Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: P-42/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja CP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i Ad2) ŠP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Dubravki Kulaš, odvjetnici u Šibeniku, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA (OIB: 52634238587) zastupana po ODO Građansko-upravni odjel Šibenik, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 16. rujna 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja Dubravka Kulaš, odvjetnica u Šibeniku i zzz tuženika KP, zamjenice u ODO Šibenik, po objavi, dana 20. studenog 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj CP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida izrađene po vještaku mjerniku Pjeru Sladoljev, dipl. ing. geod. od dana 13. siječnja 2025.g. i koja presuda je sastavni dio presude, označen slovima A-B-H-G-A, površine 3027 m2, te suvlasnik za 1/2 dijela i dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida izrađene po vještaku mjerniku Pjeru Sladoljev, dipl.ing. geod. od dana 13. siječnja 2025.g. i koja presuda je sastavni dio presude, označen slovima E-FG-H-E, površine 292 m2, u naravi put.

II. Utvrđuje se da je tužitelj ŠP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida izrađene po vještaku mjerniku Pjeru Sladoljev, dipl. ing. geod. od dana 13. siječnja 2025.g. i koja presuda je sastavni dio presude, označen slovima B-C-D-E-H- B, površine 3026 m2, te suvlasnik za 1/2 dijela, dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida izrađene po vještaku mjerniku Pjeru Sladoljev, dipl. ing. geod. od dana 13. siječnja 2025.g. i koja presuda je sastavni dio presude, označen slovima E-F-G-H-E, površine 292 m2, u naravi put.

Obrazloženje

1. Tužitelji CP i ŠP, oboje zastupani po punomoćnici Dubravki Kulaš, odvjetnici u Šibeniku, podnijeli su ovom sudu, dana 10. siječnja 2024. godine, tužbu protiv tužene Republike Hrvatske, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

1.1. Tužitelji u tužbi navode kako je predmet tužene nekretnina koja predstavlja u naravi zemljište u Čistoj Velikoj katastarske oznake dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a koji dio je na Geodetskom snimku izrađen po LP dipl. ing. geod. od dana 14. lipnja 2023. godine označen slovima A-B-H-G-A, površine 3027m2, dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koji dio je na geodetskom snimku izrađen po LP, dipl. ing. geod. od dana 14. lipnja 2023. godine označen slovima B-C-D- E-H-B površine 3026m2 te dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koji dio je na geodetskom snimku izrađenom po LP, dipl. ing. geod. od dana 14. lipnja 2023. godine označen slovima E-F-G-H-E površine 292m2, u naravi put. Navedene nekretnine da se nalaze unutar kamenog suhozida koji djelomično omeđuje nekretnine tužitelja te isto čine dio kompleksa koji je preko stotinu godina u nesmetanom posjedu i vlasništvu tužitelja i njihovih prednika te u pogledu istih da nije bilo nikakvih međaških ili vlasničkih sporova.

1.2. Tužitelji da su predmetne nekretnine stekli nasljedstvom iza smrti svoje majke ZP temeljem rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-835/97 od dana 21. studenog 1997. godine te materijalnom diobom sa ostalim sunasljednicima. Slijedom svega naprijed navedenog tužitelji su predložili da su prihvati tužbeni zahtjev te utvrdi iste vlasnicima utužene nekretnine u onom dijelu kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu.

2. Tuženik je u svom odgovoru na tužbu istu osporavao u cijelosti navodeći da iz dokaza na koje se tužitelj poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Isticao je kako predmetna nekretnina u katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 1704 upisana kao posjed Republike Hrvatske, dok povijest posjedovanja da nije poznata. Tužitelji da predmetnu nekretninu nisu mogli steći na temelju nasljeđivanja i dosjelosti s obzirom da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ih sam ima.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom preslike izvatka iz zemljišnih knjiga za utuženu nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], preslike rješenja o nasljeđivanju ovog suda iza smrti ZP pod poslovnim brojem O-835/97 od dana 21. studenog 1997. - godine, preslike rješenja o nasljeđivanju iza smrti ZP HP doneseno od strane Kotarskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem O-449/59 od dana 29. listopada 1959. godine, nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Pjera Sladoljeva od dana 13. siječnja 2025. godine, saslušanjem svjedoka GP, SP, i TP, te saslušanjem tužitelja CP, preslike Ugovora o diobi i izjave o priznanju prava vlasništva temeljem nasljeđivanja i materijalne diobe ( list 73 spisa)

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud je tužbeni zahtjev našao osnovanim.

6. Predmet spora predstavlja dio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je na skici mjesta očevida izrađene po vještaku Pjeru Sladoljev dipl. ing. geod. od dana 13. siječnja 2025. godine označen slovima A-B-H-G-A površine 3027m2 i dio čest. zem [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je na skici mjesta očevida izrađene po vještaku Pjeru Sladoljev dipl. ing. geod. od dana 13. siječnja 2025. godine označen slovima E-F-G-H-E površine 292m2.

