Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski radni sud u Zagrebu

    Ulica grada Vukovara 84

    10000 Zagreb

    Pr-1926/2025-21

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Mislavu Bistroviću, odvjetniku iz Zagreba, Ulica Andrije Hebranga 27, protiv tuženika SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET, OIB: 76023745044, Zagreb, Svetošimunska cesta 25, zastupanog po punomoćnici Ireni Čaček, odvjetnici iz OD Grubišić & Lović & Lalić d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 52, radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 12. studenog 2025. godine, u prisutnosti pun. tužitelja i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 20. studenog 2025. godine,

    presudio je

    I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    " 1. Utvrđuje se da tužitelj, EM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], od dana 2. ožujka 2024. godine ima pravo da tuženik, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET, Zagreb, Svetošimunska cesta 25, OIB: 76023745044, sukladno čl. 36. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN 155/2023), dosadašnji naziv njegovog radnog mjesta prevede u radno mjesto Informatički specijalist s koeficijentom 2,65.

    2.Utvrđuje se da tužitelj, EM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], od dana 2. ožujka 2024. godine nadalje kod tuženika, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET, Zagreb, Svetošimunska cesta 25, OIB: 76023745044, obavlja poslove radnog mjesta Informatički specijalist s koeficijentom 2,65.

    3. Nalaže se tuženiku, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET, Zagreb, Svetošimunska cesta 25, OIB: 76023745044, da tužitelju, EM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ponudi izmjenu ugovora o radu kojim će se radno mjesto tužitelja prevesti u radno mjesto Informatički specijalist s koeficijentom od 2,65 u roku od 15 dana.

    4. Nalaže se tuženiku, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET, Zagreb, Svetošimunska cesta 25, OIB: 76023745044, da tužitelju, EM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove parničnog postupka sa zateznim kamata koje teku od dana donošenja presude pa sve do isplate prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.",

    kao neosnovan.

