Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-1195/2024

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

RJEŠENJE

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ines Božić, u pravnoj stvari tužitelja JD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] J [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Šime Taraš, odvjetnik u OD Vukušić Bokan & Partneri u Zadru, protiv tuženika SARTURA d.d. (prije: SARTURA d.o.o.), OIB: 27334333242, [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Ante Batarelo, odvjetnik u OD Batarelo Dvojković Vuchetich u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti, zaključio je glavnu raspravu 7. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, te objavio 20. studenog 2025.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da su ništetne odluke skupštine SARTURA d.d. (prije: SARTURA d.o.o.), [adresa], 10000 Zagreb, OIB: 27334333242 od 28. ožujka 2024. god., i to:

„ODLUKA O IZBORU

PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE

Za predsjednika skupštine Društva bira se TD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], odvjetnik u Batarelo Dvojković Vuchetich odvjetničko društvo d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] („Predsjednik Skupštine“).

II.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

ODLUKA

O PREOBLIKOVANJU DRUŠTVA IZ DRUŠTVA S OGRANIČENOM

ODGOVORNOŠĆU

U DIONIČKO DRUŠTVO

Članak 1.

Ovom odlukom preoblikuje se društvo SARTURA d.o.o., sa sjedištem u [adresa], upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem MBS: [matični broj subjekta], OLB: 27334333242, kao društvo s ograničenom odgovornošću, u dioničko društvo.

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu nakon upisa u sudski registar.

Članak 3.

Tvrtka Društva prije preoblikovanja glasi SARTURA d.o.o. za trgovinu i usluge. Skraćena tvrtka Društva prije preoblikovanja glasi SARTURA d.o.o.

Tvrtka Društva nakon preoblikovanja glasi SARTURA dioničko društvo za trgovinu i usluge.

Skraćena tvrtka Društva nakon preoblikova glasi SARTURA d.d.

Članak 4.

Temeljni kapital Društva prije preoblikovanja iznosi 33.000,00 (trideset tri tisuće) eura te je u cijelosti uplaćen u novcu.

Temeljni kapital Društva je prije preoblikovanja podijeljen na 101 (sto jedan) poslovni udio od kojih 100 (sto) u nominalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura te jedan u nominalnom iznosu od 30.000,00 (trideset tisuća) eura.

Prije preoblikovanja član Društva MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] imatelj je 74 (sedamdeset četiri) jednaka poslovna udjela u Društvu, svaki u nominalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, koji svaki pojedinačno predstavljaju 0,0909% (nula zarez nula devet nula devet posto) temeljnog kapitala Društva, a koji svi zajedno predstavljaju 6,7273% (šest zarez sedam dva sedam tri posto) temeljnog kapitala Društva i koji se u knjizi poslovnih udjela vode pod rednim brojevima 102-175 (sto dva do sto sedamdeset pet). Prije preoblikovanja član Društva JD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] imatelj je 26 (dvadeset šest) jednakih poslovnih udjela u Društvu, svaki u nominalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, koji svaki pojedinačno predstavljaju 0,0909% (nula zarez nula devet nula devet posto) temeljnog kapitala Društva, a koji svi zajedno predstavljaju 2,3636% (dva zarez tri šest tri šest posto) temeljnog kapitala Društva i koji se u knjizi poslovnih udjela vode pod rednim brojevima 176-201 (sto sedamdeset šest do dvjesto jedan).

Prije preoblikovanja član Društva BIT, OIB: 81895825022, sa sjedištem u [adresa], upisano u registru pri Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem MBS: [matični broj subjekta] imatelj je 1 (jednog) poslovnog udjela u Društvu, u nominalnom iznosu od 30.000,00 (trideset tisuća) eura koji predstavlja 90,9091% (devedeset zarez devet nula devet jedan posto) temeljnog kapitala Društva i koji se u knjizi poslovnih udjela vodi pod rednim brojem 202 (dvjesto dva).

Članak 5.

Temeljni kapital Društva i nakon preoblikovanja iznosi 33.000,00 (trideset tri tisuće) eura te je u cijelosti uplaćen u novcu.

Nakon preoblikovanja temeljni kapital Društva podijeljen je na 3.300 (tri tisuće tristo) redovnih dionica na ime, svaka u nominalnom iznosu od po 10,00 (deset) eura. Nakon preoblikovanja dioničar MD imatelj je 222 (dvjesto dvadeset dvije) jednake dionice u Društvu, svaka u nominalnom iznosu od po 10,00 (deset) eura, koja svaka pojedinačno predstavlja 0,0303% (nula zarez nula tri posto temeljenog kapitala Društva, a koje sve zajedno predstavljaju 6,7273% (šest zarez sedam dva sedam tri posto) temeljnog kapitala Društva.

Nakon preoblikovanja dioničar JD imatelj je 78 (sedamdeset osam) jednakih dionica u Društvu, svaka u nominalnom iznosu od po 10,00 (deset) eura, koja svaka pojedinačno predstavlja 0,0303% (nula zarez nula tri nula tri posto) temeljnog kapitala Društva, a koje sve zajedno predstavljaju 2,3636% (dva zarez tri šest tri šest posto) temeljnog kapitala Društva.

Nakon preoblikovanja dioničar BIT imatelj je 3000 (tri tisuće) dionica u Društvu, u nominalnom iznosu od 10,00 (deset) eura, koja svaka pojedinačno predstavlja 0,0303% (nula zarez nula tri nula tri posto) temeljnog kapitala Društva, a koje sve zajedno predstavljaju 90,9091% (devedeset zarez devet nula devet jedan posto) temeljnog kapitala Društva.

Članak 6.

Članovi nadzornog odbora prije i nakon preoblikovanja su:

* ND, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]; * ID, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]; * AD, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Član uprave-direktor do stupanja na snage ove odluke je DD, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Za člana uprave - direktora dioničkog društva predlaže se dosadašnji direktor Društva - DD, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Članak 7.

Za odluku o preoblikovanju na skupštini Društva glasovali su: MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i BIT d.o.o., OIB: 81895825022, sa sjedištem u [adresa], upisano u registru pri Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem MBS: [matični broj subjekta].

Članak 8.

Na temelju ove Odluke o preoblikovanju društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, mijenja se društveni ugovor Društva na način da se usvaja potpuno novi tekst Statuta Društva, a koji je prilog ovoj Odluci i njen sastavni dio, a koji glasi kako slijedi:

STATUT

DIONIČKOG DRUŠTVA

SARTURA d.d.

(„Statut“)

(potpuni tekst)

1. DIONIČARI

1.1. MD rod. **.**.1986.g., OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] („ MD [adresa]), JD, rod. **.**.1971.g., OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], T [adresa] („ JD Medić“) i BIT d.o.o., OIB: 81895825022, sa sjedištem u [adresa], upisano u registru pri Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem MBS: [matični broj subjekta] (“BIT“) dioničari su („Dioničari“ odnosno svaki pojedinačno kao „Dioničar“) dioničkog društva SARTURA d.d. („Društvo“).

2. PREDMET UGOVORA

2.1. Ovim Statutom Dioničari uređuju odnose u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

3. TVRTKA DRUŠTVA3.1. Tvrtka Društva glasi: SARTURA dioničko društvo za trgovinu i usluge.

3.2. Skraćena tvrtka glasi: SARTURA d.d.

4. SJEDIŠTE DRUŠTVA

4.1. Sjedište Društva se nalazi u Zagrebu (Grad Zagreb).

4.2. Odluku o promjeni sjedišta Društva donosi glavna skupština Društva u postupku koji je zakonom i Statutom određen za donošenje odluke o promjeni odredbi Statuta.

4.3. Uprava Društva ovlaštena je svojom odlukom odrediti ili izmijeniti poslovnu adresu Društva unutar sjedišta Društva posebnom odlukom bez potrebe izmjene Statuta.

5. PREDMET POSLOVANJA DRUŠTVA

5.1. Društvo će obavljati sljedeće djelatnosti:

* računalne i srodne djelatnosti

* kupnja i prodaja robe

* obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu * zastupanje stranih tvrtki

* pružanje usluga informacijskog društva

* izrada i oblikovanje web stranica

* poduka iz informatičke djelatnosti

* djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

* pružanje univerzalnih usluga

* pružanje usluga s dodanom vrijednosti

* poduka iz poslovnih vještina, znanja i tehnika

* savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem

* istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja

* promidžba (reklama i propaganda)

* likovno i grafičko oblikovanje predmeta

* fotografske djelatnosti

*proizvodnja električne energije

*proizvodnja uredskih strojeva i računala

*djelatnost javnog informiranja

*stručni poslovi prostornog uređenja

*projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina

*nadzor nad gradnjom

*poslovanje nekretninama

*posredovanje u prometu nekretnina

*poslovi upravljanja nekretninom i održavanje nekretnina

*obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje

*turističke usluge u nautičkom turizmu

*turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude

*ostale turističke usluge

*turističke usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti * iznajmljivanje strojeva i opreme bez rukovatelja i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

* djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza putnika i tereta u domaćem i međunarodnom prometu

* prijevoz za vlastite potrebe

* djelatnost nakladnika

* distribucija tiska

* djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih mreža

* djelatnost pružanja usluga elektroničkih publikacija putem elektroničnih komunikacijskih mreža

* djelatnost pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija

* djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela

* poljoprivredna djelatnost

* integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda

* dopunske djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

*poljoprivredno-savjetodavna djelatnost

*proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - ekološka proizvodnja *prerada u ekološkoj proizvodnji

*trgovina ekološkim proizvodima, neprerađenim biljnim i životinjskim proizvodima te proizvodima koji su potpuno ili dijelom sastavljeni od takvih proizvoda

* proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - ekološka proizvodnja * ekološka proizvodnja u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda

* ekološka proizvodnja u uzgoju životinja i proizvodnji životinjskih proizvoda * ekološka proizvodnja u preradi vlakana prirodnog podrijetla

* prerada u ekološkoj proizvodnji

* trgovina ekološkim proizvodima, neprerađenim biljnim i životinjskim proizvodima te proizvodima koji su potpuno ili dijelom sastavljeni od takvih proizvoda

* proizvodnja sjemena

*dorada sjemena

*pakiranje, plombiranje i označavanje sjemena

*stavljanje na tržište sjemena

*proizvodnja sadnog materijala

*pakiranje, plombiranje i označavanje sadnog materijala

*stavljanje na tržište sadnog materijala

*uvoz sadnog materijala

*proizvodnja, stavljanje na tržište ili uvoz šumskog reprodukcijskog materijala * proizvodnja, stavljanje na tržište ili uvoz božićnih drvaca

*sportska priprema

*sportska rekreacija

*sportska poduka

*upravljanje i održavanje sportskom građevinom

*pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane

*pripremanje i usluživanje pića i napitaka

*pružanje usluga smještaja

*pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering)

6. TEMELJNI KAPITAL

6.1. Temeljni kapital Društva iznosi 33.000,00 (trideset tri tisuće) eura te je u cijelosti uplaćen u novcu.

6.2. Temeljni kapital Društva podijeljen je na 3.300 (tri tisuće tristo) redovnih dionica na ime, svaka u nominalnom iznosu od po 10,00 (deset) eura.

6.3. Temeljni kapital Društva može se povećati i smanjiti sukladno zakonu, odlukom Dioničara.

7. DIONICE

7.1. Dioničar MD imatelj je 222 (dvjesto dvadeset dvije) jednake dionice u Društvu, svaka u nominalnom iznosu od po 10,00 (deset) eura, koja svaka pojedinačno predstavlja 0,0303% (nula zarez nula tri nula tri posto) temeljnog kapitala Društva, a koje sve zajedno predstavljaju 6,7273% (šest zarez sedam dva sedam tri posto) temeljnog kapitala Društva.

7.2. Dioničar JD imatelj je 78 (sedamdeset osam) jednakih dionica u Društvu, svaka u nominalnom iznosu od po 10,00 (deset) eura, koja svaka pojedinačno predstavlja 0,0303% (nula zarez nula tri nula tri posto) temeljnog kapitala Društva, a koje sve zajedno predstavljaju 2,3636% (dva zarez tri šest tri šest posto) temeljnog kapitala Društva.

zajedno predstavljaju 90,9091% (devedeset zarez devet nula devet jedan posto) temeljnog kapitala Društva.

7.4. Registar dionica vodi se pri SKDD d.d.-u na način propisan zakonom.

8. ORGANI DRUŠTVA

8.1. Organi Društva su uprava, glavna skupština i nadzorni odbor.

9. UPRAVA DRUŠTVA

imenovati za predsjednika uprave. Članovi uprave - direktori, njihova ovlaštenja za zastupanje i sve promjene bez odgađanja se upisuju u sudski registar.

9.2. Uprava Društva vodi poslove Društva na vlastitu odgovornost.

9.3. Za člana uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane člankom 239. Zakona o trgovačkim društvima.

9.4. Na pitanja zabrane konkurencije i sukoba interesa članova uprave primjenjuju se odredbe članaka 248. i 248.a. Zakona o trgovačkim društvima. Suglasnost u tim slučajevima daje nadzorni odbor Društva.

10. GLAVNA SKUPŠTINA

10.1. Glavnu skupštinu čine svi Dioničar.

10.2. Dioničari u glavnoj skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i Statutom.

10.3. Glavna skupština Društva zasjedat će u sjedištu Društva, osim ako se drugačije ne naznači u pozivu kojim se glavna skupština saziva.

10.4. Radni jezik glavne skupštine je hrvatski jezik.

10.5. Glavna skupština Društva odlučuje osobito o:

- izboru i opozivu članova nadzornog odbora,

- upotrebi dobiti,

- politici primitaka i o izvješćima o primicima za članove uprave i članove nadzornog odbora, ako dionice Društva budu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja,

- davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora,

- imenovanju revizora Društva,

- izmjenama statuta,

- povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala Društva,

- uvrštenju dionica Društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog uvrštenja,

- prijenosu dionica uz plaćanje otpremnine,

- statusnim promjenama Društva,

- prestanku Društva,

- o svim drugim pitanjima iz svoje nadležnosti.

10.6. Redovna glavna skupština održat će se najmanje jednom svake poslovne godine. Glavnu skupštinu mora se sazvati u slučajevima određenim zakonom i Statutom kao i uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva. Glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine.

Glavnu skupštinu može/mogu sazvati:

- Uprava običnom većinom glasova,

- Nadzorni odbor običnom većinom kada je to potrebno radi dobrobiti Društva. Glavnu skupštinu mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala Društva i navedu svrhu i razlog sazivanja te skupštine. Zahtjev treba uputiti upravi.

10.7. Glavnu skupštinu saziva uprava Društva, i to na način i u rokovima propisanim člankom 279. stavkom 1. Zakona o trgovačkim društvima. Sukladno članku 10.6. ovog statuta, Glavnu skupštinu Društva može sazvati i nadzorni odbor. Odluku o tome nadzorni odbor donosi običnom većinom glasova.

10.8. Glavna skupština ima kvorum i može valjano donositi odluke ako su na njoj prisutni ili valjano zastupljeni Dioničari koji drže najmanje ¾ % (tri četvrtine) temeljnog kapitala Društva. U slučaju kada glavna skupština nije podobna za odlučivanje jer ne postoji kvorum, može se sazvati nova glavna skupština, uz primjenu pravila o sazivanju određenih u ovome Statutu, u kojem pozivu će se naznačiti ta okolnost kao razlog sazivanja nove glavne skupštine te s dnevnim redom koji je identičan dnevnom redu glavne skupštine na kojoj se nije moglo odlučivati. Na toj drugoj glavnoj skupštini će se, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, odluke moći donositi bez obzira na to koliko je temeljnog kapitala na njoj zastupljeno.

10.9. Broj glasova pojedinog Dioničara određuje se na način da svakih 10,00 (deset) eura nominalnog iznosa dionice daje pravo na jedan glas. Ako nije drugačije određeno Statutom, odluke glavne skupštine donose se većinom glasova propisanom Zakonom o trgovačkim društvima.

11. NADZORNI ODBOR

11.1. Društvo ima nadzorni odbor koji se sastoji od 3 (tri) člana.

11.2. Članove nadzornog odbora izabire glavna skupština Društva običnom većinom na mandat u trajanju od najviše 4 (četiri) godine. Za članove nadzornog odbora mogu se izabrati samo one osobe koje zadovoljavaju uvjete propisane člankom 255. Zakona o trgovačkim društvima. Isto vrijedi i za prestanak članstva u nadzornom odboru Društva po zakonu.

11.3. Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova Društva. Nadzorni odbor može i pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju Društva, blagajnu, vrijednosne papire i drugu poslovnu dokumentaciju Društva.

11.4.Na sva ostala pitanja u vezi nadzornog odbora koja nisu uređena ovim Statutom, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

12. DOBIT DRUŠTVA

12.1. Dobit Društva utvrđuje se za poslovnu godinu na kraju godine, a na osnovi poslovanja Društva sukladno važećim propisima.

12.2. Dioničari imaju pravo da im se podijeli dobit.

12.3. Ovlašćuje se uprava da po proteku poslovne godine iz predvidivoga dijela neto dobiti isplati Dioničarima predujam na ime dividende. Uprava može isplatiti predujam samo onda ako privremeni račun dobiti i gubitka za proteklu poslovnu godinu pokazuje dobit. Na ime predujma može se isplatiti najviše polovinu iznosa dobiti umanjenog za iznose koji se po zakonu moraju unijeti u rezerve Društva. Uz to isplata predujma ne može preći iznos polovine prošlogodišnje dobiti. Za plaćanje predujma potrebna je suglasnost nadzornog odbora.

13. PRIOPĆENJA

13.1. Priopćenja Društva koja se moraju javno objaviti, objavljivat će se na način propisan zakonskim odredbama.

14. VRIJEME TRAJANJA I PRESTANAK DRUŠTVA

14.1. Društvo je osnovano na neodređeno vrijeme, a prestaje na jedan od načina propisanih Zakonom o trgovačkim društvima.

15. PODRUŽNICE I PROKURA

15.1. Društvo može, radi obavljanja djelatnosti iz čl. 5. ovog Statuta, osnivati podružnice.

15.2. Prokuru može dodijeliti glavna skupština Društva posebnom odlukom u pisanom obliku svakoj punoljetnoj, poslovno sposobnoj fizičkoj osobi, a prokurist zastupa Društvo u granicama ovlasti utvrđenih Zakonom o trgovačkim društvima i odlukom o dodjeli prokure.

16. SALVATORNA KLAUZULA

16.1. Ako je bilo koja odredba ovog Statuta nevaljana ili naknadno postane nevaljanom, kakva odredba neće utjecati na valjanost drugih odredbi ovog Statuta. U tom slučaju, nevaljana odredba će se zamijeniti novom, valjanom odredbom, koja u najvećoj mogućoj mjeri odgovara nevaljanoj odredbi, smislu i svrsi Statuta.

17. ZAVRŠNE ODREDBE

17.1. Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od dana upisa u sudski registar, te u cijelosti zamjenjuje Društveni ugovor od 06.02.2024. (šestog veljače dvije tisuće dvadeset četvrte).

