Pr-79/2025-13

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Gundulićeva 27, Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda mr.sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB:52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 23. rujna 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice, RL, odvjetničke vježbenice kod Tanje Bota, odvjetnice u Splitu i zakonske zastupnice tuženice, Marine Parat, zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, objavljene dana 20. studenog 2025. godine,

presudio je

Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 41,44 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 9,40 EUR od 16. lipnja 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 12,31 EUR od 16. rujna 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,06 EUR od 16. veljače 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,08 EUR od 16. travnja 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,78 EUR od 16. svibnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,80 EUR od 16. siječnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 740,45 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbom podnesenom pred sudom 27.7.2018. tužiteljica navodi da je zaposlenica tuženice, djelatnica Područnog carinskog ureda Split, na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 20.3.2013. do 5.4.2018. tužiteljica da je ostvarivala prekovremeni rad koji joj nije plaćen u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima i u radu na drugi način. Tužiteljica napominje, da je poslodavac u mjesečni fond sati uračunavao i dane blagdana kada bi oni padali u radne dane od ponedjeljka do petka, a što da je pogrešan način određivanja redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Stoga, tužiteljica da je ostvarila prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji rad joj nije plaćen pošto su joj tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženice kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

2. U odgovoru na tužbu od 5.10.2018. tuženica navodi kako nisu ostvarene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe u smislu odredbi čl. 186. a ZPP-a. Ističe kako je tuženica izradila specificirani obračun na temelju evidencije o korištenju radnog vremena za sporno razdoblje i druge dokumentacije koju je tuženica dostavila u spis, a prema kojoj je tužiteljica nesporno ostvarila 26 prekovremenih sati rada koje je odradila u turnusima, a za koje nije isplaćena u skladu s relevantnim propisima.

2.1. Sud je pročitao spisu priložen zahtjev za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa) od 5.4.2018. i odgovor zakonskog zastupnika tuženice od 3.7.2018. (list 7 spisa) i utvrdio da se tužiteljica prije podnošenja tužbe obratio Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenja spora i da stranke u roku od 3 mjeseca nisu postigle nagodbu odnosno, nisu riješile spor na miran način. Dakle, tužiteljica je postupila u skladu s odredbama čl. 186.a ZPP-a pa je prijedlog tuženice za odbacivanje tužbe neosnovan.

3. U podnesku predanom u spis 7.2.2019. tuženica navodi kako su obračuni plaće za službenika izvršeni sukladno svim zakonskim propisima, napominje da rad službenika u turnusu koji je radio na dane blagdana, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs, a koji dani su padali na dane od ponedjeljka do petka, predstavlja njegov redovan rad te da mu se osnovna plaća uvećava za svaki sat rada za dodatak propisan Kolektivnim ugovorom-rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, rad u turnusu, sve u skladu s odredbom čl. 38. st. 1. KU, da se uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da službenik radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka i da u slučaju nadopune satnice Carinska uprava u cijelosti postupa u skladu s tumačenjem Zajedničke komisije br. 32/44 od 31.10.2014. (podnesak tuženice od 7.2.2019.).

4. Tužiteljica je podneskom predanim u spis 13.2.2020. određeno postavila tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem financijskog vještaka od 19.11.2019. pa je zatražena isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od lipnja 2013. do veljače 2018. u ukupnom bruto iznosu od 9.499,96 kn.

4.1. Podneskom od 17.9.2020. tužiteljica je konačno postavila tužbeni zahtjev u skladu s dopunom nalaza i mišljenja financijskog vještaka od 7.9.2020. pa je zatražena isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od lipnja 2013. do veljače 2018. u ukupnom bruto iznosu od 5.830,29 kn.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaze čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa), dopisa tuženice od 3.7.2018. (list 7 spisa), obračunskih isprava za isplatu plaća, evidencije o korištenju radnog vremena te spisu druge priložene dokumentacije, izveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji financijsko računovodstvene struke Milenki Delić, dipl. oec.

6. Općinski sud u Splitu donio je presudu br. Pr-579/18-34 od 9.12.2020. kojom je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan u dijelu kojim je naloženo tuženici da isplati tužiteljici ukupan bruto iznos od 3.420,07 kn na ime razlike manje isplaćene plaće, sve s pripadajućom zateznom kamatom, dok je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan u dijelu više zatraženog iznosa od 2.410,22 kn (do iznosa od 5.830,29 kn).

7. Po izjavljenim žalbama stranaka Županijski sud u Splitu je presudom br. Gž R-89/2021-2 od 19.7.2021. preinačio prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za iznosa od 2.410,22 kn te je u tom dijelu tužbeni zahtjev prihvaćen kao osnovan.