    II. Nalaže se tužitelju OM naknaditi tuženiku SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET parnični trošak u iznosu od 750,00 € sa zateznim kamatama tekućim od 24.11.2025.g., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi od 07.06.2024. navodi da je predmet tužbe i ovoga parničnog postupka zahtjev tužitelja da se ispravi pogrešno i protupravno prevođenje naziva njegovog radnog mjesta obzirom da je tuženik donio Odluku o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora od 12. travnja 2024., KLASA: 112-03/24-01/36, URBROJ: 251-71-29-03/1-24-2 (dalje: Odluka o otkazu) i Odluku na zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa od 22. svibnja 2024. (dalje: Odluka na ZZP) kojim odlukama je tuženik odbio prevesti dosadašnji naziv radnog mjesta tužitelja u radno mjesto Informatički specijalist, koeficijent 2,65, a što je tužitelj tražio podnesenim Zahtjevom za zaštitu prava iz radnog odnosa od 8. svibnja 2024.. Dakle, tužitelj ovom tužbom traži da Naslovni sud utvrdi kako je tuženik pogrešno i protupravno preveo naziv radnog mjesta tužitelja i da se radno mjesto tužitelja prevede u radno mjesto Informatički specijalist, koeficijent 2,65, a sve sukladno Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama1 (dalje: ZPDSJS) i Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama2 (dalje: Uredba). Tužitelj je Zahtjev za zaštitu prava podnio 8. svibnja 2024., tuženik je isti zaprimio 10. svibnja 2024. te je naposljetku tužitelj Odluku na ZZP tuženika zaprimio 27. svibnja 2024. Slijedom navedenog, tužitelj u zakonskom roku iz čl. 133. Zakona o radu3 (dalje: ZR) podnosi ovu tužbu. Tužitelj je temeljem sklopljenog Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. rujna 2006. godine, KLASA: 112-03/06-03, URBROJ: 380-71-03/06-3 i Odluke o plaći od 1. rujna 2006., KLASA: 533-03/06-03, URBROJ: 380-71-03/06-1 obavljao poslove na radnom mjestu Sistem inženjer za potrebe informatičke djelatnosti kod tuženika /Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, radno mjesto I. vrste, s koeficijentom složenosti poslova 1,45. Nadalje, tuženik je u ponuđenom Aneksu I. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, KLASA: 112-03/24-01/36, URBROJ: 251-71- 29-03/2-24-1, a koji Aneks je tužitelj naposljetku potpisao prilikom dobivanja Odluke o otkazu, tužiteljevo dosadašnje radno mjesto utvrdio kao Stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju te je to radno mjesto preveo u radno mjesto Stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju s koeficijentom od 1,86. Naime, tužitelj se javio na javni natječaj za radno mjesto – Sistem inženjer za potrebe informatičke djelatnosti koje je je bilo oglašeno u dnevnom listu Vjesnik 26. svibnja 2006. Upravo na taj oglas za to radno mjesto tužitelj se prijavio 1. lipnja 2006.. Dakle, iz do sada navedenog razvidno je sljedeće: da je tuženik 2006. godine ima otvoreno radno mjesto Sistem inženjer za potrebe informatičke djelatnosti, da se na predmetni javni natječaj prijavio tužitelj i da je dobio posao na radnom mjestu Sistem inženjer za potrebe informatičke djelatnosti, da je temeljem važećeg ugovora o radu od 1. rujna 2006. tužiteljevo radno mjesto određeno kao Sistem inženjer za potrebe informatičke djelatnosti a da je to radno mjesto temeljem Odluke o plaći od 1. rujna 2006. određeno kao Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica s koeficijentom od 1,45. Kada je donesena predmetna Odluka o plaći 1. rujna 2006., na snazi je bila Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama4 (dalje: stara Uredba) koja je u čl. 2. propisivala radno mjesto Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica s koeficijentom od 1,45. Dakle, razvidno je kako je tuženik odredio da je tužiteljevo radno mjesto Sistem inženjer za potrebe informatičke djelatnosti (interni naziv radnog mjesta) odnosno Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica (formalan naziv radnog mjesta u skladu sa starom Uredbom). Tužitelj ističe kako mu nikada nije uručeno nikakvo rješenje/odluka da bi on kod tuženika radio na radnom mjestu Stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja s koeficijentom od 1,261. Tužitelj se za takvo radno mjesto nije javio na javni natječaj, nema sklopljen ugovor o radu niti rješenje o izboru za to radno mjesto. Opis poslova tužiteljevog radnog mjesta je sljedeći: održava programsku podršku, prati i podešava rad glavnih poslužitelja Fakulteta, te pomaže u održavanju rada drugih mrežnih poslužitelja na Fakultetu, planira i nadzire održavanje strojne osnove glavnih računalnih resursa mreže Fakulteta (mrežni poslužitelj, komunikacijski poslužitelj, poslužitelj e-pošte, web-poslužitelj, dislocirane mreže i mrežni poslužitelji), stručno pomaže u svezi korištenja i održavanja ključnih sustava za poslovanje Fakulteta: LDAP poslužitelj, poslužitelj Centralne agronomske knjižnice, ISVU sustav, sustav e-učenja i urudžbeni zapisnik; vodi brigu o sustavima za videokonferencije i prijenos uživo; informira korisnike o novostima i promjenama u radu računalnih sustava Fakulteta; sudjeluje u radu Povjerenstva za računalni sustav, surađuje s CARNet koordinatorom i komunicira s predstavnicima CARNeta, odobrava zahtjeve za otvaranje korisničkih računa u okviru mrežnih servisa Fakulteta i otvara iste, pruža stručnu pomoć u planiranju razvoja računalnog sustava i lokalne računalne mreže, uključujući organizaciju poslova u računalnom sustavu prema nalogu prodekana, odnosno osobe nadležne za pojedini dio sustava, odgovara za sigurnost informatičkih sustava Fakulteta, sudjeluje u planiranju nabave nove i planiranju održavanja postojeće računalne i multimedijske opreme i računalnih programa, predlaže i organizira internu informatičku edukaciju zaposlenika Fakulteta, sudjeluje u pripremi plana nabave i plana financija vezano za računalne sustave, odgovara za provedbu Poslovnika o sustavu upravljanja kvalitetom ISO 9001 u okviru svog rada, sudjeluje u stručnom istraživačkom radu u području informatike i računalne tehnologije, pomaže u primjeni informatičke i računalne tehnologije u znanstveno-istraživačkom radu, vodi brigu o ispravnosti strojne osnove poslužiteljskih računala i mrežne opreme u sjedištu Fakulteta i na izdvojenim pokušalištima, zaprima obavijesti o kvarovima poslužiteljskih računala, mrežnih servisa i mrežne opreme, obavlja uvid i uklanja kvar ili organizira uslugu popravka, po potrebi obavlja dopremu i otpremu informatičke opreme na popravak ili zamjenu za potrebe Tajništva, zaprima zahtjeve za nove korisnike usluga računalne mreže i zahtjeve za izmjenu korisnika, te vodi evidenciju zaprimljenih zahtjeva, odgovara za ažurnost podataka o vrsti i stanju mrežnih poslužitelja i mrežne opreme na Fakultetu, nadzire i vodi brigu o radovima vanjskih izvoditelja na mrežnim resursima Fakulteta, pomaže nastavnicima u korištenju multimedijske opreme. Nadalje, što se tiče institucijskih imenovanja, radne dužnosti tužitelja uključuju i sljedeće: tužitelj je globalni administrator i osoba zadužena za MS Office 365 sustav za tuženika, tužitelj je imenovani CARNET sistem inženjer (tužitelj u ime ustanove brine o ispravnosti i stabilnosti funkcioniranja CARNET-ovih računalno- komunikacijskih resursa kojima ustanova raspolaže te o njihovom općem tehničkom i sigurnosnom stanju), tužitelj je kontakt i imenovana osoba za nacionalni CERT (tužitelj rješava sigurnosne incidente vezane za instituciju službeno prijavljene od nacionalnog CERT-a), tužitelj je kontakt i imenovana osoba za LDAP imenik za tuženika, tužitelj je odgovorna osoba za eduroam sustav kod tuženika (tužitelj vodi i kontrolira implementaciju i održavanje sustava i korisničke podrške). Kod tuženika je trenutno na snazi interna sistematizacija – Pravilnik o ustroju radnih mjesta iz 2012. godine (dalje: Pravilnik o ustroju). Sukladno navedenom Pravilniku o ustroju kod tuženika je ustrojeno radno mjesto C.III.1.8. Položaj I. vrste – Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica. Opis poslova tog voditeljskog radnog mjesta poklapa se sa poslovima koje tužitelj faktički obavlja kod tuženika. Slijedom navedenog, razvidno je kako tužitelj obavlja voditeljske informatičke poslove. Nadalje, temeljem Pravilnika o ustroju, vidljivo je da se radno mjesto C.III.1.8. Položaj I. vrste – Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica nalazi unutar Tajništva i Odsjeka za nastavu, studente, međunarodnu suradnju i informiranje i da je to radno mjesto voditeljsko informatičko radno mjesto za razliku od drugih, podređenih informatičkih radnih mjesta poput C.III.1.9. – Stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju i C.III.1.10. – Tehnički suradnik. Tužitelj ovdje također ukazuje i na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ustroju iz 2023. kojim se u Pravilnik o ustroju iza točke C.III.1.7. dodao naslov „Služba za informatičku podršku“ te se je naziv radnog mjesta C.III.1.8. promijenio u naziv: Rukovoditelj (šef) pododsjeka u područnoj službi, interni naziv: Voditelj informatičke službe. Zaključno, tužitelj za svoje poslove izravno odgovara upravi tuženika. Nadalje, čl. 26. st. 3. Uredbe propisano je sljedeće: Zaposlenici koji obavljaju poslove informatičke podrške u ustanovi, neovisno o nazivu radnog mjesta na kojem se nalaze, prevode se na radna mjesta broj 10.1.2., 10.1.8., 10.1.12., 10.1.14. i 10.1.16. iz članka 10. stavka 1. ove Uredbe, sukladno uvjetima za pojedino radno mjesto, a uzevši u obzir postojeći raspored. Navedena radna mjesta odnose se na sljedeća radna mjesta: informatički specijalist, 2,65; informatički savjetnik, 2,25; informatički suradnik, 1,95; viši informatičar, 1,80 i viši tehničar, 1,50. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je dana 14. ožujka 2024. dalo Uputu o načinu ustrojstva informatičkih radnih mjesta na ustanovama u sustavu visokog obrazovanja, KLASA: 120-01/24-01/00004, URBROJ: 533-04-24-0003: Iznimno, u svrhu pravilne primjene odredbe članka 26. stavka 3. Uredbe, a uzevši u obzir trenutne opise poslova postojećih zaposlenika i postojeću hijerarhiju radnih mjesta, kao i uvjete za informatička radna mjesta propisane člankom 11. Uredbe, radna mjesta dosadašnjih voditelja informatičkih službi u kojima se primarno obavljaju poslovi informatičke podrške na ustanovi prevode se na radno mjesto informatički specijalist, uz preduvjet ispunjavanja svih uvjeta za to radno mjesto, a ostale zaposlenike koji obavljaju poslove informatičke podrške raspoređuje se na radna mjesta prema postojećoj hijerarhiji informatičkih radnih mjesta. Istu Uputu potvrdilo je i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (https://mrosp.gov.hr/uputa-o- prevodjenju-radnih-mjesta-u-javnim-sluzbama/13325). Temeljem čl. 11. Uredbe, opći uvjeti za radno mjesto Informatički specijalist su visoka stručna sprema i najmanje 5 godina radnog iskustva, koje uvjete tužitelj zadovoljava. Slijedom svega navedenog, imajući u vidu raspored radnih mjesta iz Pravilnika o ustroju tuženika, činjenicu kako tužitelj kod tuženika obavlja najsloženije informatičke poslove i kako je tužitelj kod tuženika najviše rangirani informatičar u smislu stručne spreme i godinama radnog staža, razvidno je kako tužitelj obavlja voditeljske informatičke poslove i kako ispunjava sve uvjete propisane za radno mjesto Informatički specijalist, 2,65. Predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će utvrditi da tužitelj od dana 02.03.2024. ima pravo da tuženik dosadašnji naziv njegovog radnog mjesta prevede u radno mjesto "informatički specijalist" s koeficijentom 2,65; kojom će utvrditi da tužitelj od dana 02.03.2024. nadalje, kod tuženika obavlja poslove radnog mjesta "informatički specijalist" s koeficijentom 2,65; kojom će tuženik tužitelju ponuditi izmjenu ugovora o radu, kojim će radno mjesto tužitelja prevesti u radno mjesto "informatički specijalist" s koeficijentom 2,65; te obvezati tuženika da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbeni zahtjev i sve navode tužitelja iznesene u tužbi, sve iz razloga kako slijedi: najprije, tuženik ističe kako bi tužbu, pozivom na odredbu čl. 194. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23), trebalo odbaciti kao nedopuštenu, a sve budući o sadržajno istom zahtjevu već teče parnica između istih stranaka. Naime, citiranom odredbom Zakona o parničnom postupku propisano je, cit.: „Dok parnica teče, ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud će tužbu odbaciti.“ Ovdje tuženik ističe kako je pred Naslovnim sudom u tijeku parnica koja se između istih stranaka vodi pod posl. br. Pr-360/22. U navedenom postupku tužitelj traži da naslovni sud donese presudu kojom se utvrđuje da je kod tuženika zaposlen na radnom mjestu I. vrste - voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, za koje radno mjesto je na dan zasnivanja radnog odnosa koeficijent složenosti poslova iznosio 1,45. S tim u vezi, tuženik ističe da su tužbeni zahtjevi u ovom i gore navedenom postupku sadržajno identični. Naime, iako u ovom postupku tuženik zahtijeva da naslovni sud utvrdi kako obavlja poslove radnog mjesta informatički specijalist, iz sadržaja tužbe jasno je kako tužitelj svoju argumentaciju temelji na tvrdnji da je kod tuženika trenutno zaposlen na radnom mjestu I. vrste - voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica s koeficijentom 1,45, zbog čega bi tuženik njegovo radno mjesto trebao prevesti u radno mjesto informatički specijalist s koeficijentom 2,65. Zbog toga, jasno je da tužitelj u ovom postupku sadržajno traži da Naslovni sud odluči o tome je li tužitelj zaposlen na radnom mjestu I. vrste - voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica. Slijedom navedenog, a budući da je o istom pitanju među istim stranaka već u tijeku postupak pred Naslovnim sudom pod posl. br. Pr-360/22, jasno je kako bi tužbu zbog dvostruke litispendencije, pozivom na gore citiranu odredbu Zakona o parničnom postupku trebalo odbaciti kao nedopuštenu. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije iz razloga jer u ovom slučaju nije nadležan za prevođenje naziva radnog mjesta tužiteljice, već je za isto nadležna i odgovorna Republika Hrvatska. Tužitelj zaposlen kao djelatnik tuženika na radnom mjestu I. vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju i to temeljem Ugovora o radu, KLASA: 112-02/06-03, URBROJ: 380-71-03/06-3 od dana 1. rujna 2006. godine. Na temelju Ugovora o radu tužitelj obavlja poslove radnog mjesta I. vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju od trenutka zaposlenja pa do danas. Tužitelj je kao zaposlenik tuženika, koji predstavlja javnu službu, temeljem Zakona o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama (Narodne novine br. 59/23) upisan u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama (u daljnjem tekstu: Registar). Registar je u vlasništvu Republike Hrvatske te sadrži podatke o radnom mjestu na kojem je tužitelj zaposlen, kao i pripadajućem koeficijentu radnog mjesta. Pri tome, Financijska agencija je u ime tijela nadležnog za službeničke odnose, imenovana izvršiteljem obrade podataka koji se unose u Registar. Također, plaća, naknade i ostala materijalna prava tužitelja, kao zaposleniku javne službe, obračunavaju se i isplaćuju korištenjem poslovno-informatičkog sustava Centralizirani obračun plaća u državnoj službi i javnim službama. Dakle, do stupanja na snagu nove Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine br. 22/24; u daljnjem tekstu: Uredba), tužitelju je korištenjem podataka iz Registra te poslovno-informatičkog sustava Centralizirani obračun plaća, isplaćivana plaća za radno mjesto radnog mjesta I. vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju s pripadajućim koeficijentom složenosti poslova 1,261. Stupanjem na snagu nove Uredbe, radno mjesto III. vrste – administrativni referent na kojem je tužitelj zaposlen, sukladno odredbama Uredbe, u Registru kao i u sustavu Centralizirani obračun plaća zadržalo je postojeći naziv, pri čemu je koeficijent povećan s 1,261 na 1,86. Obvezan prijevodom naziva radnog mjesta u Registru, koji je kao izvršitelj obrade izvršila Financijska agencija, tuženik je tužitelju ponudio sklapanje aneksa ugovora o radu na neodređeno vrijeme, u cilju usklađivanja postojećeg koeficijenta s novom Uredbom. Dakle, tuženik je sadržaj aneksa ugovora o radu na neodređeno vrijeme, u pogledu naziva radnog mjesta i koeficijenta, morao uskladiti s prijevodom naziva radnog mjesta i koeficijenta kako ih je u Registar i sustav Centralizirani obračun plaća, unijela Financijska agencija, a koja je prijevod naziva radnog mjesta i promjenu koeficijenta izvršila sukladno Uredbi. Slijedom navedenog, jasno je kako je prijevod naziva radnog mjesta i promjenu koeficijenta u Registru i sustavu Centralizirani obračun plaća izvršila Financijska agencija, a ne tuženik. Tek u slučaju da dođe do promjene naziva radnog mjesta i koeficijenta tužitelja u Registru i sustavu Centralizirani obračun plaća, tuženik bi mogao tužitelju ponuditi sklapanje aneksa ugovora o radu, u kojem bi kao njegovo radno mjesto bilo navedeno informatički specijalist s koeficijentom 2,65. Zbog toga, tužitelj bi svoj tužbeni zahtjev kojim traži da Naslovni sud utvrdi kako on ima pravo da se njegov dosadašnji naziv radnog mjesta prevede u radno mjesto informatički specijalist, trebala usmjeriti prema Financijskoj agenciji, odnosno nadležnom ministarstvu tj. Republici Hrvatskoj, koja je kao vlasnik registra odgovorna za prevođenje naziva radnog mjesta i unošenje podataka u Registar, a ne prema tuženiku koji je ponudom aneksa ugovora o radu samo primijenio podatke iz Registra. Slijedom navedenog, budući tuženik sukladno primjenjivim propisima nije nadležan za prevođenje naziva radnog mjesta, jasno je kako isti nije pasivno legitimiran u ovom postupku zbog čega predlaže sudu da zbog promašene pasivne legitimacije odbije tužbu u cijelosti. U slučaju da sud ne usvoji tuženikov prigovor dvostruke litispendencije, kao niti prigovor promašene pasivne legitimacije, tuženik predlaže da se putem državnog odvjetništva obavijesti Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti i obrazovanja o otpočetoj parnici te se pozove da pristupi parnici u svojstvu umješača na strani tuženika. Pravni interes za stupanje u parnicu Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao umješača na strani tuženika proizlazi iz odredbi Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN 155/23) i Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/2009, 124/2009, 155/23) prema kojima se sredstva za plaće i druga materijalna prava u sveučilišnim ustanovama osiguravaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske putem Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nadalje, isključivo opreza radi, ukoliko ne budu usvojeni prigovori promašene pasivne legitimacije i dvostruke litispendencije, tuženik se očituje na tužbene navode i priložene dokaze te ukazuje na razloge i činjenice koji jasno govore u prilog neosnovanosti tužbenog zahtjeva. Tužitelj je zaposlen kao djelatnik tuženika na radnom mjestu I. vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju i to temeljem Ugovora o radu, KLASA: 112-02/06-03, URBROJ: 380-71-03/06-3 od dana 1. rujna 2006. godine. Na temelju Ugovora o radu tužitelj obavlja poslove radnog mjesta I. vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju. Radno mjesto na kojem je zaposlen tužitelj, uređeno je točkom C.III.1.9. Pravilnika o ustroju radnih mjesta (dalje u tekstu: Pravilnik) u kojoj su navedeni zadatci radnog mjesta, kao i uvjeti za zapošljavanje. Stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju u okviru svog radnog mjesta: sudjeluje u stručnom istraživačkom radu u području informatičke i računalne tehnologije; pomaže u primjeni informatičke i računalne tehnologije u znanstveno-istraživačkom radu; vodi brigu o ispravnosti strojne osnove poslužiteljskih računala i mrežne opreme u sjedištu Fakulteta i na izdvojenim pokušalištima; savjetuje o korištenju i vodi brigu o ispravnosti multimedijske opreme Fakulteta; zaprima obavijesti o kvarovima poslužiteljskih računala, mrežnih servisa i mrežne opreme, obavlja uvid i uklanja kvar ili organizira uslugu popravka u dogovoru s voditeljem odjeljka; po potrebi obavlja dopremu i otpremu informatičke opreme na popravak ili zamjenu za potrebe Tajništva; sudjeluje u planiranju i nabavi informatičke opreme, računalnih programa i usluga održavanja mrežnih resursa; sudjeluje u planiranju i nabavi sigurnosnih informatičkih sustava, instalira ih i održava; zaprima zahtjeve za nove korisnike usluga računalne mreže i zahtjeve za izmjenu korisnika, te vodi evidenciju zaprimljenih zahtjeva; odgovara za ažurnost podataka o vrsti i stanju mrežnih poslužitelja i mrežne opreme na Fakultetu; nadzire i vodi brigu o radovima vanjskih izvoditelja na mrežnim resursima Fakulteta; pomaže u radu fakultetskog Povjerenstva za računalni sustav i Uredništva za web stranice; pomaže nastavnicima u korištenju multimedijske opreme; sudjeluje u edukaciji zaposlenika Fakulteta u području informatike; obavlja i druge poslove prema nalogu rukovoditelja odsjeka, tajnika, prodekana i dekana; za svoj rad odgovara rukovoditelju odsjeka. Upravo ove poslove, uz dodatne koje obavlja temeljem naloga neposredno nadređenih osoba, tužitelj i obavlja. Nikakve voditeljske niti rukovodeće poslove tužitelj ne obavlja niti je ikada obavljao, slijedom čega ne