- AD 6) Donošenje statuta Društva kojim se mijenja postojeći društveni ugovor Društva

STATUT

DIONIČKOG DRUŠTVA

SARTURA d.d.

(„Statut“)

(potpuni tekst) 1. DIONIČARI

2. PREDMET UGOVORA

2.1. Ovim Statutom Dioničari uređuju odnose u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

3. TVRTKA DRUŠTVA

3.1. Tvrtka Društva glasi: SARTURA dioničko društvo za trgovinu i usluge.

3.2. Skraćena tvrtka glasi: SARTURA d.d.

4. SJEDIŠTE DRUŠTVA

4.1. Sjedište Društva se nalazi u Zagrebu (Grad Zagreb).

4.2. Odluku o promjeni sjedišta Društva donosi glavna skupština Društva u postupku koji je zakonom i Statutom određen za donošenje odluke o promjeni odredbi Statuta.

4.3. Uprava Društva ovlaštena je svojom odlukom odrediti ili izmijeniti poslovnu adresu Društva unutar sjedišta Društva posebnom odlukom bez potrebe izmjene Statuta.

5. PREDMET POSLOVANJA DRUŠTVA

5.1. Društvo će obavljati sljedeće djelatnosti:

* računalne i srodne djelatnosti

* kupnja i prodaja robe

* obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu * zastupanje stranih tvrtki

* pružanje usluga informacijskog društva

* izrada i oblikovanje web stranica

* poduka iz informatičke djelatnosti

* djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

* pružanje univerzalnih usluga

* pružanje usluga s dodanom vrijednosti

* poduka iz poslovnih vještina, znanja i tehnika

* savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem

* istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja

* promidžba (reklama i propaganda)

* likovno i grafičko oblikovanje predmeta

* fotografske djelatnosti

*proizvodnja električne energije

*proizvodnja uredskih strojeva i računala

*djelatnost javnog informiranja

*stručni poslovi prostornog uređenja

*projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina

*nadzor nad gradnjom

*poslovanje nekretninama

*posredovanje u prometu nekretnina

*poslovi upravljanja nekretninom i održavanje nekretnina

*obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje

*turističke usluge u nautičkom turizmu

*turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude

*ostale turističke usluge

*turističke usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti * iznajmljivanje strojeva i opreme bez rukovatelja i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

* djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza putnika i tereta u domaćem i međunarodnom prometu

* prijevoz za vlastite potrebe

* djelatnost nakladnika

* distribucija tiska

* djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih mreža

* djelatnost pružanja usluga elektroničkih publikacija putem elektroničnih komunikacijskih mreža

* djelatnost pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija

* djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela

* poljoprivredna djelatnost

* integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda

* dopunske djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

* poljoprivredno-savjetodavna djelatnost

* proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - ekološka proizvodnja * prerada u ekološkoj proizvodnji

* trgovina ekološkim proizvodima, neprerađenim biljnim i životinjskim proizvodima te proizvodima koji su potpuno ili dijelom sastavljeni od takvih proizvoda

* proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - ekološka proizvodnja * ekološka proizvodnja u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda

* ekološka proizvodnja u uzgoju životinja i proizvodnji životinjskih proizvoda * ekološka proizvodnja u preradi vlakana prirodnog podrijetla

* prerada u ekološkoj proizvodnji

* trgovina ekološkim proizvodima, neprerađenim biljnim i životinjskim proizvodima te proizvodima koji su potpuno ili dijelom sastavljeni od takvih proizvoda

* proizvodnja sjemena

* dorada sjemena

* pakiranje, plombiranje i označavanje sjemena

* stavljanje na tržište sjemena

* proizvodnja sadnog materijala

* pakiranje, plombiranje i označavanje sadnog materijala

* stavljanje na tržište sadnog materijala

* uvoz sadnog materijala

* proizvodnja, stavljanje na tržište ili uvoz šumskog reprodukcijskog materijala * proizvodnja, stavljanje na tržište ili uvoz božićnih drvaca

* sportska priprema

* sportska rekreacija

* sportska poduka

* upravljanje i održavanje sportskom građevinom

* pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane

* pripremanje i usluživanje pića i napitaka

* pružanje usluga smještaja

* pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering)

6. TEMELJNI KAPITAL

6.1. Temeljni kapital Društva iznosi 33.000,00 (trideset tri tisuće) eura te je u cijelosti uplaćen u novcu.

6.2. Temeljni kapital Društva podijeljen je na 3.300 (tri tisuće tristo) redovnih dionica na ime, svaka u nominalnom iznosu od po 10,00 (deset) eura.

6.3. Temeljni kapital Društva može se povećati i smanjiti sukladno zakonu, odlukom Dioničara.

7. DIONICE

7.3. Dioničar BIT imatelj je 3000 (tri tisuće) dionica u Društvu, u nominalnom iznosu od 10,00 eura, koja svaka pojedinačno predstavlja 0,0303% (nula zarez nula tri nula tri posto) temeljnog kapitala Društva, a koje sve zajedno predstavljaju 90,9091% (devedeset zarez devet nula devet jedan posto) temeljnog kapitala Društva.

7.4. Registar dionica vodi se pri SKDD d.d.-u na način propisan zakonom.

8. ORGANI DRUŠTVA

8.1. Organi Društva su uprava, glavna skupština i nadzorni odbor.

9. UPRAVA DRUŠTVA

9.1. Uprava se sastoji od jednog do tri člana uprave - direktora, a koje imenuje nadzorni odbor na mandat u trajanju od najviše 5 (pet) godina. U slučaju imenovanja više osoba za članove uprave, jedna od njih se mora imenovati za predsjednika uprave. Članovi uprave - direktori, njihova ovlaštenja za zastupanje i sve promjene bez odgađanja se upisuju u sudski registar.

9.2. Uprava Društva vodi poslove Društva na vlastitu odgovornost.

9.3. Za člana uprave može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane člankom 239. Zakona o trgovačkim društvima.

10. GLAVNA SKUPŠTINA

10.1. Glavnu skupštinu čine svi Dioničar.

10.2. Dioničari u glavnoj skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i Statutom.

10.3. Glavna skupština Društva zasjedat će u sjedištu Društva, osim ako se drugačije ne naznači u pozivu kojim se glavna skupština saziva.

10.4. Radni jezik glavne skupštine je hrvatski jezik.

10.5. Glavna skupština Društva odlučuje osobito o:

- izboru i opozivu članova nadzornog odbora,

- upotrebi dobiti,

- politici primitaka i o izvješćima o primicima za članove uprave i članove nadzornog odbora, ako dionice Društva budu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja,

- davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora,

- imenovanju revizora Društva,

- izmjenama statuta,

- povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala Društva,

- uvrštenju dionica Društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog uvrštenja,

- prijenosu dionica uz plaćanje otpremnine,

- statusnim promjenama Društva,

- prestanku Društva,

- o svim drugim pitanjima iz svoje nadležnosti.

Glavnu skupštinu može/mogu sazvati:

- Uprava običnom većinom glasova,

11. NADZORNI ODBOR

11.1. Društvo ima nadzorni odbor koji se sastoji od 3 (tri) člana.

11.4. Na sva ostala pitanja u vezi nadzornog odbora koja nisu uređena ovim Statutom, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

12. DOBIT DRUŠTVA

12.1. Dobit Društva utvrđuje se za poslovnu godinu na kraju godine, a na osnovi poslovanja Društva sukladno važećim propisima.

12.2. Dioničari imaju pravo da im se podijeli dobit.

13. PRIOPĆENJA

13.1. Priopćenja Društva koja se moraju javno objaviti, objavljivat će se na način propisan zakonskim odredbama.

14. VRIJEME TRAJANJA I PRESTANAK DRUŠTVA

14.1. Društvo je osnovano na neodređeno vrijeme, a prestaje na jedan od načina propisanih Zakonom o trgovačkim društvima.

15. PODRUŽNICE I PROKURA

15.1. Društvo može, radi obavljanja djelatnosti iz čl. 5. ovog Statuta, osnivati podružnice.

16. SALVATORNA KLAUZULA

17. ZAVRŠNE ODREDBE

ODLUKA O USVAJANJU IZVJEŠĆA O OSNIVANJU DRUŠTVA Članak 1.

Usvaja se Izvješće o osnivanju Društva koji čini prilog ove odluke.

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

ODLUKA

O IMENOVANJU ČLANOVA NADZORNOG ODBORA

Za članove Nadzornog odbora Društva imenuju se:

* ND, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]; * ID, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]; * AD, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]; na mandatno razdoblje u trajanju od jedne godine, koje počinje teći od dana stupanja na snage ove odluke.

II.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

ODLUKA

UPUĆIVANJU UPRAVE I NADZORNOG ODBORA DRUŠTVA NA PROVEDBU

REVIZIJE OSNIVANJA

Upravu i Nadzorni odbor Društva upućuje se provesti provjeru, odnosno reviziju Društva za potrebe preoblikovanja.

II.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a o njezinom izvršenju brinut će se Uprava i Nadzorni odbor Društva.