7.1. Međutim, Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem br. Rev-1108/2023-2 od 29.10.2024. prihvatio reviziju tuženice, ukinuo nižestupanjske presude i predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje. U obrazloženju rješenja VSRH navodi, da se u smislu odredbi st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 33/96., 96/01., 13/02., 112/05., 59/06., 55/08., 74/11.), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati da se uvećavaju prema st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada da ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Budući da tužitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, da su pogrešan nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim u cijelosti.

8. U ponovnom suđenju, ovaj sud je u dokazne svrhe pročitao dokaze navedene pod točkom 5 obrazloženja ove odluke te je izveden dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Zlatku Cvitanoviću, dipl.oec., a u skladu s čijim nalazom i mišljenjem je tužiteljica podneskom od 15.7.2025. postavila tužbeni zahtjev i za razdoblje od svibnja 2014. do prosinca 2017. od tuženice zatražila na isplatu ukupan bruto iznos od 41,44 eura na ime manje isplaćene razlike plaće.

9. Tužbeni zahtjev je osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužiteljice carinskog službenika na radnom mjestu carinika, Područni carinski ured Split, za isplatu utuženog iznosa po osnovi razlike u plaćama za razdoblje od svibnja 2014. do prosinca 2017. u ukupnom bruto iznosu od 41,44 EUR, kao prekovremene sate za koje tvrdi da mu nisu plaćeni u redovnom radu od ponedjeljka do petka, u smjenama dužim od 8 sati, u turnusima od 12 sati.

10.1. Naime, tužiteljica tvrdi da je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka jer da su joj tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od predviđenog mjesečnog fonda radnih sati.

10.2. Među strankama sporan je način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati jer prema tvrdnji tužiteljice, u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženice računa na način da se od dana u tjednu odbija samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji je eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

11. Prema čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, broj 68/13., 30/14. - dalje: ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

11.1. Odredbom čl. 44. KU, odnosno čl. 38. KU/17, osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

11.2. Sukladno odredbi čl. 120. st. 1. KU, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17, tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisija) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, pa je su u primjeni st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije (tako ovaj sud i u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/2013, Revr-793/2013, Revr-1515/2013 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

11.3. Odredbu čl. st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, Komisija je nekoliko puta tumačila.

11.4.Tako je na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni.

11.5. Prema Tumačenju br. 10/44 od 13. lipnja 2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca. Prema Tumačenju br. 11/44 od istog dana proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU.

11.6. Prema Tumačenju broj 8/44 od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. KU, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

11.7. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni (KU/17) mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam.

14.5. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. KU i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. KU te dodatke na plaću koje je ostvario.

11.8. U tumačenju Zajedničke komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12. KU od 16. svibnja 2012. se navodi „uz t. 8.“): „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

12. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog, u smislu odredbi st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, za zaključiti je, da sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 33/96., 96/01., 13/02., 112/05., 59/06., 55/08., 74/11.), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, a sve prema izraženom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda u Republici Hrvatskoj u rješenju br. Rev-1108/2023-2 od 29.10.2024. (tako i u Rev 1140/2022-2 od 15. veljače 2023. i Rev 446/2023-2 od 22. studenoga 2023.)

13. Kakao bi se utvrdilo je li tuženica obračunala i isplatila tužitelju ostvareni prekovremeni rad u skladu s odredbama čl. 44. KU-a, sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Zlatku Cvitanoviću.

13.1. U podnesenom pisanom nalazu i mišljenju od 1.7.2025. vještak Cvitanović navodi da mu je dat zadatak da utvrdi visinu potraživanja tužiteljice, odnosno neplaćene prekovremene sate rada u utuženom razdoblju (za rada duži od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i rad duži od mjesečnog fonda radnih sati), kao i eventualno neplaćene dodatke za rad subotom, nedjeljom, noću i na neradne dane (koji su padali od ponedjeljka do petka). Pritom je vještak trebao uzeti u obzir izraženo pravno mišljenje VSRH, odnosno revizijsku odluku VSRH iz točke 17. rješenja, a koja se odnosi na primjenu čl. 38. st. 10. KU/17 (kojom se utvrđuje pod kojim uvjetima rad u turnusima i smjenski rad predstavljaju prekovremeni rad).

13.2. Pregledom evidencija o korištenju radnog vremena (priloženih u sudskom spisu) za cijelo utuženo razdoblje (ožujak/2013.– ožujak/2018.), vještak je utvrdio da je u tom razdoblju tužiteljici rad uglavnom bio organiziran kroz turnuse, u ciklusima 12-24-12-48 (što podrazumijeva kontinuirani ciklus od 12 sati rada, 24 sata slobodno te 12 sati rada i 48 sati slobodno). Takav način rada da se u evidencijskim listama vodio naizmjenično kao trodnevni rad prema dnevnom rasporedu sati 12-6-6 (bez obzira na dane u tjednu), sa jednim slobodnim danom između tih ciklusa rada. Iz toga da proizlazi da tužiteljica u tijeku cjelokupnog utuženog razdoblja nije radila isključivo u turnusu u ciklusima 12-24-12-48, a kako to ističe tuženica u svom podnesku od 03.01.2020. Naime, u pojedinim razdobljima da je rad tužiteljice bio organiziran na drugačiji način (primjerice, u razdoblju od srpnja do listopada/2013, po 8 sati u smjenama, dan ili noć).