7. Pregledom zemljišno knjižnog izvatka sud je utvrdio da je u zemljišnim knjigama suda kao vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisana Republika Hrvatska, ovdje tužena.

8. Nadalje, prilikom očevida, a nakon pregledane nekretnine od strane sudske komisije vještak mjernik iskazivao je kako se do predmetne nekretnine pristupa nesmetano i to makadamskim putem koji vodi do asfaltne ceste u naselju Čista Velika. Predmetne nekretnine da na terenu čine jedinstvenu cjelinu koja je sa svih strana omeđena trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku suhozida, betonskih zidova, žičane ograde te zabijenih željeznih stupova. U trenutku očevida na teretnu se ne nalaze poljoprivredne kulture.

8.1. Iz skice mjesta očevida napravljene od strane stalnog sudskog vještaka Pjer Sladoljeva prilikom očevida na licu mjesta, vidljivo je kako utužena nekretnina predstavlja dio čest. br. 417/1 K. O. [katastarska općina] koja je ograđena suhozidom s jedne strane te betonskim zidovima i željeznim stupovima s druge strane. Nekretnina da je uređena i očišćena.

9. Svjedok DP, star 68 godine, u svom iskazu naveo je kako njegova nekretnina graniči sa nekretninom koja je predmet postupka te da je istom, po kazivanju njegovih prednika, poznato da je djed tužitelja došao na utuženu nekretninu još 1800-tih godina prošlo stoljeća. Otac tužitelja HP da je nekretninu naslijedio od svog oca. Po kazivanju majke da je svjedoku poznato kako je otac tužitelja HP preminuo 1957. godine. Svjedok osobno da se sijaća majke tužitelja koja da je na utuženoj nekretnini držala ovce, nikada nikoga drugoga osim prednika tužitelja da nije vodio da obrađuje predmetnu nekretninu. Nekretnina da je uvijek bila ograđena suhozidom u istim mjerama kako je to i danas.

9.1. Svjedok SP, star 82 godine, u svom iskazu naveo je kako mu je poznato da je utužena nekretnina pripadala djedu tužitelja koji je tako držao životinje. Saznanja o predmetnoj nekretnini da ima jer da se bavio lovom koji se i danas bavi pa je slijedom toga obišao puno nekretnina i ima saznanja o istima. Otac tužitelja da je predmetnu nekretninu naslijedio od svog oca, djeda tužitelja koji je na istoj također držao životinje. Nakon smrti oca tužitelja utuženu nekretninu da je naslijedila majka tužitelja ZP nakon nje tužitelj i njegova braća. Nekretnina da je oduvijek bila ograđena suhozidom u istom gabaritima kao što je ograđena i danas. Nikada da nikoga nije vidio da obrađuje predmetnu nekretninu osim prednika tužitelja i samom tužitelja.

9.2. Nadalje, iz iskaza svjedoka EP, starog 79 godina proizlazi da je isti sudjed tužitelja i čitav svoj život živi u susjedstvu tužitelja te da je na utuženoj nekretnini bio pradjed tužitelja. On osobno da se sjeća oca tužitelja koji da je bio kovač po struci te je predmetnu nekretninu koristio još od 60-tih godina prošlog stoljeća. Prednici tužitelja da su na predmetnoj nekretnini imali pokoju voćku koju su obrađivali te su na istoj držali životinje. Nekretnina da je od kad on pamti ograđena suhozidom u potpuno istim mjerama kao što je i danas. Nakon smrti oca tužitelja nekretninu da je naslijedila majka tužitelja koja ju je nastavila obrađivati a naposljetku nekretnina da je pripala tužitelja koji je skrbio o majci i tetki. Nikada nitko da nije ometao niti osporavao posjed kako prednika tužitelja tako i samih tužitelja.

10. Tužitelj CP u svom iskazu navodio je kako je njegov djed došao u selo i na predmetnu nekretninu 1867. godine i bio je kovač po struci. Nadalje, 1902. godine da se rodio njegov otac. Nakon smrti oca utuženu nekretninu da je naslijedila njegova majka koja je nastavila na istoj držati životinje te je tako sjekla drva. Na nekretnini da su bile sjenice kako bi se životinje sakrile u periodu velike vrućine. Nekretnina da je s jedne strane bila ograđena suhozidom a s druge strane da je obitelj susjeda podignula betonski zid. Nakon smrti majke tužitelji da su se sa braćom dogovorili da nekretnina ima pripasti njima budući je nakon rata dohranio tetku koja se nije udavala. Nekretninu da je očistio od žbunja kako ne bi došlo do požara.

11. Nadalje, pregledom preslike Ugovora o diobi sklopljenog između nasljednika CP HP i njegove žene od dana 30. srpnja 1976. godine vidljivo je kako su isti rasporedili nekretnine koje su bile vlasništvo HP te da je nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pripala Šorgić Stevanije a iza čije smrti su nekretnine, na temelju ustupa nasljednika u cijelosti pripale NP, ovdje tužitelja. Isto tako, iz izjave potpisane od ĐP, brata tužitelja, koja je ovjerena od strane javnog bilježnika Mire Grbac OV-10887/2025 od dana 29. listopada 2025. godine, vidljivo je kako isti u odnosu na nekretninu koja je predmet spora nema nikakvih potraživanja.

12. Prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

12.1. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

12.2. Prema stajalištu ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), i to glede sporne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u vrijeme dosjelosti valja uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je, primjerice, izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske). Presudom ESLJP od 11. lipnja 2009. godine u predmetu C protiv Republike Hrvatske zauzet je stav da bi se podnositelju zahtjeva za zaštitu ljudskih prava i sloboda u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računalo i vrijeme posjedovanja u kojemu su te nekretnine prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske bile u društvenom vlasništvu.

12.3. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

12.4. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946). Prema pravnom pravilu paragrafa 1472. OGZ-a pravo vlasništva nekretnine na kojoj je bilo upisano državno vlasništvo kao općenarodna imovina temeljem izvanredne dosjelosti moglo se steći nakon neprekidnog četrdesetgodišnjeg posjedovanja iste i to do 6. travnja 1941.

13. Posebice valja naglasiti da u vrijeme kada je počelo posjedovanje utužene nekretnine od strane prednika tužitelja ( 1950-tih godina prošlog stoljeća) mjerodavne su odredbe bivšeg Općeg građanskog zakonika koje se na ovim prostorima primjenjuju od 1853. godine, s tim da se od 1946. godine primjenjuju na temelju Zakona o primjeni pravnih propisa donesenih za vrijeme neprijateljske okupacije i prije 06. travnja 1941. godine ( Službeni list FNRJ broj 89/46), zatim odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91), te odredbe sada važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj: 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 u daljnjem tekstu ZVDSP) koje odredbe su određivale rok od 40 godina za stjecanje vlasništva dosjelošću na državnoj imovini.

13.1. Prema odluci Ustavnog suda RH U-III/4145/2017 gdje je navedeno u tumačenju odredbe čl. 388. st. 2. ZVDSP, da rokovi za stjecanje stvarnih prava ako su počeli teći stupanjem na snagu ZVDSP, dakle, prije 01. siječnja 1997. godine, tada ti rokovi nastavljaju teći ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ZVDSP. Isto tako prema stajalištu VSRH stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredbi zakona, dakle, ukoliko ne postoji suprotstavljeni interes.

14. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebice iskaze svjedoka koje je sud cijenio kao vjerodostojne i iste u cijelosti prihvatio, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je predmet spora koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Pjera Sladoljev označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bio u dugogodišnjem nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih prednika, da je ne nekretnini prvo bio djed tužitelja, potom otac tužitelja, zatim nakon smrti oca HP, majka tužitelja UP te sada tužitelji.

15. Tužena Republika Hrvatska u tijeku postupka i o zaključenja glavne rasprave nije dokazala nepošten posjed djela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] po tužiteljevim prednicima, niti je osporavala iskaze saslušanih svjedoka, utvrđenja prilikom očevida.

16. Stoga, zaključno, imajući u vidu, a polazeći od utvrđenja ovog suda da je kontinuirani, samostalni i od nikoga ometani posjed pravnih prednika tužitelja glede nekretnine koja je predmet spora izvršavan počevši od 60-tih godina prošlog stoljeća ( što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka u ovom postupku) a koji posjed je ovaj sud našao savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, a kako u konkretnom slučaju u odnosu na potraživanje tužitelja ne postoji suprotstavljeni pravni interes trećih osoba, zaključak je ovog suda kako je pravni prednik tužitelja i to otac istog nekretninu stekao ispunjenjem za to propisanih pretpostavki, točnije izvanrednom dosjelošću rok koje je propisan odredbom čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno u trajanju od 40 godina, svakako dovršen stupanjem na snagu ZV-a, a onda se nekretnina prenosila generacijama u obitelji sve do tužitelja.

17. Odluka o troškovima parničnog postupka je izostala budući da stranke nisu stavili zahtjev za naknadu istog.

18. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Šibeniku, 20. studenog 2025.

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- tužitelj po punomoćnici Dubravki Kulaš, odvjetnici u Šibeniku

- za tuženu ODO Šibenik