ODLUKA

O IZBORU REVIZORA DRUŠTVA

Za revizora Društva bira se:

* AVIZA d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 46426882271. Revizor se imenuje za prvu poslovnu godinu Društva.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a o njezinom izvršenju brinut će se Uprava Društva.“

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 EUR, u roku od 15 dana.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovan tužiteljev prijedlog za prekid ovog parničnog postupka do pravomoćnog okončanja postupaka koji se vode pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-2486/2023, P-3183/2023 i P-815/2024.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da nije sudjelovao u radu skupštine tuženika od 28. ožujka 2024. pa u zakonskom roku od saznanja za odluke iste, ustaje ovom tužbom radi utvrđenja njihove ništetnosti, odnosno, radi njihovog pobijanja. S obzirom na to da tužitelj ima 26% poslovnih udjela u tuženiku i da nije sudjelovao u radu sporne skupštine, tužitelj navodi da su sve donesene odluke ništetne, jer nisu u skladu s biti društva, kao otjelovljenjem zajedničkog pothvata njegovih članova, tj. Tužitelja i: MD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve sukladno njihovom ugovoru između članova društva (tuženika) od 2. srpnja 2019. god., a s obzirom na zlouporabu prava od strane potonjeg i tuženika, suprotne su i moralu društva, odnosno pobojne, jer su protivne zakonu i društvenom ugovoru tuženika, a sve s obzirom na to da je čl. 12.6. Društvenog ugovora propisano da skupština tuženika može valjano odlučivati samo ako su na njoj "prisutni ili valjano zastupljeni članovi koji drže najmanje ¾ temeljnog kapitala".

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu te tužbeni zahtjev. Navodi da tužitelj nije imatelj 26% temeljnog kapitala tuženika budući da je još na skupštini tuženika od 19. listopada 2023. donijeta odluka o povećanju temeljnog kapitala („Odluka o povećanju TK“) na temelju koje je: temeljni kapital tuženika povećan s 3.000,00 EUR za 30.000,00 EUR na 33.000,00 EUR, isključeno pravo prvenstva članovima tuženika MD i JD da u roku od mjesec dana od donošenja Odluke o povećanju TK preuzmu poslovne udjele u srazmjeru nominalnim iznosima svojih poslovnih udjela u tuženiku, povećanje temeljnog kapitala provedeno uplatom u novcu novog uloga od strane novog člana Tuženika BIT d.o.o. Povećanje temeljnog kapitala tuženika na temelju Odluke o povećanju TK provedeno je sudskom registru na temelju Rješenja Naslovnog suda od 15. studenog 2023. pod brojem Tt-23/45077 („Rješenje“), a na koje Rješenje nije podnesena žalba i koje je postalo pravomoćno. Prema Odluci o povećanju TK i pravomoćnom Rješenju, članovi tuženika su bili sljedeći: MD, imatelj 74 poslovnih udjela, svaki u nominalnom iznosu od po 30 EUR, koji zajedno predstavljaju 6,7273% temeljnog kapitala tuženika, JD (tužitelj), imatelj 26 poslovnih udjela, svaki u nominalnom iznosu od po 30 EUR, koji predstavljaju 2,3636% temeljnog kapitala tuženika, BIT d.o.o., imatelj 1 poslovnog udjela, u nominalnom iznosu od 30.000,00 EUR, koji predstavlja 90,9091% temeljnog kapitala tuženika. Predmetni omjer poslovnih udjela u Tuženiku utvrđen je i u članku 7. društvenog ugovora tuženika od 6. veljače 2024. Sukladno navedenom, na Skupštini 28. ožujka 2024.: utvrđeno je da JE nazočno 97,3634% temeljnog kapitala tuženika i to: MD, imatelj 74 poslovnih udjela, svaki u nominalnom iznosu od po 30 EUR, koji zajedno predstavljaju 6,7273% temeljnog kapitala tuženika, BIT d.o.o., imatelj 1 poslovnog udjela, u nominalnom iznosu od 30.000,00 EUR, koji predstavlja 90,9091% temeljnog kapitala tuženika. Utvrđeno je na NIJE nazočno 2,36363% temeljnog kapitala tuženika i to: JD (Tužitelj), imatelj 26 poslovnih udjela, svaki u nominalnom iznosu od po 30 EUR, koji predstavljaju 2,3636% temeljnog kapitala tuženika, te je utvrđeno da je tužitelj uredno pozvan na Skupštinu Budući da članak 12.8. društvenog ugovora tuženika od 6. veljače 2024. koji je relevantan za Skupštinu određuje da Skupština ima kvorum i može valjano donositi odluke ako su na njoj prisutni ili valjano zastupljeni članovi Tuženika koji drže najmanje ¾ temeljnog kapitala Tuženika, opunomoćenik Uprave je utvrdio da je ispunjen uvjet kvoruma i da Skupština može valjano donositi odluke. Da bi odluka skupštine bila ništetna, mora postojati barem jedan od taksativno navedenih razloga ništetnosti iz čl. 355. u vezi čl. 448 ZTD-a. U konkretnom slučaju, tužitelj tvrdi da su odluke Skupštine ništetne jer nisu u skladu s biti društva te su suprotne moralu društva i to iz sljedećih razloga: nije ispunjen uvjet kvoruma iz društvenog ugovora tuženika budući da tužitelj nije sudjelovao u radu sporne Skupštine, a ima 26% poslovnih udjela u Tuženiku. Navedeni argument tužitelja je u potpunosti promašen, prvotno iz razloga što tužitelj, sukladno točki III. Činjenice ovog odgovora na tužbu, nema 26% poslovnih udjela u tuženiku (kako to Tužitelj pogrešno navodi) već 2,3636%. U skladu s time, udovoljen je uvjet kvoruma i Skupština je mogla valjano donositi odluke sukladno zakonu i društvenom ugovoru. Također, da i uvjet kvoruma nije zadovoljen, isto ne bi predstavljalo razlog za ništetnost, budući da nepoštovanje uvjeta kvoruma nije propisan kao razlog ništetnosti u članku 355. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23.; „ZTD“). Naime, odluke donesene na skupštini na kojoj pri njihovu donošenju nije bio ispunjen uvjet kvoruma su eventualno pobojne. U ZTD-u, naime, nije propisano da bi takva odluka bila ništetna, jer su ništetne samo odluke koje su izričito navedene u ZTD-u. Odluka skupštine nije u skladu s biti društva/je suprotna moralu društva ako je njezin sadržaj i/ili cilj koji se takvim sadržajem nastoji ostvariti suprotan moralu/biti društva. Dakle, činjenice koje se tiču utvrđivanja kvoruma ne mogu učiniti odluku Skupštine nemoralnom odnosno suprotnom biti društva. Tuženik ističe prigovor promašene aktivne legitimacije za isticanje pobojnosti odluka pozivajući se pritom na odredbu čl. 362. ZTD-a, a navodeći da tužitelj ne može pobijati odluke skupštine budući da: tužitelj kao član tuženika nije sudjelovao u radu skupštine (točka 1., stavak 1. čanak 362. ZTD), tužitelju kao članu tuženika bilo dopušteno da sudjeluje na Skupštini (odnosno nije mu bilo nedopušteno) (točka 2., stavak 1. čanak 362. ZTD), dok je Skupština je bila uredno sazvana (točka 2., stavak 1. čanak 362. ZTD). Uprava Tuženika je 20. ožujka 2024. putem preporučene pošte poslala članovima tuženika poziv za Skupštinu te je od dana kada je poziv predan pošti (20. ožujka) do dana održavanja Skupštine (28. ožujka) prošlo više od 7 dana, sukladno članku 12.7. društvenog ugovora Tuženika od 6. veljače 2024. i članku 443. stavku 1. ZTD-a. Prema članku 444. stavku 1. ZTD-a, ako društvenim ugovorom nije određeno drugačije, skupština može valjano odlučivati ako su na njoj prisutni članovi društva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Sukladno tome, članak 12.8. društvenog ugovora Tuženika od 18. listopada 2023. određuje: Skupština ima kvorum i može valjano donositi odluke ako su na njoj prisutni ili valjano zastupljeni članovi Društva koji drže najmanje 3/4 (tri četvrtine) temeljnog kapitala Društva. U slučaju da skupština nije podobna za odlučivanje jer ne postoji kvorum, može se sazvati nova skupština, uz primjenu pravila o sazivanju određenih u ovom Društvenom ugovoru, u kojem pozivu će se naznačiti ta okolnost kao razlog sazivanja nove skupštine te s dnevnim redom koji je identičan dnevnom redu na skupštine na kojoj se nije moglo odlučivati. Na toj drugoj skupštini će se, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, odluke moći donositi bez obzira na to koliko je temeljnog kapitala na njoj zastupljeno. Budući da je na Skupštini utvrđen kvorum od 97,3634% temeljnog kapitala Tuženika, utvrđeno je da je ispunjen uvjet kvoruma i da Skupština može valjano odlučivati i donositi odluke, sve sukladno društvenom ugovoru Tuženika i zakonu. Stoga, odluke Skupštine nisu protivne zakonu i društvenom ugovoru Tuženika pa predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U podnesku od 5. studenog 2024. tužitelj se očitovao na navode tuženika iz odgovora na tužbu. Tuženik tvrdi da bi nevaljane odluke, donesene na Spornoj skupštini, bile zakonite i valjane uslijed činjenice da je na Spornoj skupštini bilo zastupljeno 97,3634% temeljenog kapitala Tuženika. Svoje tvrdnje Tuženik bazira na tome da su na skupštini tuženika od 19. listopada 2023. god. (dalje i: Prethodna skupština) donesene odluke kojima bi, među ostalim, udio tužitelja u temeljnom kapitalu tuženika bio sveden na 2,36363% temeljnog kapitala tuženika te da udio tuženika u vrijeme održavanja Sporne skupštine nije iznosio 26%, kako se to u tužbi tvrdi. Argument tuženika nije valjan s obzirom na odlučnu činjenicu da je Prethodna skupština također ništetna, odnosno pobojna, tj. da odluke tuženika kojima bi udio tužitelja u temeljnom kapitalu tuženika bio sveden na svega 2,36363% temeljnog kapitala tuženika, nemaju pravni učinak. Pitanje ništetnosti, odnosno pobojnosti Prethodne skupštine predmet je odlučivanja parničnog postupka koji se između istih stranaka vodi pred ovim sudom, pod poslovnim brojem: P-3183/2023. Nadalje, neutemeljen je prigovor tuženika da tužitelj nije aktivno legitimiran pobijati odluke Sporne skupštine. Naime, odluku skupštine može pobijati svaki član društva/dioničar u slučaju kada je član društva/dioničar glasovanjem na toj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara, a pobijanom odlukom se to postiže – v. čl. 362. toč. 3. u svezi s čl. 360. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23, dalje i: ZTD). U konkretnom slučaju, ispunjeni su uvjeti iz navedenih odredbi, obzirom da: a) Nevaljane odluke nisu u skladu s biti društva, kao otjelovljenjem zajedničkog pothvata njegovih članova, tj. Tužitelja i: MD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje i: MD), odnosno protivne su Ugovoru između članova društva Tuženika od 2. srpnja 2019. god., b) su Nevaljane odluke suprotne moralu društva, s obzirom na zlouporabu prava od strane MD i Tuženika, kako postupanjem na spornoj skupštini, Prethodnoj skupštini, ali i raznim drugim radnjama, kao npr. onemogućavanjem uvida u poslovne knjige i dokumentaciju tuženika protivno pravomoćnoj odluci kojom je to pravo priznato tužitelju, isplate dobiti Tužitelju po odluci skupštine tuženika, izrađivanjem financijskih izvješća Tuženika na način protivan zakonu, itd., posljedica čega su razni sudski postupci koje je Tužitelj bio primoran inicirati protiv Tuženika. Predlaže se prihvatiti Tužbu i tužbene zahtjeve, te naložiti Tuženiku da Tužitelju naknadi prouzročene parnične troškove ovoga postupka.

