asfaltiranju sami mještani (i svjedoci) sudjelovali, čime su (neizravno) odbili priznati tužiteljici da bi bila vlasnica i tog dijela (ĐD: „Riječ je o seoskoj cesti koju koriste svi. To je cesta koja vodi dalje prema zapadu za u loze i za na kampanju. Put su koristili svi i za provoz vozom i traktorom. Svuda se je hodalo, nekome je bilo zgodno sjeverno nekome južnije… ja osobno više koristim južni put. Ja nisam pitao TD mogu li to koristiti. Nitko meni nikada nije branio da prolazim tuda, ni ostalim mještanima.“; HD: „…na daljnji upit je li ovaj asfaltirani dio njezin, ne znam, a na upit znam li čiji je, ne znam. Na upit koristim li taj asfaltirani dio, odgovaram da prolazim. Prolazim autom. Imam kokoši u nastavku, pa idem s autom kod kokoši, a prolazim i traktorom. Tuda prolaze svi. Nisam ja nikada pitao TD ni njezine mogu li prolaziti tuda. Nikada se nitko nije bunio što mi prolazimo.“; PD: „…Na upit kako je obitelj tužiteljice koristila površinu od obiteljske kuće pa do kolarice, taj su dio koristili za doći do kolarice, ali je riječ o putu. Riječ je o prolasku preko puta. Preko tog puta se uvijek moglo proći, prolazili su i drugi mještani pješke, ali za voz i traktor koristio se glavni put koji je sjeverno. On je uvijek bio čist. Riječ je o asfaltiranom putu kojeg su trebali platiti svi mještani sela [adresa], sad da li su svi platili ja ne znam. Ja osobno sam dao 1000 maraka za asfaltiranje 3 metra puta oko sela…“).

18. 1. Stoga se postavlja pitanje na koji su način tužiteljica i njezini pravni prednici na tom dijelu nekretnine uopće izvršavali odnosno mogli izvršavati kvalificirani posjed, te mogu li glede dijela nekretnine koji je zahvaćen površinom puta biti ostvarene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću, a s obzirom na odredbe čl. 98. i 101. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/2011., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021., 114/2022., dalje: Zakon o cestama) kojima je uređen status nerazvrstanih cesta. Prema čl. 101. st. 1. Zakona o cestama nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, a prema st. 2. istoga čl. nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i, pod određenim uvjetima, prava građenja. S time u vezi valja imati u vidu i odredbu čl. 131. st. 1. Zakona o cestama prema kojoj ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona (28. srpnja 2011.) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.

18. 2. Budući da je i sama tužiteljica na pitanje čija je cesta izjavila da je cesta od svih i da svatko može prolaziti („Kada me se pita čija je cesta, mi smo smatrali da je to naše dvorište, ali je cesta od svih. Nikada nas nitko nije pitao za prolaz. Ja smatram da je to naše, ali svatko može prolaziti.“ ), te da je predmetnu cestu koristila za doći do svojih k. č. [katastarska čestica] S. I. i k. č. [katastarska čestica] S. I., kao i do obiteljske kuće, na jednak način kao što su i drugi mještani koristili predmetni put, slijedi da za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice glede tog dijela predmetne nekretnine postoje zakonske zapreke koje proizlaze iz odredbi Zakon o cestama.

19. Pozivanje 4. tuženika MDA kao stjecatelja predmetne k. č. [katastarska čestica] S. I. k. o. [katastarska općina], odnosno njezinog suvlasničkog dijela, na načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige (kao temeljnog načela zemljišnoknjižnog prava) bilo bi osnovano da je on kao stjecatelj u dobroj vjeri. Međutim, sud je iz njegovog iskaza utvrdio suprotno, da pri sklapanju ugovora o kupoprodaji nije postupao savjesno jer je imao dovoljno razloga posumnjati da se stanje u zemljišnim knjigama razlikuje od izvanknjižnog stanja. 4. tuženik TDA je iskazao da mu je prodavatelj ED pokazao da mu prodaje kuću i kompletno cijelu površinu iza kuće tužiteljice sve do ceste, a vezano za put da mu je rekao: „To je put kroz selo, ali ono što je lijevo desno od puta šire od tri metra je moje“.

19. 1. ED je u vrijeme prodaje bio u staračkom domu i teško pokretan („… nije mogao hodati…“), pa sudu nije vjerojatno da je došao u Ž 4. tuženiku pokazati predmetnu česticu odnosno samo njezin sjeverni dio („… Na upit je li mi ED pokazao da bi i južni dio k. č. [katastarska čestica] ispred kuće tužiteljice bio njegov, nije mi taj dio pokazao, pokazao mi je samo sjeverni dio da je njegov jer nije mogao hodati, ali mi je rekao da sve ono što izlazi van okvira od tri metra asfalta da je njegovo…“ ). Očito je interes 4. tuženika kod kupnje bio stvaranje okućnice za kuću k. č. [katastarska čestica] zgr. S. I. k. o. [katastarska općina] koju je kupio i renovirao, i koju „okućnicu“ je naposljetku i ogradio zidom i ogradom, pritom obuhvativši i dio koji nesporno pripada tužiteljičinoj k. č. [katastarska čestica] zgr. S.

