REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj: Kž-380/2025-8
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević kao predsjednice vijeća, te Gordane Paljevec i Tihane Bokan kao članica vijeća,uz sudjelovanje zapisničarke Slavice Horvačić, u kaznenom predmetu protiv optuženika DI, zbog kaznenog djela iz članka 224. stavka 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine“ broj 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 - odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11 - dalje: KZ/97), odlučujući o žalbi optuženika protiv presude Općinskog suda u Čakovcu broj K-69/2024 od 30. ožujka 2023., u javnoj sjednici vijeća održanoj 20. studenog 2025., u prisutnosti Helene Aleksić, odvjetnice u Zagrebu, u zamjeni za branitelja Bojana Bacingera, odvjetnika u Čakovcu, a u odsutnosti državnog odvjetnika i optuženika,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba optuženika DI, a povodom te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom, uvodno navedenom presudom Općinskog suda u Čakovcu optuženi DI proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela prijevare iz članka 224. stavka 4. KZ/97, činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci presude. Na temelju članka 224. stavka 4. KZ/97 optuženi DI osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.
2. Na temelju članka 82. stavka 2. KZ/97 u vezi s člankom 560. Zakona kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP/08) optuženiku je oduzeta imovinska korist pribavljena počinjenjem kaznenog djela u iznosu od 53.089,12 eura na način da je utvrđeno da navedeni iznos predstavlja imovinsku korist pribavljenu počinjenjem kaznenog djela i da taj iznos predstavlja imovinu Republike Hrvatske. Ujedno je odlučeno da je optuženik dužan u korist državnog proračuna Republike Hrvatske isplatiti iznos od 53.089,12 eura u roku od petnaest dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.
3. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 optuženik je u cijelosti oslobođen dužnosti naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08, kao i nagrade i nužnih izdataka postavljenog mu branitelja po službenoj dužnosti te svi troškovi padaju na teret proračunskih sredstava.
4. Pravodobnu žalbu je podnio optuženik po Bojanu Bacingeru, odvjetniku iz Čakovca, zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i oduke o kazni, s prijedlogom usvojiti žalbu i preinačiti pobijanu presudu na način da se optuženika oslobodi optužbe, podredno ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Ujedno je predloženo na sjednicu drugostupanjskog suda pozvati optuženika i branitelja optuženika.
5. Odgovor na žalbu optuženika je podnio državni odvjetnik, s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.
6. Spis predmeta je dostavljen na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08 Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
7. Žalba optuženika je osnovana.
8. S obzirom da je u posebnom podnesku optuženik putem branitelja zahtijevao da ih se pozove na sjednicu drugostupanjskog suda, na istu su i pozvani kao i državni odvjetnik. Na sjednicu nije pristupio uredno pozvan državni odvjetnik, kao niti optuženik, za kojeg je dostava naloga izvršena putem oglasne ploče, a pristupila je odvjetnica Helena Aleksić u zamjeni za branitelja Bojana Bacingera, uz predočenje zamjeničke punomoći.
9. Prije svega se ističe da je drugostupanjski sud ispitao pobijanu presudu na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08 i utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čanka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 jer je u odnosu na subjektivni element terećenog kaznenog djela izreka presude u proturječju s razlozima presude. Naime, iz činjeničnog i zakonskog opisa proizlazi da je optuženik proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela prijevare i to s izravnom namjerom, dok u točki 25. obrazloženja se navodi „okrivljenik je u cijelosti ostvario i subjektivna i objektivna obilježja terećenog kaznenog djela, očito svjestan da je to što čini protivno Zakonu, i na što je pristao“. Dakle, iz obrazloženja proizlazi da sud utvrđuje da je kazneno djelo počinjeno s neizravnom namjerom iako iz izreke proizlazi da je kazneno djelo počinjeno s izravnom namjerom.