4. U podnesku od 16. prosinca 2024. tužitelj navodi da su održavanju Sporne skupštine prethodile su druge, također sporne skupštine tuženika, i to: a) skupština tuženika održana 26. lipnja 2023. god. (dalje i: Prethodna skupština 1); b) skupština tuženika održana 19. listopada 2023. god. (dalje i: Prethodna skupština 2); c) skupština tuženika održana 6. veljače 2024. god. (dalje i: Prethodna skupština 3, skupno dalje i: Prethodne skupštine). Tuženik svoje argumente o zakonitosti i valjanosti Nevaljanih odluka, donesenih na Spornoj skupštini, bazira na odlukama Prethodnih skupština, napose Prethodne skupštine 2. Pitanje ništetnosti, odnosno pobojnosti odluka Prethodnih skupština predmet je odlučivanja parničnih postupaka koji se između istih stranaka vodi pred ovim sudom, pod sljedećim poslovnim brojevima: a) P-2486/2023 (Prethodna skupština 1), b) P-3183/2023 (Prethodna skupština 2); c) P-815/2024 (Prethodna skupština 3). Navodi da pitanje ništetnosti/pobojnosti odluka Prethodnih skupština predstavljaju prethodna pitanja za donošenje odluke o pitanju ništetnosti/pobojnosti nevaljanih odluka Sporne skupštine, pa se predlaže odrediti prekid ovoga postupka do pravomoćnog okončanja predmeta koji se pred ovim sudom vode pod poslovnim brojevima: P-2486/2023, P-3183/2023 i P-815/2024;

5. U podnesku od 17. lipnja 2025. tuženik prigovara naznačenoj vrijednosti predmeta spora, navodeći da iz sudske prakse i doktrine nedvojbeno proizlazi kako sud prilikom određivanja vrijednosti predmeta spora treba uzeti u obzir više objektivnih kriterija odnosno kolika je vrijednost donesenih odluka, koje će imovinske posljedice u slučaju utvrđenja ništetnosti odluke skupštine trpjeti ne samo društvo već i članovi tog društva, pogađa li utvrđenje ništetnosti odluke sve članove društva bez obzira jesu li sudjelovali u parnici i sl. S obzirom na to da je jedna od odluka koja je donesena na Skupštini i odluka o preoblikovanju Tuženika iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, a što ustrojstveno i statusnopravno nedvojbeno ima veliko značenje ne samo za stranke nego i sve članove Tuženika koji nisu stranke u ovoj parnici te da temeljni kapital Tuženika iznosi 33.000,00 eura, Tuženik predlaže Sudu da povisi vrijednost predmeta spora na iznos od 50.000,00 eura. Razlozi ništetnosti i pobojnosti odluka skupštine su pobrojani u ZTD-u. Utvrđenje ranije donesene odluke ništetnom nije predviđeno kao razlog ni ništetnosti ni pobojnosti kasnije donesene odluke skupštine. Štoviše, ZTD u članku 449. u vezi s člankom 364. propisuje posljedice utvrđenja odluke skupštine ništetnom, a od kojih niti jedna nije ništetnost kasnije donesenih odluka. U kontekstu ocjene valjanosti odluka skupštine, svaka se odluka ima gledati kao samostalna cjelina pa eventualna nevaljanost ranije odluke ne povlači automatski za sobom nevaljanost kasnije odluke. Drugim riječima, eventualna ništetnost ranije odluke skupštine nije sama po sebi razlog ništetnosti kasnije donesene odluke skupštine. Posljedično, valjanost ranije donesenih odluka skupština Tuženika, a o kojima se vode Postupci, nije i ne može biti prethodno pitanje o kojem ovisi odluka Suda u ovom postupku sukladno članku 12. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023; „ZPP“). Tuženik predlaže Sudu da odbije prijedlog za prekid ovog postupka, a sve u skladu s pravnim shvaćanjem Visokog trgovačkog suda izraženim u citiranom rješenju pod poslovnim brojem Pž- 7617/2016 od 2. listopada 2018. Opreza radi, Tužitelj ističe da je glede odluka donesenih na Prethodnoj skupštini ovaj Sud već donio prvostupanjsku presudu kojom je odbio tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti odluka donesenih na Prethodnoj skupštini, a iz razloga što su iste valjane. Tužitelj tvrdi da su odluke Skupštine ništetne jer su navodno protivne Ugovoru. Pritom, Tužitelj ničime ne precizira u čemu se sastoji navodna protivnost odluka Skupštine Ugovoru. U svakom slučaju, sve i da odluke Skupštine jesu protivne Ugovoru, a nisu, to ne bi moglo uzrokovati njihovu ništetnost. Naime, osim taksativno pobrojanih razloga ništetnosti i pobojnosti odluka skupštine, ZTD u članku 360. stavku 1. sadrži otvorenu klauzulu prema kojoj se odluka skupštine može pobijati tužbom ako je donesena protivno zakonu ili statutu. Dakle, ne i ako je donesena protivno nekom drugom ugovornom odnosu. Ugovor na koji se Tužitelj poziva se može pravno kvalificira kao ugovor o vezanju glasova te je u svakom slučaju ugovor obveznog prava. Kao takav, Ugovor proizvodi pravne učinke između stranaka, ne i prema društvu, vjerovnicima i trećima. S obzirom na to da ugovori između članova društva, kao što je i Ugovor, nemaju pravni učinak prema društvu, oni ne mogu predstavljati niti jedan aspekt biti društva. Drugim riječima, ugovori između članova društva imaju isključivo obveznopravni učinak, ne i statusnopravni. Protivnost biti društva podrazumijeva protivnost pravilima o ustrojstvu društva kako su ona predviđena ZTD-om i statutom društva, ne obveznopravnim odnosom dijela članova društva. Odluka skupštine je protivna biti društva kada je njezin sadržaj protivan pravilima o ustroju društva s ograničenom odgovornošću ili kada se odlukom skupštine zadire u nadležnost drugih organa, ne i kada je odluka protivna ugovornom odnosu članova društva. Uostalom, čak i da protivnost odluke Skupštine Ugovoru može uzrokovati njezino utvrđenje ništetnom, odluke Skupštine nisu protivne Ugovoru. Tužitelj, a kao što je već navedeno, tvrdi da su odluke Skupštine protivne moralu društva jer Tuženik navodno zlouporabljuje svoja prava na način da Tužitelju onemogućuje uvid u poslovne knjige i dokumentaciju, onemogućuje isplatu dobiti, te izrađuje financijske izvještaje na način protivan zakonu. Prvo, Tuženik Tužitelju nije onemogućio uvid u poslovne knjige te neistinitost takvog navoda potvrđuje pravomoćno rješenje Županijskog suda u Zagrebu. Naime, rješenjem pod poslovnim brojem: Gž Ovr-766/2023, od 16. siječnja 2024., donesenim između Tužitelja kao ovrhovoditelja i Tuženika kao ovršenika, a u vezi navodne povrede Tužiteljeva prava na obaviještenost, Županijski sud je utvrdio:„14. Radi toga je u situaciji kada je nesporno, da je ovrhovoditelj [ovdje Tužitelj] izvršio uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ovršenika (jer isto proizlazi iz prijedloga), ali isti smatra, da mu isto nije omogućeno u potpunosti i na odgovarajući način, sud o osnovanosti prijedloga mogao odlučiti imajući na umu prvenstveno sadržaj ovršne isprave, te tako utvrditi je li tražbina ispunjena. Ovršnom ispravom nije utvrđen niti „odgovarajući način“ ispunjenja tražbine ovrhovoditelja, niti o kojoj se dokumentaciji i poslovnim knjigama radi, pa nije moguće utvrditi je li tražbina ispunjena, kao što ne bi bilo moguće niti utvrditi je li obveza ispunjena u naknadnom roku odnosno jesu li ispunjeni uvjeti za isplatu penala radi zakašnjenja. Ovršenik je naveo, te predložio dokaze na okolnost da je tražena dokumentacija i poslovne knjige stavljena punomoćnicima ovrhovoditelja na uvid te su isti i izvršili.“ Drugo, Tužitelju pravo na isplatu dobiti ne ograničava Tuženik, već sam Ugovor koji u članku 7.3 izričito propisuje da g. MD pripada sva dobit ostvarena u Trogodišnjem razdoblju te da je Tužitelj obvezan glasovati na način kojim će se to postići. Usprkos navedenoj izričitoj odredbi, a koja je bila jedan od glavnih motiva sklapanja Ugovora, Tužitelj je na skupštini održanoj 26. lipnja 2023. glasovao protiv donošenja odluka kojima je cijela dobit iz 2021. i 2022. trebala pripasti Tuženiku. Kako bi umanjio štetu, g. MD je, zatim, predložio da se barem donesu odluke prema kojima bi se dobit iz 2021. i 2022. isplatila razmjerno udjelima u temeljnom kapitalu Društva, a koje odluke su u konačnici bile izglasane. Zbog takvog postupanja Tužitelja, g. MD je pokrenuo postupak radi naknade štete pod brojem: P-114/2022, a u kojem je Visoki trgovački sud u povodu žalbe presudom pod brojem: Pž-571/2024., od 19. veljače 2025., pravomoćno utvrdio da je Tužitelj povrijedivši članak 7.3.2 prouzročio štetu Tuženiku. Dakle, očito je da je Tuženik Tužitelju isplatio dobit i to čak usprkos činjenici što su takve odluke o isplati dobiti bile posljedica Tužiteljeva kršenja Ugovora. Treće, Tuženikove primjedbe u vezi izrade godišnjih financijskih izvještaja su bile usvojene. Naime, primjedbe Tužitelja su od strane organa Tuženika bile ozbiljno uzete u obzir, odnosno nadzorni odbor Tuženika je primjedbe odmah ispitao te zatražio obrazloženje uprave. Uprava Tuženika je obavijestila nadzorni odbor da se prilikom sastavljanja financijskih izvještaja uistinu dogodila omaška u smislu da nisu evidentirane sve obveze s osnove udjela u dobitku te da je evidentirana previsoka zadržana dobit, te da će, posljedično, sazvati novu glavnu skupštinu na kojoj će se utvrđivati novi ispravljeni financijski izvještaji. Međutim, usprkos tome što su financijski izvještaji za 2023. godinu ispravljeni u skladu s primjedbama Tužitelja te što je radi njihovog usvajanja sazvana nova glavna skupština, na novoj glavnoj skupštini održanoj 26. kolovoza 2024. je Tužitelj glasovao „PROTIV“ tako ispravljenih financijskih izvješća. Dakle, Tužitelj je glasovao „PROTIV“ odluke koja je bila donesena u povodu i u skladu s njegovim primjedbama, a što jasno govori da je Tužiteljevo korištenje prava glasa u Tuženiku usmjereno na opstruiranje poslovnih procesa Tuženika, baš kao i Tužiteljevo korištenje prava na pobijanje odluka skupština i glavnih skupština Tuženika. Konačno, da bi odluka bila ništetna zbog protivnosti moralu društva, njezin sadržaj ili motivi iz kojih je donesena moraju biti protivni moralu društva. Drugim riječima, uskrata prava na obaviještenost ili neisplata dobiti po drugoj odluci ili bilo koja druga navodna zlouporaba prava, čak i kada bi postojala, a u ovom slučaju svakako ne postoji, može dovesti do ništetnosti odluka skupštine samo ako je dio sadržaja ili motiv odluke. Navedeno nedvojbeno proizlazi iz sudske prakse pa je tako Visoki trgovački sud u presudi pod poslovnim brojem: Pž- 6165/2019, od 20. siječnja 2021. Slijedom svega navedenog, tužbeni zahtjev Tužitelja je očito neosnovan jer razlozi na kojima se temelji ne mogu uzrokovati ni ništetnost niti pobojnost odluka Skupštine.