I. k. o. [katastarska općina], koji dio je indikativno 4. tuženik ostavio nepopločen, s obrazloženjem iznesenim ovome sudu da je to ostavio kao zelenu površinu, što sudu nije bilo uvjerljivo. Na to ukazuje činjenica da nikakav interes za južnim dijelom predmetne k. č. [katastarska čestica]. tuženik nije pokazao, posebno ne za prijeporom tužiteljice („…Na upit je li mi rekao da prodaje stepenice za u kuću tužiteljice, ja nisam smatrao da bi to moglo pripasti meni, a na upit znam li da se stepenice nalaze na čestici koju sam kupio, nemam pojma…“), a niti je južni dio primjerice ogradio (kao što je to sjeverni). Očito je znao (ili je barem morao znati jer ugovor o kupoprodaji 4. tuženiku sastavio odvjetnik) da suvlasnički udio čestice koju kupuje predstavlja prostor u selu i da njezino zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju (kao i da postoje dvije izmjere). Nitko od saslušanih, pa ni 4. tuženik, nije vidio da bi pok. ED nešto koristio ispred kuće tužiteljice, niti proizlazi da je ED tužiteljici dao do znanja da polaže kakvo pravo na prijepor.

20. Za razrješenje predmetnog spora vezano za opće i posebne pretpostavke stjecanja vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedom nije bilo potrebno utvrđivati naslov tužiteljice ili njezinih pravnih prednika, već njihov miran posjed s jasno vidljivom voljom držanja dijela nekretnine kao svoje i ponašanja kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost. U situaciji kada su svi svjedoci suglasno potvrdili da su prednici tužiteljice imali miran posjed (jer nijednom svjedoku nije bilo poznato da bi netko prigovarao obitelji tužiteljice na korištenju prijepora), a ti su iskazi u suglasju s iskazom tužiteljice (koje je još detaljnije pojasnila vrijeme i način korištenja), slijedi da tužiteljica ima kvalitetu posjeda. Njihova volja držanja kao svojeg prijepora bila je očito uočljiva ostalim mještanima (ovdje svjedocima), i oni su se kroz čitavo vrijeme (potrebno i za izvanrednu dosjelost, razdoblje od 40 godina) ponašali kao vlasnici prijepora.

20. 1. Eventualni propust tužiteljice ili prednika da izvrše uvid u zemljišne knjige (pa i u odnosu na upisanu služnost), ne može im se stavljati na teret, u smislu da im nije moglo ostati nepoznato da prijepor nije bio upisan kao njihovo vlasništvo, posebno kraj činjenice da se u k. o. [katastarska općina] 70-ih godina provodila nova katastarska izmjera (koja doduše nikada nije stupila na snagu), ako su oni osnovano vjerovali da su oni vlasnici utuženog dijela. Osim toga, prednica tužiteljice ID dijelom je upisana kao posjednica prijepora (k. č. [katastarska čestica] N. I. k. o. [katastarska općina]), dok je u drugom dijelu kao posjednica upisana JD (koja je kako to proizlazi iz javnih zemljišnih knjiga darovala tužiteljici svoj suvlasnički udio predmetne obiteljske kuće), a poznato je da je u to vrijeme (zbog činjenice plaćanja poreza) katastarsko, a ne zemljišnoknjižno, stanje bilo relevantno.

21. Cijeneći utvrđeno činjenično stanje, da su prednici tužiteljice, kao i tužiteljica, bili u posjedu utuženog dijela k. č. [katastarska čestica] S. I. k. o. [katastarska općina], izuzev asfaltiranog ucrtanog puta, najmanje unazad 50 godina, ostvareni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dijela utužene nekretnine dosjelošću. Uz to, cijeneći to da se i prema čl. 18. st. 5. ZV- a poštenje posjeda predmnijeva, a tuženici nisu oborili presumpciju poštenja posjeda, (i) izvanrednom je dosjelošću u odnosu na samostalan posjed i ostvareno pravo vlasništva.

21. 1. Kako iz provedenih dokaza proizlazi da je sporni dio nekretnine u poštenom posjedu sada tužiteljice, a prije toga njezinih prednika, to je postavljeni tužbeni zahtjev djelomično prihvaćen, kao u t. I. izreke presude.

21. 2. Budući da je našao da za utvrđenje prava vlasništva na dijelu k. č. [katastarska čestica] S. I. k. o. [katastarska općina] koji u naravi predstavlja asfaltiranu cestu koja je kao takva i ucrtana na skici izmjere, postoje zapreke, odlučio je kao u t. II. izreke presude.

U odnosu na pravo stvarne služnosti

22. U čl. 228. st. 1. ZV-a određeno je da će se služnost neposredno na temelju zakona osnovati kada se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti. Dosjelost služnosti je stjecanje prava na temelju izvršavanja sadržaja tog prava kroz zakonom određeno vrijeme, dakle na temelju posjedovanja prava. Pretpostavke za dosjelost stvarne služnosti propisane su u čl. 229. ZV-a u kojem je određeno da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Znači posjed prava služnosti mora biti pošten (da posjednik nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati da mu ne pripada pravo izvršavati tu služnost, primjerice da je prelazio preko tuđeg zemljišta uvjeren da na to ima pravo jer se to tako čini od davnina) i istinit (što će reći da posjednik ne smije izvršavati sadržaj služnosti silom, potajno ili na zamolbu do opoziva, ili uopće zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine), a rok je jedinstven i iznosi 20 godina. Jednaki rok predviđa i ZOVO, dok je sukladno § 1470. pravnih pravila iz austrijskog Općeg građanskog zakonika pravo stvarne služnosti, gdje nema nikakvih urednih javnih knjiga, ili gdje takovo pravo nije u njih upisano, pošteni posjednik može steći tek poslije 30 godina.

23. Tužiteljica se pozvala na pravo stvarne služnosti prolaza i provoza na teret dijela k. č. [katastarska čestica] S. I. k. o. [katastarska općina] koja je u suvlasništvu tuženika, a u korist k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], vlasništvo tužiteljice. Tu je služnost vještak prikazao na posljednjoj skici (str. 204) markerom roza boje prikazao (ukupne površine 123 m2) širine 3 m2 koja se proteže od k. č. [katastarska čestica] S. I. do k. č. [katastarska čestica] N. I. (u novoj izmjeri prelazi preko k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]).

23. 1. Prethodno je i na geodetskom situacijskom nacrtu br. 21B/24 od ožujka 2025. (str. 150) vještak prikazao služnost puta (markirana smeđom bojom širine 3 m, asfaltirana površina od 198 m2 koja prolazi južnim dijelom naselja preko k. č. [katastarska čestica] S. I. od spoja s k. č. [katastarska čestica] S. I.). U novoj izmjeri služnost puta prelazi preko k. č. [katastarska čestica] N. I. u površini 80 m2, potom južnim dijelom k. č. [katastarska čestica] N. I. u površini 43 m2 i u nastavku preko k. č. [katastarska čestica] N. I. u površini 75 m2. Budući da se utužena služnost puta ne proteže na dio k. č. [katastarska čestica] N. I., na koji je uperen zahtjev za utvrđenje prava vlasništva, po (ponovljenom) traženju tužiteljice (str. 157) na elaboratu br. 21C/24 od lipnja 2025.

– površine po izmjerama (str. 167) vještak je pokušao navedeno odvojiti, ali je žutom šrafurom (netočno) prikazao „služnost uz put“, a smeđom bojom (netočno) „služnost“. Stoga je kao mjerodavnu u obzir (i za služnost) uzeo posljednju skicu izmjere (str. 204).

24. Tuženik 4. TDA naposljetku u svom iskazu nije osporio tužiteljici utuženo pravo služnosti („Ovo što je rozom bojom prikazano na današnjoj skici ja ne osporavam da to tužiteljica koristi ni da su to koristili njezini, ali to ne znači da joj priznajem da je vlasnica puta.“), pa kako su i ostali svjedoci potvrdili da je riječ o putu kojim se obitelj tužiteljice od davnina koristi za pristup svojim nekretninama, sud je utvrdio da je taj dio oduvijek pristupni put tužiteljice do njezine obiteljske kuće te da njoj i njezin prednicima nitko nije osporavao prolaz i provoz, i da bi se opisano ulazilo u okvir stvarne služnosti iz čl. 49. ZOVO (jer bi pretpostavke za stjecanje bile ispunjene i prije stupanja na snagu ZV-a).

24. Međutim, (i) ucrtana služnost činio dio nerazvrstane ceste (zbog tuženici niti ne mogu osporavati tužiteljici pravo prolaska tim dijelom nekretnine k. č. [katastarska čestica] S. I. k. o. [katastarska općina]), a stjecanje prava služnosti na nerazvrstanoj cesti nije moguće (prema čl. 98. u vezi s čl. 131. st. 1. i 7. Zakona o cestama). Očito se radi o dijelu koji je javno dobro u općoj uporabi, i to je onda javno dobro i za tužiteljicu i tuženike, pa stoga niti tužiteljica može stjecati stvarna prava na tom dijelu, a niti tuženici mogu stvarna prava ostvarivati.

25. Slijedom navedenog sud je odbio tužbeni zahtjev u tom dijelu i odlučio kao u t. III. izreke presude.

26. Stranke su podnijele zahtjeve za naknadu troškova postupka. Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a odluka o troškovima donosi se prema uspjehu stranaka u sporu. Prema st. 2. istog čl. ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

26. 1. Tužiteljica je djelomično uspjela u sporu, ali je i 4. tuženik TDA (koji je jedini zatražio troškove) djelomično uspio u sporu, zbog čega je sud odredio da svaka stranka snosi svoje troškove, i odlučio kao u t. IV. izreke rješenja.

U Pazinu 20. studenog 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dostave presude.

DNA:

– tužiteljica po pun.

– 1. i 3. tuženik po p. z.

– 2. tuženik

– 4. tuženik po pun.

– nadležna porezna uprava, po pravomoćnosti.