10. Nadalje, u odnosu na prigovor žalitelja da je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje jer su odbijeni svi dokazni prijedlozi obrane koji su detaljno obrazloženi i kojima je ukazano koje se odlučne činjenice s tim dokazima trebaju utvrditi, treba istaknuti da samim odbijanjem svih dokaznih prijedloga navedena bitna povreda ne bi bila počinjena ukoliko bi sud dao jasne i određene razloge, razmatrajući do tada provedene dokaze i postupak u cjelini, pri čemu je ovlašten odbiti dokaze za koje smatra da nisu odlučni ili da ne bi doveli do drugačije utvrđenog činjeničnog stanja. No, u konkretnom slučaju, odbijanjem ključnog dokaznog prijedloga obrane, a to je da se na nedvojben način utvrdi je li optuženik raspravno sposoban jer o tome ovisi može li se provesti rasprava ili ne, teško je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, pri čemu prvostupanjski sud nije detaljno obrazložio zbog čega se odbija dokazni prijedlog za suočenje te vještakinje i dr. Davora Zdunića, kao stručnog svjedoka koji je vještačio u drugim, još uvijek aktualnim kaznenim postupcima.
10.1. Naime, svojim dokaznim prijedlogom je žalitelj detaljno obrazložio zbog čega smatra da nalaz i mišljenje psihijatrijske vještakinje dr. Nadice Buzina nije vjerodostojan i da nije provedeno vještačenje sukladno pravilima struke jer nisu provedeni psihologijski testovi niti se vještakinja informirala o terapiji optuženika, pri čemu je u spis predmeta priloženo više nalaza i mišljenja psihijatrijskih vještaka koji su vještačili u drugim predmetima i utvrdili da je optuženik trajno raspravno nesposoban, čime je doveo u ozbiljnu sumnju pitanje raspravne sposobnosti kao odlučno pitanje i samim time istaknuo da odbijanjem tog prijedloga je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
10.2. S tim u svezi drugostupanjski sud ukazuje da je već u ranijoj ukidnoj odluci ukazano da je točno da se u ovom kaznenom postupku ne mogu cijeniti kao dokazi nalazi i mišljenja psihijatrijskih vještaka u drugim kaznenim postupcima, ali jednako tako je ukazano da uvidom u te nalaze i mišljenja se dovodi u sumnju utvrđenje prvostupanjskog suda da je optuženik raspravno sposoban. Imajući i vidu nalaz i mišljenje vještakinje dr. Nadice Buzina, koja po vlastitim navodima nije vršila psihologijske testove niti uopće zna koje lijekove uzima optuženik i zaključuje da je optuženik raspravno sposoban, a s druge strane je i na sjednici drugostupanjskog suda priložen kombinirani psihologijsko-psihijatrijski nalaz i mišljenje od listopada 2024., izrađen po psihijatrijskom vještaku dr. Davoru Zduniću i psihologijskom vještaku dr. Maji Mušura, u drugom kaznenom predmetu, iz kojeg proizlazi da je optuženik trajno raspravno nesposoban, tada je u pravu žalitelj da odbijanjem tog dokaznog prijedloga je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje te je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP/08.
11. Slijedom navedenog zbog počinjenja navedenih bitnih povreda odlučeno je kao u izreci na temelju čanka 483. stavka 1. ZKP/08, zbog čega nisu razmatrani ostali žalbeni prigovori niti je ovaj sud, iako je na to obvezan, se na druge žalbene navode nije mogao očitovati.
12. U ponovljenom postupku će prvostupanjski sud prije svega obnoviti dokaze te će pozvati dr. Davora Zdunića kao stručnog svjedoka radi pojašnjenja zbog čega je utvrđeno da je optuženik trajno raspravno nesposoban, a istovremeno će pozvati i vještakinju dr. Nadicu Buzina kako bi se ista očitovala nakon saslušanja stručnog svjedoka, a sve u svrhu da se na nedvojben način utvrdi je li optuženik raspravno sposoban ili je trajno ili privremeno raspravno sposoban, o čemu će ovisiti jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za održavanje rasprave, odnosno za nastavak kaznenog postupka.
U Velikoj Gorici 20. studeni 2025.
Predsjednica vijeća
Ivana Dubravka Kovačević