6. U dokaznom postupku sud je pročitao isprave u spisu: Zapisnik sa skupštine od 28. ožujka 2023. (str. 26. – 43. spisa), društveni ugovor (str. 44. – 51. spisa), ugovor od 2. srpnja 2019. (str. 52. – 71. spisa), rješenje registarskog suda Tt- 23/45077 od 15. studenog 2023. (str. 89. – 90. spisa), potvrde o primitku (str. 91. spisa), Poziv članovima društva (str. 92. – 94. spisa), Odluka o preoblikovanju društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo (str. 95. – 107. spisa), Zapisnik sa skupštine društva od 6. veljače 2024. (str. 108. – 126. spisa), potvrde o primitku (str. 127. spisa), popis članova prisutnih na skupštini od 6. veljače 2024. (str. 128. – 130. spisa), Zapisnik sa skupštine od 28. ožujka 2024. (str. 131. – 154. spisa), izvješće o reviziji osnivanja/preoblikovanja (str. 155. – 159. spisa), potvrda o primitku (str. 160. spisa), poziv članovima (str. 161. - 163. spisa), potvrda o vraćenoj povratnici (str. 177. spisa), zahtjev za sazivanje skupštine (str. 178. – 179. spisa), potvrda o primitku (str. 180. spisa), popis pristupnih na skupštini od 28. ožujka 2024. (str. 181. – 183. spisa), Zapisnik sa skupštine od 19. listopada 2023. (str. 184. – 213. spisa), mišljenje o zahtjevu člana društva za dostavom izvoda odluka skupštine društva (str. 216. – 232. spisa), Zapisnik R1-80/2022 (str. 233. – 240. spisa), dopuna mišljenja (str. 241. – 242. spisa), mišljenje o aktivnostima člana društva (str. 243. – 249. spisa), odluka o isplati dobiti (str. 250. – 251. spisa), prijedlog (str. 252. – 255. spisa), izvadak iz sudskog registra (str. 256. – 279. spisa), izvadak iz sudskog registra (str. 320. – 326. spisa), rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovi broj Gž Ovr-766/2023 od 16. siječnja 2024. (str. 360. – 364. spisa), Zapisnik sa skupštine od 20. lipnja 2023. (str. 365. – 392. spisa), potvrde o plaćanjima (str. 401. – 404., 406. – 408. spisa), Obavijest o isplati dobiti (str. 405. spisa), Izvješće nadzornog odbora (str. 410. – 414. spisa), Zapisnik sa skupštine od 26. kolovoza 2024. (str. 415. – 444. spisa).

7. Sud nije proveo tužiteljev dokazni prijedlog uvida u spis ovoga suda poslovni broj P-3183/2023, P-2486/2023, P-815/2024, P-1629/2024, P-1963/2024, P- 2985/2023, koji se vode između istih stranaka radi pobijanja i utvrđenja ništetnosti odluka (ranijih) skupština društva tuženika, jer takav dokazni prijedlog nije određen niti je tužitelj predložio da se radi ekonomičnosti ovoga postupka izvedu dokazi koji su izvedeni u tom (drugom) parničnom postupku. Kako su dokazna sredstva izričito propisana zakonom i to kao saslušanje svjedoka, stranaka, uvid u isprave, vještačenje, uviđaj, to je tužitelj u smislu odredbe čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 144/22 i 155/23; dalje: ZPP), u vezi s odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a, trebao određeno naznačiti koju isprave predlaže pribaviti iz drugog sudskog predmeta i radi utvrđenja kojih činjenica, a što je tužitelj propustio.

8. U odnosu na tužiteljeve navode da odluka u predmetima P-2486/2023, P- 3183/2023 i P-815/2024, predstavlja prethodno pitanje za donošenje odluke o ovdje spornim odlukama, ističe se da u ovom parničnom postupku tužitelj nije osporavao tuženikove tvrdnje (niti je tvrdio suprotno) da niti u jednom od tih postupaka nije donesena pravomoćna sudska odluka koja bi obvezivala ovaj sud, a kojom bi bilo utvrđeno da su ranije odluke skupštine tuženika ništetne i/ili pobojne. Pravilno tuženik ukazuje da eventualna ništetnost ranijih odluka skupštine ne dovodi automatizmom do ništetnosti kasnijih odluka. Međutim, prema stajalištu ovoga suda, eventualna ništetnost ranijih odluka skupštine društva tuženika bi mogla utjecati na valjanost odluka predmetne skupštine pod pretpostavkom da se radi o takvim odlukama koje bi na direktan ili indirektan način utjecale na postojanje razloga ništetnosti propisanih odredbom čl. 355. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23 i 130/23; dalje: ZTD) kasnije skupštine. Kako sud odlučuje u okviru činjeničnih navoda stranaka, kojima se između ostalog postavljaju granice tužbenog zahtjeva, a tužitelj u ovom (konkretnom) parničnom postupku nije iznio činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da su ranije odluke skupštine tuženika ništetne i iz kojih razloga (taksativno nabrojanih čl. 355. ZTD-a) niti činjenice iz kojih bi proizlazilo da se radi o takvim odlukama koje na neposredno ili posredno utječu na postojanje razloga ništetnosti/pobojnosti odluka skupštine od 28. ožujka 2024., to je sud ocijenio da su tužiteljevi prigovori paušalne naravi i kao takvi neosnovani. Naime, sud u parničnom postupku nije ovlašten utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele jer bi sud time prekoračio granice postavljenog tužbenog zahtjeva. Tužitelj je na ročištu održanom 7. listopada 2025. naveo da je sporno je li valjano donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala društva, je li društvo Bit d.o.o. član društva tuženika, koliku su udjeli članova društva tuženika, međutim tužitelj nije naveo činjenice iz kojih bi proizlazilo zbog čega bi takve odluke bile ništetne/pobojne niti iz kojih razloga bi eventualna ništetnost ranijih odluka i kako utjecala na valjanost odluke skupštine koja je predmet pobijanja u ovom parničnom postupku. Slijedom navedenog, sud je ocijenio da nisu osnovani tužiteljevi navodi o ništetnosti/pobijanosti ranijih odluka skupština tuženika jer tužitelj nije dostavio u spis pravomoćne odluke drugog parničnog suda kojima bi dokazao suprotno niti je iznio činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da se radi o prethodnom pitanju o kojem ovisi odluka u ovoj pravnoj stvari u smislu odredbe čl. 12. st. 1. ZPP-a.