postoji razlog zašto bi mu pripadalo radno mjesto voditelja. Voditeljske poslove obavlja djelatnik ŽM, koji je tužitelju nadređen, a koji za obavljanje rukovodećih poslova uz suglasnost Ministarstva ima sklopljen Ugovor o radu za obavljanje poslova položaj II. vrste voditelj ustrojstvenih jedinica od dana 1. travnja 2020. godine. Tuženik ističe kako je za radno mjesto stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju, ranije važećom Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Narodne novine br. 25/13, 72/13, 151/13, 9/14, 40/14, 51/14, 77/14, 83/14, 87/14, 120/14, 147/14, 151/14,11/15, 32/15, 38/15, 60/15, 83/15, 112/15, 122/15, 10/17, 39/17, 40/17, 74/17,122/17, 9/18, 57/18, 59/19, 79/19, 119/19, 50/20, 128/20, 141/20, 17/21, 26/21,78/21, 138/21, 9/22, 31/22, 72/22, 82/22, 99/22, 26/23,46/23, 104/23, 155/23) bio propisan koeficijent 1,261. Dakle, od dana zaposlenja pa do stupanja na snagu nove Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine br. 22/24; u daljnjem tekstu: Uredba), tužitelju je isplaćivana plaća za radno mjesto I. vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju s pripadajućim koeficijentom složenosti poslova 1,261. Dalje, tuženik navodi kako je odredbom čl. 13. nove Uredbe propisano kako će radno mjesto I. vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju zadržati dosadašnji naziv, pri čemu će se koeficijent složenosti poslova povećati s 1,261 na 1,86. Također, tuženik ističe kako je u Registru zaposlenih u državnoj službi i javnim službama automatizmom, sukladno gore navedenoj odredbi Uredbe, radno mjesto tužitelja zadržalo postojeći naziv uz povećanje koeficijenta s 1,261 na 1,86. Slijedom navedenog, tužitelju je koeficijent povećan s 1,261 na 1,86, a naziv radnog mjesta ostao je nepromijenjen, sve u skladu s odredbama Uredbe, a što jasno govori u prilog neosnovanosti tužbenog zahtjeva. Tužitelj svojoj tužbeni zahtjev temelji na okolnosti da je on u stvarnosti, faktički zaposlen na radnom mjestu I. vrste - voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica - i to iz razloga jer smatra da zapravo obavlja poslove tog radnog mjesta, a zbog čega da bi se, u skladu s odredbom čl. 26. st. 3. Uredbe, njegovo radno mjesto trebalo prevesti na radno mjesto informatički specijalist s koeficijentom 2,65. Ovdje tuženik ukazuje na razloge neosnovanosti tužbenog zahtjeva kojim se traži da Naslovni sud utvrdi kako tužitelj obavlja poslove radnog mjesta informatički specijalist. Neistinita je tvrdnja tužitelja da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu I. vrste - voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, pri čemu se u prilog toj tvrdnji tužitelj poziva na Odluku o plaći od dana 1. rujna 2006. godine, KLASA: 533- 03/06-03, URBROJ: 380-71-03/06-1. Naime, tužitelj je od dana stupanja u radni odnos kod tuženika pa do danas zaposlen isključivo na radnom mjestu I. vrste - stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju. Tuženik pojašnjava da je kao javna ustanova prilikom zapošljavanja, kao i određivanja visine plaće svojim djelatnicima dužan primjenjivati odredbe važećeg Zakona o plaćama u javnim službama kao i odredbe Uredbe. Plaće tuženikovih djelatnika isplaćuju se iz državnog proračuna sukladno odredbama navedenih akata i njima utvrđenim koeficijentom složenosti poslova i to za ono radno mjesto za koje je djelatnik tuženika kategoriziran sukladno Uredbi, neovisno o tome kako je to radno mjesto nazvano u internim aktima i ugovoru o radu. Također, tuženiku kao javnoj ustanovi, resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrava isplatu plaće, odnosno koeficijent za svakog pojedinog djelatnika, čime potvrđuje i daje odobrenje da su za plaću novog djelatnika osigurana sredstva u Državnom proračunu iz kojeg se plaće javnih službenika isplaćuju. U konkretnom slučaju, točno je da je dana 1. kolovoza 2006. godine između tužitelja i tuženika sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme u kojem je navedeno kako će tužitelj kod tuženika obavljati poslove sistem inženjera za potrebe informatičke djelatnosti. Međutim, tuženik ističe da naziv radnog mjesta kako je isto pobliže određeno te u ugovoru o radu navedeno sukladno internom nazivu, ne utječe na kategorizaciju pojedinog radnog mjesta i određenje pripadajućeg koeficijenta složenosti poslova za to radno mjesto. Naime, u vrijeme sklapanja ugovora o radu na snazi je bio Zakon o plaćama u javnim službama (Narodne novine br. 27/2001, dalje u tekstu: ZPJS). Odredbom čl. 4. ZPJS propisano je, cit.: „Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.“ Nadalje, odredbom čl. 6. st. 2. ZPJS propisano je, cit.: „Nazivi pojedinih radnih mjesta i stručni uvjeti za raspored na ta radna mjesta utvrđuju se posebnim zakonom i uredbom Vlade.“ U skladu s tim, 2001. godine na snagu je stupila ranije važeća Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama kojom se utvrđuju nazivi radnih mjesta službenika i namještenika u javnim službama te koeficijenti složenosti poslova na tim radnim mjestima. Dakle, primjenom citiranih odredaba, naziv radnog mjesta i koeficijent složenosti poslova za to radno mjesto može se temeljiti isključivo na odredbama navedenih akata, odnosno Zakona o plaćama u javnim službama te ranije važeće Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Sukladno navedenim aktima, u konkretnom slučaju, po sklapanju Ugovora o radu s tužiteljem, od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske tuženiku je dostavljena „print listu“ zaposlenika za mjesec rujan IX/2006. godine, KLASA: 120-08/06-1/119, URBROJ: 533-07-06-9, s obračunom plaća za sve pojedine zaposlenike tuženika. U „print listi“ sadržano je utvrđenje naziva radnog mjesta svakog pojedinog zaposlenika tuženika te je određen i od strane Ministarstva odobren pripadajući koeficijent složenosti poslova radnog mjesta na kojem je pojedini djelatnik zaposlen. Pri tome nazivi radnih mjesta odgovaraju nazivima radnih mjesta kako su ista utvrđena sukladno tada važećoj Uredbi i koje radno mjesto je za svakog pojedinog djelatnika uvršteno u evidenciju Ministarstva. Iz „print liste“ vidljivo je kako je, od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, tužitelj kategoriziran i raspoređen na radno mjesto predviđeno točkom b) naslova Radna mjesta I. vrste pod rednim brojem 9 koje glasi, cit.: „9. Stručni suradnik II, s propisanim koeficijentom složenosti poslova 1,25“ Dakle, iz „print liste“ Ministarstva vidljivo je kako je isto u svojim evidencijama tužiteljevo radno mjesto, sukladno tada važećoj Uredbi, kategoriziralo kao radno mjesto stručni suradnik II, s pripadajućim koeficijentom složenosti poslova 1,25. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj, neovisno o tome kako to radno mjesto tuženik interno nazvao, zaposlen i raspoređen kod tuženika na radnom mjestu stručni suradnik II. Kasnije je Uredbom o izmjenama i dopuni uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Narodne novine br. 127/07) došlo do izmjene čl. 7. st. 1. i to na način da je naziv radnog mjesta stručni suradnik II izmijenjen u stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju, za kojeg se veže pripadajući koeficijent 1,30. Nadalje, u skladu s odredbom čl. 6. toč. b. st. 9. ranije važeće Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, radno mjesto tužitelja sada nosi naziv stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju, s utvrđenim koeficijentom 1,261. Stoga, a s obzirom na to da je u gore navedenoj Odluci o plaći na koju se tužitelj poziva, naziv radnog mjesta i pripadajući koeficijent složenosti poslova bio utvrđen protivno odredbama tada važeće Uredbe, takva Odluka o plaći tužitelju nikada nije službeno dostavljena, slijedom čega ista nikada ni nije stupila na snagu te ne proizvodi nikakav pravni učinak. Dakle, po primitku službene „print liste“ Ministarstva za mjesec rujan 2006. godine, tužitelju je plaća isplaćivana iz državnog proračuna za ono radno mjesto i s onim koeficijentom složenosti poslova na kojeg je isti kategoriziran i raspoređen sukladno evidenciji Ministarstva. Ovdje tuženik napominje da je jedino kategorizacija izvršena sukladno Uredbi od strane Ministarstva, relevantna za utvrđenje naziva radnog mjesta na kojeg je tužitelj raspoređen i za kojeg se veže pripadajući koeficijent propisan Uredbom. Iz svega navedenog proizlazi kako je tužitelj od početka radnog odnosa pa sve do danas, zaposlen jedino i isključivo na radnom mjestu I. vrste - stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju, a koje radno mjesto je predviđeno Uredbom i na koje radno mjesto je tužitelj kategoriziran i raspoređen. Činjenica da interni naziv radnog mjesta, kako je isto određeno u sklopljenom Ugovoru o radu, u trenutku sklapanja istog nije bilo usklađeno s nazivom radnog mjesta iz Uredbe, ne utječe na to da tužitelj, kao djelatnik zaposlen u javnoj ustanovi, bez obzira kako je njegovo radno mjesto interno određeno Ugovorom o radu, može biti raspoređen isključivo na radno mjesto određeno Uredbom. U konkretnom slučaju, to je radno mjesto I. vrste - stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju uz koji se do stupanja na snagu nove Uredbe, vezao koeficijent 1,261. Nadalje, s obzirom na to da je tužitelj od početka svog rada kod tuženika raspoređen na radno mjesto I. vrste - stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju, tužitelju se iz sredstava Državnog proračuna isplaćivala plaća po koeficijentu utvrđenom za to radno mjesto. U prilog činjenici da je tužitelj kod tuženika zaposlen upravo na radnom mjestu I. vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju govori i to da je za trajanja tužiteljeva radnog odnosa donesen čitav niz odluka o plaći, koje tužitelj prigodno ne dostavlja uz svoju tužbu. Predmetnim odlukama o plaći, a koje su uredno dostavljene tužitelju i koje su stupile na snagu, utvrđuje se da je tužitelj zaposlen upravo na navedenom radnom mjestu uz pripadajući koeficijent složenosti poslova za to radno mjesto, sve sukladno Uredbi. Ovdje tužitelj posebno napominje da u odnosu na Odluke, unatoč tome što su mu uredno dostavljene, tužitelj nikada nije podnio zahtjev za zaštitu prava, niti ih na bilo koji drugi način pobijao. Tako je dana 2. listopada 2012. godine od strane tuženika donesena Odluka o plaći tužitelja, klasa: 112-02/12-03, URBROJ: 251-71-03/12 kojom je pod točkom I. utvrđeno da je tužitelj zaposlen kod tuženika na radnom mjestu I. vrste stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju za kojeg je utvrđen koeficijent složenosti poslova 1,30. Navedenu Odluku o plaći tužitelj nikada nije pobijao niti je protiv iste podnio zahtjev za zaštitu prava iako mu je ista uredno dostavljena. Stupanjem na