13.3. Vještak Cvitanović daje mišljenje da je uvidom u Evidencije o korištenju radnog vremena i isplatne liste (Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade) utvrđeno da je tužiteljica u utuženom razdoblju (ožujak/2013. – ožujak/2018.) uglavnom radila u turnusu (prema trodnevnom rasporedu sati: 12-4-8, bez obzira na dane u tjednu, s jednim slobodnim danom između tih ciklusa rada), ali da joj je rad povremeno bio organiziran i u smjenama. Predmetnim vještvom da je utvrđeno da tuženica nije u svim mjesecima iz utuženog razdoblja „pravilno obračunavala osnovnu plaću tužiteljice, sukladno čl. 38. KU“. To da je vidljivo iz Tablice br. 2. (gdje je dat obračun neplaćenih prekovr. sati i razlika plaće za utuženo razdoblje), iz koje je vidljivo: da je tužiteljica imala ukupno 180 sati viška u odnosu na RMFRS; koristila slobodne dane (ukupno 96 sati); da je bilo ukupno 13 neplaćenih prekovremenih sati, i to: 2 sata, koje treba uvećati u punom iznosu, tj. za 150% (stupac 12) i 11 sati, koje treba uvečati samo za 50% (stupac 13).

13.4. Prema mišljenju vještaka neplaćeni prekovremeni sati da iznose: po osnovi onih sati koji nisu ni obračunati ni isplaćeni (pa ih treba uvećati za 150%), kako je to mjesečno prikazano u stupcu 14, tj. ukupno 106,59 kn; po osnovi onih sati koji su isplaćeni, ali bez dodatka za prekovr. rad (pa ih treba uvećati samo za 50%), kako je to mjesečno prikazano u stupcu 15, tj. ukupno 205,66 kn; ukupno kako je to mjesečno prikazano u stupcima 16 i 17, tj. sveukupno 312,25 kn, što da je protuvrijednost od 41,44 EUR.

13.5. Sudski vještak Cvitanović je u Tablici br. 3 dao obračun neplaćenih dodataka na plaću, ako su prekovremeni sati odrađeni subotom, nedjeljom, noću i na neradne dane određene zakonom (koji su padali od ponedjeljka do petka). Vještak je utvrdio da su tužiteljici uredno isplaćeni svi pripadajući dodaci po tim osnovama.

14. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Cvitanovića kojeg sud prihvaća kao jasno i stručno jer je obračun izvršen u skladu s odredbama čl. 38. KU/17 i čl. 44. KU-a i to na temelju obračunskih lista i evidencija o korištenju radnog vremena po mjesecima, odnosno dokaza predloženih i dostavljenih u spis. Kako je tužiteljica tužbeni zahtjev postavila u skladu s izračunom sudskog vještaka, valjalo ga je prihvati kao osnovan.

15. Tužiteljici je na svaki pojedinačni dio iznosa priznata zatezna kamata tekuća od 16-og dana u idućem mjesecu (čl. 84. st. 3. Zakona o radu, "Narodne novine" br. 149/09., 61/11., čl. 92. st. 3. Zakona o radu, „Narodne novine“ br. 93/14., 127/17.), izuzev zatezne kamate kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema odredbama članka 14. i 45. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15. – dalje ZPD).

16. Tužiteljici je primjenom odredbi članka 154. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14, 70/19, 80/22., 155/23., u tekstu ZPP), u vezi sa člankom 155. ZPP-a pripadaju troškovi određeni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23., dalje: Tarife) kako slijedi: jednokratna nagrada u 50 bodova (Tbr. 7. t. 9. Tarife), što pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) i uvećano za 25% na ime PDV-a (Tbr. 46. Tarife) daje iznos od 125,00 EUR, na što se ima zbrojiti iznos od 615,45 EUR na ime troška vještačenja pa se dobije ukupno 740,45 eura koliko je naloženo tuženici da isplati tužiteljici na ime naknade parničnog troška. se o podnescima koji nisu bili potrebni za vođenje parnice (čl. 155. st. 1. ZPP).

16.1. Tužitelju pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate temeljem odredbe članka 29. st. 1. i 2. ZOO-a koje teku od dana donošenja ove odluke pa do isplate temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

17. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 20. studenog 2025.

sutkinja

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

-pun. tužitelja

-ODO

-spis

za točnost optravka – ovlašteni službenik:

HL