9. Iz navedenih razloga sud je odbio tužiteljev prijedlog za prekid ovog parničnog postupka do pravomoćnog okončanja parničnih postupaka koji se vode pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-2486/2023, P-3183/2023 i P-815/2024, pozivom na odredbu čl. 213. st. 1. ZPP-a jer je ocijenio da pitanje valjanosti odluka ranijih skupština tuženika nije prethodno pitanje u ovom predmetu spora.

10. Sud je na pripremnom ročištu rješenjem odredio vps u iznosu od 3.300,00 EUR-a sukladno odredbi čl. 363.1 st. 2. ZTD-a jer je ocijenio (po tuženikovom prigovoru) da je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi u iznosu od 2.000,00 EUR-a suviše niska. Uvidom u sudski registar za tuženika utvrđeno je da vrijednost temeljnog kapitala tuženika iznosi 33.000,00 EUR. Kako je tuženik pravodobno prigovorio vrijednosti predmeta spora naznačenoj u tužbi sud je, a nakon što je i tužitelju omogućeno očitovanje o navedenom prigovoru i vrijednosti predmeta spora, utvrdio da vrijednost jedne desetine temeljnog kapitala tuženika iznosi 3.300,00 EUR pa je odredio vrijednost predmeta spora u visini jedne desetine temeljnog kapitala tuženika.

11. Nakon ocjene svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

12. Predmet spora je tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnim/pobojnim odluka skupštine tuženika održane 28. ožujka 2024.

13. Iz Zapisnika sa skupštine SARTURA d.o.o. od 28. ožujka 2024., koji je sastavio javni bilježnik Andrija Vuger iz Zagreba, proizlazi:

- da su na skupštini bili nazočni član društva MD koji drži 74 jednakih poslovnih udjela u društvu, koji svi zajedno predstavljaju 6,7273% temeljnog kapitala društva, i član društva BIT d.o.o., koji drži jedan poslovni udio, koji predstavlja 90,9091% temeljnog kapitala društva,

- da na skupštini nije nazočan član društva JD (tužitelj), koji drži 26 jednakih poslovnih udjela, koji čine 2,3636% temeljnog kapitala,

- da je člankom 12.8 Društvenog ugovora utvrđeno da skupština ima kvorum i može valjano donositi odluke ako su na njoj prisutni ili valjano zastupljeni članovi društva koji drže najmanje ¾ temeljnog kapitala društva (društveni ugovor na str. 116. spisa),

- da je opunomoćenik uprave utvrdio da skupština ima kvorum jer su na skupštini zastupljeni članovi koji drže više od ¾ temeljnog kapitala društva,

- da su donesene odluke o izboru TD kao predsjednika skupštine, odluka o preoblikovanju društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, odluka o usvajanju izvješća o osnivanju društva, odluka o donošenju statuta društva kojim se mijenja postojeći društveni ugovor, odluka o imenovanju članova nadzornog odbora, odluka o upućivanju uprave i nadzornog odbora društva da provedu reviziju za potrebe preoblikovanja, te odluka o izboru revizora društva.

14. Između stranaka je sporno je li tužitelj aktivno legitimiran za podnošenje tužbe za pobijanje, postojanje razloga ništetnosti i pobojnosti na koje se tužitelj poziva te posljedično jesu li predmetne odluke ništetne, odnosno pobojne.

15. Iz činjenične osnove tužbe proizlazi da:

- tužitelj tvrdi da je imatelj 26% udjela u tuženiku, a ne kako to tuženik tvrdi 2,3636%, dok je čl. 12.6. Društvenog ugovora propisano da skupština tuženika može valjano odlučivati samo ako su na njoj prisutni ili valjano zastupljeni članovi koji drže najmanje ¾ temeljnog kapitala, a koje tvrdnje po svom sadržaju predstavljaju razloge pobojnosti jer njima tužitelj upire da odluke donesene na skupštini održanoj 28. ožujka 2024. jesu odluke koje su donesene protivno društvenom ugovoru,

- tužitelj pobija odluke skupštine i zbog razloga ništetnosti navodeći da su donesene odluke protivne biti društva zbog njihove protivnosti zajedničkom pothvatu članova društva iz Ugovora između članova društva od 2. srpnja 2019., da su protivne moralu društva zbog navodnih zlouporaba prava od strane g. MD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] („g. MD“) i tuženika, kako postupanjem na skupštini i prethodnoj skupštini, tako i raznim drugim radnjama (npr. onemogućavanjem uvida u poslovne knjige i dokumentaciju protivno pravomoćnoj odluci kojom je to pravo priznato tužitelju, izrađivanjem financijskih izvješća tuženika na način protivan zakonu, itd.), te da skupština nije uredno sazvana jer tužitelj nije nikada zaprimio poziv na skupštinu.

16. Odredbom čl. 355. ZTD-a su taksativno propisani razlozi ništetnosti odluka glavne skupštine dioničkog društva te je odluka glavne skupštine ništetna: 1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na način propisan u članku 277. stavku 2., 3. i 6. ZTD-a osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari, 2. ako nije unesena u zapisnik na način propisan u članku 286. stavku 1., stavku 2. rečenici 1. i stavku 4. ZTD-a, 3. ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa, 4. ako je suprotna moralu društva i 5. ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom. Prema odredbi članka 448. ZTD-a, na ništetnost odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 355. do 359. ZTD-a.

17. Odredbama članka 442. stavka 1. ZTD-a propisano je da skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva. Prema odredbama članka 443. stavka 1. ZTD-a, skupštinu se mora sazvati na način kako je to određeno društvenim ugovorom, a ako u njemu o tome nema odredaba, preporučenim pismom upućenim svim članovima društva. Od dana kada je posljednji puta oglašeno sazivanje skupštine ili od kada je poziv predan pošti i

dana održavanja skupštine mora proći najmanje sedam dana. U pozivu se mora što je preciznije moguće odrediti dnevni red skupštine, a ako postoji naknada da se mijenja društveni ugovor, treba navesti i glavne izmjene koje se predlažu (st. 2.).

18. Sud je utvrdio da je poziv za skupštinu društva od 20. ožujka 2024. s naznačenim dnevnim redom i pripadajućim prilozima (str. 90. – 107. spisa) upućen preporučenom pošiljkom s povratnicom JD (tužitelju) dana 20. ožujka 2024., a iz čega proizlazi da je između dana kad je poziv predan pošti do dana održavanja skupštine proteklo 7 (sedam) dana, kako je to i popisano odredbom čl. 443. st. 1. ZTD-a. Skupštinu društva je sazvala uprava, što tužitelj nije ni osporavao. Stoga je sud ocijenio da je skupština, suprotno tužiteljevim navodima, sazvana na zakonom propisan način, pri čemu je i društvenim ugovorom određeno da skupštinu saziva uprava na način i u rokovima propisanom čl. 443. st. 1. ZTD-a (čl. 12.7.). Naime, čl. 443. st. 1. ZTD-a je kao uvjet valjanog sazivanja skupštine propisano da od dana kada je poziv za skupštinu predan pošti i dana održavanja skupštine mora proći najmanje 7 (sedam) dana, neovisno o tome kada je član stvarno primio poziv i je li ga primio, a iz čega proizlazi da nisu odlučni tužiteljevi navodi da nije zaprimio poziv, s obzirom na to da je sud utvrdio da je zakonom propisana pretpostavka za valjano sazivanje skupštine bila ispunjena. Kako primitak poziva ne predstavlja odlučnu činjenicu, sud je odbio tužiteljev prijedlog za provođenje grafološkog vještačenja na okolnost istinitosti potpisa. Slijedom navedenog, sud je ocijenio da ne postoji razlog ništetnosti na koji se tužitelj poziva iz čl. 355. st. 1. t. 1. ZTD-a.

19. Sud je utvrdio da ne postoji niti razlog ništetnosti propisan odredbom čl. 355. st. 1. t. 3. i 4. ZTD-a.

20. U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su postavljeni u postupku (čl. 2. st. 1. ZPP) te je vezan činjeničnom osnovnom tužbe, a iz čega proizlazi da sud utvrđuje postojanje razloga ništetnosti, odnosno pobojnosti u okviru činjenične osnove tužbe, odnosno na temelju činjenica koje je iznio tužitelj u prilog tvrdnji o ništetnosti, odnosno pobojnosti odluka predmetne skupštine (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-2731/2020-3 od 27. rujna 2023.), pri čemu je tužitelj dužan iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev (čl. 219. st. 1. ZPP).

21. Tužitelj je općenito naveo razloge ništetnosti/pobijanja odluke skupštine od 28. ožujka 2024. bez određenog iznošenja činjenica o tome iz kojeg konkretnog razloga odluke nisu u skladu s biti društva, po čemu su protivne ugovoru između MD i JD od 2. srpnja 2019., te koje je to konkretne radnje zloupotrebe prava poduzeo MD. Prema utvrđenju suda u konkretnom slučajnu ne postoje razlozi ništetnosti predmetnih odluka na koje se poziva tužitelj jer tužitelj nije iznio činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da su odluke ranijih skupština tuženika ništetne niti je u spis dostavio (sudske) odluke iz drugih parničnih postupaka na koje se poziva kojima bi ništetnost bila utvrđena, niti je iznio razloge iz kojih bi proizlazilo da su odluke skupštine od 28. ožujka 2024. ništetne odnosno pobojne kao niti razloge zbog kojih bi ništetnost/pobojnost ranijih odluka utjecala na ništetnost/pobojnost odluke glavne skupštine od 28. ožujka 2024.