snagu Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama 2013. godine (Narodne novine br. 25/13) ponovno je korigiran koeficijent složenosti poslova za radno mjesto na kojem je tužitelj zaposlen i to na način da je koeficijent promijenjen na 1,261. U skladu s tim, tuženik je dana 1. ožujka 2013. godine donio Odluku o plaći, KLASA: 112-02/13-03/13, URBROJ: 251- 71-03/13-219, kojom je u točki I. jasno utvrđeno da je tužitelj zaposlen na radnom mjestu I. vrste - stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja za koje je propisan koeficijent 1,261. Također, ni ovu odluku o plaći, tužitelj nikada nije pobijao niti je protiv iste podnio zahtjev za zaštitu prava iako mu je ista uredno dostavljena. Nakon takve korekcije koeficijenta, resorno Ministarstvo je plaću obračunavalo i isplaćivalo iz proračuna upravo primjenom koeficijenta 1,261 čemu u prilog govori „print lista“ zaposlenika visokih učilišta za mjesec listopad 2013. godine, KLASA: 120- 08/13-01/00030, UR.BROJ: 533-20-13-0010 od dana 23. listopada 2013. godine. Nadalje, zbog činjenice sklapanja Sporazuma o dodatku na plaću zaposlenika u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama te ustanovama u znanosti i visokom obrazovanju, dana 5. prosinca 2019. godine, tuženik je donio novu Odluku o plaći, KLASA: 112-02/19-01/01, UR.BROJ: 251-71-29-03/1-19-169 od dana 5. prosinca 2019. godine, kojom je u točki I. ponovno jasno utvrđeno da je tužitelj zaposlen kod tuženika na radnom mjestu I. vrste - stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju. Također, ni ovu odluku o plaći, tužitelj nikada nije pobijao niti je protiv iste podnio zahtjev za zaštitu prava iako mu je ista uredno dostavljena. Dostavljene Odluke o plaći potvrđuju da je tužitelj od početka svog radnog odnosa kod tuženika zaposlen na radnom mjestu I. vrste - stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Navedenog je očito svjestan i sam tužitelj koji protiv Odluka o plaći nikada nije podnio zahtjev za zaštitu prava niti je iste odluke ikada pobijao. Tuženik napominje i da je dana 21. veljače 2012. godine na snagu stupio novi Pravilnik o ustroju radnih mjesta kojim su nazivi radnih mjesta usklađeni s odredbama Uredbe. Uvidom u Pravilnik o ustroju radnih mjesta vidljivo je da je u istome navedeno kako sadašnji broj izvršitelja na položaju I. vrste (točka C.III.1.8.) voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, iznosi 0, upravo zato je tužitelj kod tuženika raspoređen na radno mjesto I. vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju. Slijedom svega navedenog, jasno je kako tužitelj nije zaposlen kod tuženika na radnom mjestu voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, već na radnom mjestu I. vrste, - stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju. Zbog toga, neosnovani su navodi tužitelja kako je tuženik naziv njegovog radnog mjesta trebao prevesti iz voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica u informatički specijalist, a sve budući da tuženik uopće nije zaposlen na radnom mjestu voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, već na radnom mjestu I. vrste - stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju. Nadalje, tuženik posebno osporava istinitost navoda tužitelja prema kojem tužitelj u stvarnosti obavlja poslove koje navodi na stranicama 4. i 5. tužbe. Tužitelj, naime, ne obavlja poslove upražnjenog radnog mjesta I. vrste – voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica kako su definirani točkom C.III.1.8. Pravilnika. Ovo radno mjesto je upražnjeno čemu u prilog govori činjenica da je u Pravilniku jasno navedeno kako sadašnji broj izvršitelja na radnom mjestu Položaj I. vrste – Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, iznosi 0. Pojedini poslovi upražnjenog radnog mjesta Položaj I. vrste - Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, definirani točkom točkom C.III.1.8. Pravilnika, sporadično se u slučaju poslovne potrebe, i isključivo po nalogu neposredno nadređene osobe, podjeljuju u rad svim djelatnicima Odsjeka za nastavu, studente, međunarodnu suradnju i informiranje. Dakle, radno mjesto Položaj I. vrste - Voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, definirani točkom točkom C.III.1.8. Pravilnika koje je predmet ovog postupka, kod poslodavca je upražnjeno, a pojedini poslovi upražnjenog radnog mjesta, povremeno i u slučaju potrebe, nalogom neposredno nadređene osobe povjeravaju svim zaposlenicima organizacijske jedinice. Stoga nipošto nije točno da ove poslove obavlja tužitelj kao ni da mu pripada radno mjesto vrste voditelja ostalih ustrojstvenih jedinica. Nadalje, tuženik osporava i tužiteljeve tvrdnje prema kojima on obavlja najsloženije informatičke poslove te je najviše rangirani informatičar. Ovdje tuženik ističe da najviše i najsloženije informatičke poslove obavlja zaposlenik ŽM. HM, koji je upravo iz ovog razloga zaposlen na radno mjesto II. vrste voditelj ustrojstvenih jedinica Ugovorom o radu sklopljenim dana 1. travnja 2020. godine. Činjenica je da tužitelj nikada nije prihvatio da je kolega HM promaknut na voditeljski položaj iz razloga jer očito smatra da je on taj koji je imao biti promaknut, a zbog čega i danas teško prihvaća autoritet HM kao nadređene osobe, a što mogu potvrditi brojni svjedoci. No, tuženik ističe da unatoč neslaganju s odlukom o promaknuću HM na voditeljski položaj tužitelj nema pravo tvrditi da je i on voditelj i tražiti da mu sud to očekivanje i želju ispuni, i to već iz razloga što su organizacijske odluke isključivo u sferi autonomnih poslovnih organizacijskih odluka koje je nadležan donijeti samo poslodavac, a ne sud, a zbog čega bi i iz ovog razloga tužbeni zahtjev trebalo odbiti kao neosnovan. Nadalje, tužitelj se u svojoj tužbi pozvao na odredbu čl. 26. st. 3. Uredbe kojom je propisano, cit.: „Zaposlenici koji obavljaju poslove informatičke podrške u ustanovi, neovisno o nazivu radnog mjesta na kojem se nalaze, prevode se na radna mjesta broj 10.1.2., 10.1.9., 10.1.12., 10.1.14. i 10.1.16. iz članka 10. stavka 1. ove Uredbe, sukladno uvjetima za pojedino radno mjesto, a uzevši u obzir postojeći raspored.“ Navedena radna mjesta odnose se na radna mjesta: informatički specijalist, 2,65; informatički savjetnik, 2,25; informatički suradnik, 1,95; viši informatičar, 1,80 i viši tehničar, 1,50. Također, tužitelj je dostavio i Uputu Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: 120-01/24-01/00004, URBROJ: 533-04-24-0003 od dana 14. ožujka 2024. godine, prema kojem, cit.: „Iznimno, u svrhu pravilne primjene odredbe članka 26. stavka 3. Uredbe, a uzevši u obzir trenutne opise poslova postojećih zaposlenika i postojeću hijerarhiju radnih mjesta, kao i uvjete za informatička radna mjesta propisane člankom 11. Uredbe, dosadašnje voditelje informatičkih službi u kojima se primarno obavljaju poslovi informatičke podrške na ustanovi potrebno je prevesti na radno mjesto informatički specijalist, uz preduvjet ispunjavanja svih uvjeta za to radno mjesto, a ostale zaposlenike koji obavljaju poslove informatičke podrške rasporediti na radna mjesta prema postojećoj hijerarhiji informatičkih radnih mjesta.“ Iz citirane Upute proizlazi kako je prevođenje naziva radnog mjesta u informatički specijalist predviđeno samo za osobe zaposlene kao voditelji informatičkih službi. S tim u vezi, tuženik ističe kako tužitelj nije zaposlen kao voditelj informatičke službe, niti bi obavljao poslove tog radnog mjesta, već tužitelj obavlja samo i isključivo poslove radnog mjesta na kojem je zaposlen i za koje mu se isplaćuje plaća, odnosno radnog mjesta I. vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju. Zbog toga, neosnovani su navodi tužitelja prema kojem bi, u skladu s odredbom čl. 26. st. 3. Uredbe i gore citiranom uputom, naziv radnog mjesto tužitelja trebalo prevesti u informatički specijalist. Nadalje, tuženik ističe kako je za zaključiti da tužitelj u ovom postupku suštinski ne traži ispravak pogrešnog prevođenja naziva radnog mjesta, već premještaj na drugo, više radno mjesto, i to s radnog mjesta I. vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju s koeficijentom 1,261 na radno mjesto informatički specijalist s koeficijentom 2,65. S tim u vezi, ukoliko bi se tužbeni zahtjev shvatio kao zahtjev za zapošljavanje na drugo radno mjesto od onog koje je tužitelj do sada obavljao, ukazuje se i na razloge zbog kojih bi i ovaj zahtjev bio neosnovan. Prema Mišljenju Ministarstva za zapošljavanje na više radno mjesto od prevedenog radnog mjesta, a na teret sredstava državnog proračuna, potrebno je od Ministarstva zatražiti prethodnu suglasnost za zapošljavanje, a ne za prevođenje. Također, uz uvjet da je to radno mjesto sistematizirano i da postoje raspoloživa (oslobođena) financijska sredstva. Bez prethodno ishođene suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, tužitelj uopće ne ispunjava zakonske uvjete za sklapanje traženog aneksa ugovora o radu za novo radno mjesto. Također, tužitelj ne obavlja poslove, niti ispunjava uvjete, koji odgovaraju opisu radnog mjesta I. vrste - voditelj ostalih ustrojbenih jedinica, voditelj informatičke službe s koeficijentom 2,2, a time niti radnog mjesta informatički specijalist s pripadajućim koeficijentom 2,65, na koje tvrdi da bi trebao biti preveden. Prema Pravilniku o ustroju radnih mjesta, radno mjesto C.III.1.8. voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica upražnjeno je i poslodavac nema potrebe tražiti odobrenja za zapošljavanje na ovo radno mjesto, iz razloga jer pojedine poslove upražnjenog radnog mjesta u slučaju potrebe obavljaju svi zaposlenici te organizacijske jedinice prema nalogu neposredno nadređene osobe. Osim toga, kao uvjet za zapošljavanje na ovo radno mjesto Pravilnik o ustroju radnih mjesta predviđa studij informatičkog ili elektrotehničkog smjera. U ovom slučaju, tužitelj je po struci diplomirani inženjer agronomije, smjer bilingojstvo (ratarstvo). Stoga, jasno je da tužitelj uopće ne ispunjava uvjete predmetnog radnog mjesta. Dakle, tužitelj u ovom postupku sadržajno traži zapošljavanje/premještaj na više radno mjesto sa znatno većim koeficijentom od postojećeg (za koje uopće ni ne ispunjava uvjete), a ne prevođenje postojećeg radnog mjesta sukladno novoj Uredbi. Pri tome, navedenom zahtjevu tuženik ne može udovoljiti, jer: 1) za premještaj tuženik nema ishođenu prethodnu suglasnost Ministarstva, 2) za isto ne postoje raspoloživa financijska sredstva, 3) tužitelj ne ispunjava uvjete propisane za zapošljavanje na to radno mjesto. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da Naslovni sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti i obveže tužitelja na naknadu parničnih troškova tuženiku.

    3. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u Odluku tuženika od 12.04.2024. o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu (str. 10-13 spisa), u Odluku tuženika od 22.05.2024. kojom se odbija tužiteljev zahtjev za zaštitu prava (str. 14-16 spisa), u Zahtjev tužitelja od 28.03.2024. za ispravak prevođenja naziva radnog mjesta i koeficijenta za obračun plaće (str. 18-19 spisa), u tužiteljev Zahtjev za zaštitu prava od 08.05.2024. (str. 20-24 spisa), u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 01.08.2006. (str. 30-31 spisa), u aneks I od 06.03.2024. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme (str. 32-33 spisa), u Odluku tuženika od 01.09.2006. o plaći tužitelja (str. 34 spisa), u očitovanje tužitelja od 25.04.2024. na Odluku o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora (str. 35 spisa), u prijavu tužitelja na natječaj tuženika od 01.06.2006. (str. 36-39 spisa), u Pravilnik tuženika od 21.02.2012. o ustroju radnih mjesta (str. 49-51 spisa), u opis poslova i posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu (prilog I) Pravilnika o ustroju radnih mjesta (str. 52-109 spisa), u Odluku tuženika od 20.06.2023. (str. 110 spisa), u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme i odluka o plaći od 01.04.2020. za radnika HM (str. 131-133 spisa), u odluke o plaći za tužitelja od 02.10.2012., 01.03.2013., 05.12.2019. (str. 136-137, 140 spisa), u presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-360/2022-25 od 28.05.2025. koja je postala pravomoćna dana 13.06.2025. (str. 196-207 spisa).

    4. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

    5. U čl. 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

    6. U čl. 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

    7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da tužitelj od danas 02.03.2024. ima pravo da tuženik dotadašnji naziv njegovog radnog mjesta prevede u radno mjesto „informatički specijalist“ s koeficijentom 2,65; zahtjev da tužitelj od 02.03.2024. nadalje kod tuženika obavlja poslove radnog mjesta „informatički specijalist“ sa koeficijentom 2,65; zahtjev da se naloži tuženiku da tužitelju ponudi izmjenu ugovora o radu kojim će radno mjesto tužitelja prevesti u radno mjesto „informatički specijalist“ s koeficijentom 2,65.

    8. Među strankama je sporna pravna osnovanost tužbe.

    9. Rješenjem ovoga suda posl. broj Pr-749/2024-10 od 06.11.2024. određen je prekid ovoga postupka dok se pravomoćno ne završi postupak koji se radi utvrđenja vodi kod ovoga suda pod posl. brojem Pr-360/2022. U parničnom postupku koji se vodio pod posl. brojem Pr-360/22, između istih stranaka, predmet spora je bio zahtjev ovdje tužitelja da se utvrdi da je tužitelj kod tuženika od 01.09.2006. radio/radi na radnom mjestu I vrste – voditelj ustrojstvenih jedinica za koje radno mjesto je na dan zasnivanja radnog odnosa koeficijent složenosti posla iznosio 1,45; da se tužitelju ubuduće isplaćuje plaća uzimajući u obzir utvrđenje iz toč. I; zahtjev da tuženik tužitelju isplati razliku plaće, i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad sa pripadajućim kamatama. Parnica posl. broj Pr-360/2022 predstavlja prethodno pitanje za rješenje ove parnice. Rješenje o prekidu ovoga postupka je postalo pravomoćno dana 27.11.2024..

    10. Podneskom od 29.10.2025. tuženik je obavijestio sud da je ovosudna parnica posl. broja Pr-360/2022 pravomoćno okončana. U prilogu podneska dostavio je presudu posl. broj Pr-360/2022-25 od 28.05.2025., koja je postala pravomoćna dana 13.06.2025. Presudom ovoga suda posl. broj Pr-360/22-25 od 28.05.2025. pravomoćno je odbijen u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja, a tužitelj je obvezan da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 2.500,00 €, sa zateznim kamatama tekućim od 28.05.2025. do isplate.

    11. Ovaj sud je dana 08.09.2025. donio rješenje posl. broj Pr-749/2024-1 o nastavku prekinutog postupka. Isto je postalo pravomoćno dana 01.10.2025.Postupak je nastavljen pod posl. brojem Pr-1926/2025.

    12. Imajući u vidu naprijed navedeno, utvrđeno je da se kod ovoga suda između istih stranaka vodio parnični postupak posl. broj Pr-360/22 u kojem je tužitelj zahtijevao da se utvrdi da je kod tuženika zaposlen na radnom mjestu I vrste -voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, za koje radno mjesto je na dan zasnivanja radnog odnosa koeficijent složenosti poslova iznosio 1,45. U ovoj parnici tužitelj zahtijeva da se utvrdi da isti obavlja poslove radnog mjesta informatički specijalist, pri čemu tužitelj kao argument navodi da je kod tuženika trenutno zaposlen na radnom mjestu I vrste – voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica sa koeficijentom 1,45, zbog čega bi tuženik njegovo radno mjesto trebao prevesti u radno mjesto informatički specijalist s koeficijentom 2,65. Slijedom navedenoga, odluka u ovoj parnici ovisi o rješenju prethodnog pitanja je li tužitelj kod tuženika zaposlen na radnom mjestu I vrste – voditelj ustrojstvenih jedinica s koeficijentom 1,45, a koje pitanje je bilo predmetom postupka koji se vodi pod posl. brojem Pr-360/22. Pravomoćnom presudom posl. broj Pr-360/2022-25 od 28.05.2025. utvrđeno je da tužitelj nije zaposlen kod tuženika na radnom mjestu I vrste – voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, za koje radno mjesto je na dan zasnivanja radnog odnosa koeficijent složenosti iznosio 1,45. U tom predmetu je utvrđeno da je tužitelj sa tuženikom sklopio samo jedan Ugovor o radu i to Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 01.09.2006. za poslove sistem inženjera za potrebe informatičke djelatnosti. U utuženom razdoblju na snazi su bile Odluka o plaći od 01.03.2013. iz koje je vidljivo da je tužitelj zaposlen na radnom mjestu I vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja za kojeg je utvrđen koeficijent složenosti poslova 1,261 i Odluka o plaći od 05.12.2019. iz koje proizlazi da je tužitelj zaposlen na radnom mjestu I vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja za kojeg je utvrđen koeficijent složenosti poslova 1.261. U cijelom utuženom razdoblju radno mjesto I vrste – voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica bilo je upražnjeno, jer tuženik od nadležnog ministarstva nije dobio odobrenje za zapošljavanje. Obavljanje pojedinih poslova radnog mjesta I vrste – voditelja ustrojstvenih jedinica i to zajedno sa ostalima radnicima toga odjela DM i HM, ne dodjeljuje pravo tužitelju na utvrđenje radnog odnosa na neodređeno vrijeme za radno mjesto I vrste – voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica i isplatu plaće za to radno mjesto prema koeficijentu složenosti posla1.406. I to ne samo zbog izostanka suglasnosti tuženika za zasnivanje radnog mjesta na neodređeno vrijeme za radno mjesto I vrste – voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, već i zbog toga što tužitelj u tome razdoblju nije koordinirao radom zaposlenika te službe, nije vodio evidenciju i ocjenu njihova rada, nije predlagao plan usavršavanja i osposobljavanja zaposlenika, nije odobravao godišnje odmore za zaposlenik, niti predlagao dodatke na njihovu plaću, a u kojim poslovima rukovodeće prirode se iscrpljuje narav toga radnog mjesta. Navodi se da tužitelj nije dokazao da je sa tuženikom zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto I vrste – voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica i da ima pravo na isplatu plaće za to radno mjesto prema koeficijentu 1,406, slijedom čega je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan. Dakle, pravomoćno je utvrđeno da tužitelj nije zaposlen kod tuženika na radnom mjestu I vrste – voditelj ostalih ustrojstvenih jedinica, već je zaposlen na radnom mjestu I vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju. Do stupanja na snagu Uredbe o nazivima radnih mjesta. Uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN 22/24), tužitelju je isplaćivana plaća za radno mjesto I vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Za radno mjesto I vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju, ranije važećom Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 25/13…155/23) bio je propisan koeficijent složenosti poslova 1,261. Stupanjem na snagu nove Uredbe, radno mjesto I vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju, s pripadajućim koeficijentom složenosti posla 1,261 na kojem je tužitelj zaposlen, zadržalo je postojeći naziv, pri čemu je koeficijent povećan sa 1,261 na 1,86. Od dana zaposlenja pa do stupanja na snagu nove Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN 22/24), tužitelju je isplaćivana plaća za radno mjesto I vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju s pripadajućim koeficijentom složenosti poslova 1,261. Čl. 13. nove Uredbe propisano je kako će radno mjesto I vrste – stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju zadržati dosadašnji naziv, pri čemu će se koeficijent složenosti poslova povećati sa 1.261 na 1,86. Tužitelju je povećan koeficijent sa 1,261 na 1,86, a naziv radnog mjesta je ostao nepromijenjen. Iz navedenoga proizlazi da je tuženik ispravno preveo dosadašnji naziv radnog mjesta tužitelja i ispravno mu odredio pripadajući koeficijent složenosti poslova.

    13. Slijedom navedenog odbijen je kao pravno neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

    14.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154 st.1 ZPP-a koji kaže da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove.

    15. U ovoj parnici uspio je tuženik, pa mu je slijedom toga tužitelj dužan nadoknaditi prouzročene parnične troškove.

    16. Tuženika je tijekom postupka zastupao odvjetnik čiji je trošak odmjeren u skladu s odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Sukladno Tbr. 7.2. važeće Tarife o nagradama i troškovima za rad odvjetnika, odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do 4 radnje za svaki prvostupanjski postupak, između ostalog u radnim sporovima radi poništenja (utvrđenja nedopuštenosti) otkaza. Svaku daljnju radnju u navedenim postupcima/postupku odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova. Slijedom navedenog tužitelju za prve četiri radnje u ovom postupku priznata jednokratna nagrada u visini 250 bodova, te daljnja radnja pristup na ročište za objavu presude u visini od 50 bodova. To ukupno iznosi 300 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 € (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 600,00 €. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 46 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 150,00 €. Sveukupno je tuženiku priznat trošak ove parnice u iznosu od 750,00 €. O troškovima sudskih pristojbi, kao djelu parničnih troškova sud će donijeti odluku naknadno pismeno , po pravomoćnom okončanju spora, sukladno odredba Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23).

    17.Tuženik je na dosuđeni trošak potraživao zatezne kamate na koje ima pravo temeljem odredbi čl. 67 st.3 u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona (NN 112/12, 93/14 i 73/17) pa je njegov zahtjev prihvaćen, a zatezne kamate na parnični trošak teku od dana donošenja prvostupanjske presude, tj. Od 24.11.2025..g. pa do isplate po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 28/19).

    18.Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudske pristojbe temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23).

    U Zagrebu, 20. studenoga 2025.

    Sutkinja:

    Jelica Pandurić

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

    Dostaviti:

    - pun. tužitelja odvj. Mislav Bistrović iz Zgb

    - pun. tuženika odvj. iz OD Grubišić&Lović&Lalić d.o.o. iz Zgb

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.