22. Ugovor od 2. srpnja 2019., koji je sklopljen između članova društva tuženika MD i ED, je obveznopravni ugovor između članova društva tuženika kojim su oni uredili svoja prava i obveze kao imatelja poslovnih udjela (čl. 2.1. ugovora). Dakle, radi se o ugovoru koji stvara prava i obveze samo za ugovorne strane sukladno odredbi čl. 336. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21 – dalje: ZOO), te nema učinak prema društvu. U slučaju da je MD povrijedio koju obvezu iz tog ugovora, to bi moglo predstavljati osnovu za njegovu odgovornost za štetu u smislu odredbe čl. 342. st. 2. ZOO-a, no nije od utjecaja na valjanost odluke skupštine niti bi odluku skupštine činilo protivnoj biti društva.

23. Da bi neka odluka skupštine bila ništetna zbog toga što je suprotna moralu društva potrebno je da je sam sadržaj određene odluke protivan moralu i da je cilj određene odluke protivan moralu, a da bi bila protivna biti društva potrebno da je njezin sadržaj protivan pravilima o ustroju dioničkog društva ili da se odlukom glavne skupštine zadire u nadležnost drugih organa. Tužitelj nije u skladu s odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a iznio konkretne činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da je sam sadržaj predmetnih odluka protivan moralu niti da je cilj predmetnih odluka protivan moralu i/ili biti društva, niti te činjenice dokazuje.

24. Postupanje tuženika i MD na prethodnim skupštinama i izvan skupštine, poput onemogućavanja uvida u poslovne knjige i dokumentaciju protivno pravomoćnoj odluci kojom je to pravo priznato tužitelju, izrađivanjem financijskih izvješća tuženika na način protivan zakonu, itd., nije propisano ZTD-om niti kao razlog ništetnosti niti kao razlog pobojanosti odluka skupštine društva te se ne radi o pravno relevantnim činjenicama za donošenje odluke u ovom predmetu spora. Zbog toga je sud odbio provesti dokazni prijedlog uvida u spise ovoga suda poslovni broj R1-378/2021 i R1-80/22 kao suvišne.

25. Slijedom navedenog, odlučujući u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva i granicama tužbe, sud je utvrdio da donesene odluke nisu takvog sadržaja da bi bile suprotne moralu ili biti društva, slijedom čega je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev jer je zaključio da ne postoje razlozi ništetnosti (čl. 355. st. 1. t. 1., 3. i 4. ZTD-a).

26. U odnosu na razloge pobojnost odluke skupštine, koje tužitelj temelji na tvrdnji da skupština nije mogla valjano donositi odluke jer na njoj nisu bili prisutni ili valjano zastupljeni članovi koji drže najmanje ¾ temeljnog kapitala, kako je to propisano društvenim ugovorom, sud je ocijenio da su osnovani tuženikovi prigovori nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja za podnošenje takve tužbe.

27. Odredbom članka 360. stavka 1. ZTD-a propisano je da se odluka glavne skupštine može pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu. Odluku se može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi (članak 360. stavak 2. ZTD). Odluka glavne skupštine može se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava. Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine ne može se temeljiti na tome da su dane netočne, nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade, otpremnine, dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je zakonom propisano da se prigovori u vezi s time ostvaruju u izvanparničnom postupku (članak 360. stavak 4. ZTD).

28. Tužbu za utvrđenje ništetnosti iz razloga navedenih u odredbama članaka 355., 358. i 359. ZTD-a može podići svako tko ima pravni interes i (uz iznimke iz članka 356. ZTD-a), dok tužbu za pobijanje iz članka 360. ZTD-a mogu podnijeti samo osobe navedene odredbama članka 362. ZTD-a, jer je zakonom taksativno određen krug osoba koje su ovlaštene podnijeti tužbu za pobijanje odluke skupštine, odnosno koje imaju aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe za pobijanje odluka skupštine.

29. Prema odredbi čl. 362. ZTD-a odluke glavne skupštine može pobijati dioničar samo u slijedećim slučajevima: a) ako je sudjelovao u radu skupštine, stekao poslovne udjele prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik (t. 1.); ili b) ako nije sudjelovao u radu skupštine jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako skupština nije bila uredno sazvana ili dopuna predmeta odlučivanja na skupštini nije bila valjano objavljena i ako su stekli poslovne udjele prije nego što je bio objavljen dnevni red skupštine (t. 2. ), ili c) u slučaju iz članka 360. stavka 2. ZTD-a ako je stekao udjele prije nego što je bio objavljen dnevni red skupštine (t. 3.).

30. Tužba za pobijanje mora se podići u roku od 30 dana od dana donošenja odluke, a nije li tužitelj prisustvovao glavnoj skupštini na kojoj je donesena odluka, rok počinje teći prvoga narednog dana od dana kada je mogao saznati za odluku (čl. 363. st. 1. ZTD-a).

31. Tužitelj u tužbi od 3. lipnja 2024. navodi da u zakonskom roku od saznanja za odluku od 28. ožujka 2024. podnosi tužbi, što tuženik nije osporio, a zbog čega je sud utvrdio da tužba za pobijanje pravovremena u smislu odredbe čl. 363. st. 1. ZTD-a jer je podnesena unutar roka od 30 dana od dana saznanja za odluku.

32. Međutim, sud je ocijenio da tužitelj nije legitimiran za podnošenje tužbe u smislu odredbe čl. 362. ZTD-a, a u vezi s odredbom čl. 360. st. 1. ZTD-a, jer kao član društva nije sudjelovao u radu skupštine, što je nesporno između stranaka, a sud je utvrdio da je skupština uredno sazvana u smislu odredbe čl. 443. st. 1. i čl. 442. ZTD- a, dok tužitelju nije iznio činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da mu je bilo nedopušteno sudjelovati u radu skupštine.

33. Tužitelj u podnesku od 4. studenog 2024. navodi kako svoju aktivnu legitimaciju temelji na odredbi čl. 362. st. 1. t. 3. ZTD-a, međutim, ne konkretizira koju je to korist član društva pokušao za sebe ili nekoga drugoga postići na štetu društva ili drugih članova društva niti iznosi činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da je ostvaren upravo ovaj razlog pobojnosti.

34. Podredno, a kada bi tužitelj i imao aktivnu legitimaciju pobijati odluku skupštine jer je donesena protivno društvenom ugovoru zbog nepostojanja kvoruma, sud je utvrdio da su u trenutku održavanja skupštine društva u društvenom ugovoru (str. 111. – 113. spisa) utvrđeno da su članovi društva tuženika MD – imatelj 74 jednakih poslovnih udjela koji svi zajedno predstavljaju 6,7273% temeljnog kapitala, JD (tužitelj) – imatelj 26 jednakih poslovnih udjela koji svi zajedno predstavljaju 2,3636% temeljnog kapitala i BIT d.o.o. – imatelj jednog poslovnog udjela koji čini 90,9091% temeljnog kapitala. Na ročištu održanom 7. listopada 2025. stranke su učinile nespornim da je temeljem rješenja ovoga suda Tt-23/45077 od 15. studenog 2023. (str. 89. – 90. spisa) u sudski registar kao novi član upisan Bit d.o.o., dok su postojećim članovima MD i ovdje tužitelju smanjeni udjeli u temeljnom kapitalu. Kako je BIT d.o.o. postao novi član društva na temelju odluke o povećanju temeljnog kapitala, koji je sukladno odredbi čl. 461. ZTD-a povećan od upisa odluke o povećanju tog kapitala u sudski registar, to nisu osnovani tužiteljevi navodi da na skupštini održanoj 28. ožujka 2024. nije bilo kvoruma, s obzirom na to da su bili prisutni članovi koji imaju 3/4 temeljnog kapitala društva.. Tužitelj nije dostavio u spis niti tvrdio da je odlukom parničnog suda utvrđena ništetnom odluka o povećanju temeljnog kapitala dok u ovom postupku nije iznio činjenične tvrdnje iz kojih bi proizlazilo da je i iz kojih razloga je takva odluka ništetna, a imajući u vidu odredbu čl. 357. ZTD-a prema kojoj se ništetnost osim tužbom, može isticati i na drugi način (npr. prigovorom). Stoga je sud ocijenio da odluka skupštine od 28. ožujka 2024. nije zahvaćena razlozima pobojnosti iz čl. 360. st. 1. ZTD-a jer iz stanja spisa proizlazi da nije donesena protivno društvom ugovoru ili zakonu.

35. Slijedom navedenog, sud je u cijelosti odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev kao pod točkom I. izreke.

36. Tuženik koji je u cijelosti uspio u sporu ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka prema čl. 154. st. 1. ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 155. ZPP-a.

37. Prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 3.300,00 EUR-a, tuženiku su, kao potrebni (članak 155. stavak 1. ZPP), priznati troškovi sastavljanja odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika „Narodne novine“ broj 138/23; dalje: Tarifa), sastavljanja obrazloženog podneska od 16. lipnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8.1. Tarife) te zastupanja na ročištu 7. listopada 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 5. Tarife), što ukupno iznosi 600,00 EUR, a sve uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46. OT), ukupno iznosi 750,00 EUR. Zbog toga je o troškovima odlučeno kao u točki II. izreke presude.

U Zagrebu, 20. studenog 2025.

Sutkinja

Ines Božić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte