REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac
S P L I T

Pr-5469/2021-9

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice V. V., S., …,
OIB: …, koju zastupa punomoćnica M. P., odvjetnica u S.,
protiv tužene P. z. r. o. s. s. u r., S., … 5, OIB:…, koju zastupa I. Š., ravnateljica, a ona po
punomoćniku J. J., odvjetniku u S., radi isplate, nakon održane
usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 20. rujna 2023. u nazočnosti
zamjenice punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tužene, dne 9. listopada 2023.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženici P. z. r. o. s. s. u r., S.,
…, OIB:… u roku od 15 dana, isplatiti tužiteljici V. V.,
OIB: …, iznos od 914,66 EUR/6.891,43 kn/ bruto uvećano za zakonske
zatezne kamate koje teku:

- na iznos od 89,15 EUR / 671,70 kn do datuma 16.04.2016.
- na iznos od 55,78 EUR / 420,26 kn do datuma 16.05.2016.
- na iznos od 90,84 EUR / 684,44 kn do datuma 16.06.2016.
- na iznos od 89,33 EUR / 673,03 kn do datuma 16.07.2016.
- na iznos od 84,24 EUR / 634,74 kn do datuma 16.08.2016.
- na iznos od 93,09 EUR / 701,39 kn do datuma 16.09.2016.
- na iznos od 90,04EUR / 678,37 kn do datuma 16.10.2016.
- na iznos od 84,53 EUR / 636,86 kn do datuma 16.11.2016.
- na iznos od 84,55 EUR / 637,01 kn do datuma 16.12.2016.
- na iznos od 90,85 EUR / 684,51 kn do datuma 16.01.2017.
- na iznos od 62,26 EUR / 469,12 kn do datuma 16.02.2017.

sve do isplate, i to do 31.prosinca 2022. u visini stope koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje

2 Pr-5469/2021-9

od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.siječnja

2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne
stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne
operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg
polugodišta za tri postotnih poena, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih
kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto
iznosu.

II. Nalaže se tuženici, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljici
troškove parničnog postupka u iznosu od 606,33 eura/4.568,36 kn zajedno sa
zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 9.listopada 2023. pa do isplate po
stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je
Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za
tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dne 9. travnja 2021. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi
isplate. U tužbi se navodi kako je tužiteljica u radnom odnosu kod tuženika, a koji
predstavlja javnu službu u smislu odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim
službama. Tužbom tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem
odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., a
nakon preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od 20. rujna 2023., u ukupnom
iznosu od 914,66 eura/6.891,43 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od
dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, te troškovima postupka sa zateznim
kamatama od presuđenja do isplate.

2.U odgovoru na tužbu od 28. prosinca 2021. tužena je navela kako se ne protivi
osnovu potraživanja, ali se protivi visini potraživanja do izračuna razlike plaće od
strane same tužene. Navodi kako se zakonske kamate mogu potraživati od saznanja
tužene za eventualne obveze. U podnesku od 28. ožujka 2023. tužena opreza radi
pobija pravnu osnovu.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom ugovora o radu, Sporazuma o
osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražne
odluke od 7. prosinca 2011., Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012., procjene
DZS od 4. rujna i 4. prosinca 2015., obračuna razlike plaće, priopćenja DZS od 27.
studenoga i 28. kolovoza 2015., obračunskih isprava za isplatu plaće za utuženo
razdoblje pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, kao i na temelju
rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih
razloga.

3 Pr-5469/2021-9

4. Neprijeporno je između parbenih stranaka:

- da je tužiteljica bila zaposlenica tužene u utuženom razdoblju temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme,

- da joj je tužena u vremenu od prosinca 2015. do siječnja 2017. obračunavala i isplaćivala plaću na temelju osnovice od 5.108,84 kn.

- da tužena kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09, dalje: ZPSJ).

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni
sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i
visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske,
Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat,
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski
sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23.studenoga 2006. Sporazum o osnovici za
plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za
izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., 2008., te u 2009. i da
navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1.1. svake godine,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13.svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se
suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn
bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica
za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što
službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl.
IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u R. H.,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26.listopada 2011. Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te
izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je
promijenjen čl. III. Dodatka, te čl. IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i
način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. u kojem su utvrđeni
odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na
način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom
u razdobljima opisanih u čl. III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) trajao,

- da je 7.prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o
arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je i to prethodno opisano,
- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute
Izmjene od 26.listopada 2011. donijeli 28.prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje
Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na član IV. u vezi s
članom VII. Dodatka Sporazumu,

4 Pr-5469/2021-9

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za
statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg
tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno,

- da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem
tromjesečju 2015. rast BDPA-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% time da
je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen
dana 4.prosinca 2015.,

- da je Vlada RH 29.prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun
plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1.1.2017. tj.
počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču

2017.

5. Prijeporna je između parbenih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev osnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od
ožujka 2016. do siječnja 2017. temeljem odredbe čl. III Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26.listopada 2011.god.
i Arbitražne odluke od 7.prosinca 2011.god.

7.1. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.
kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011.

8. Iz Odluke Vrhovnog suda R. H. poslovni broj Revr-408/12 i Odluke
Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene kolektivnog
ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU-a, kao i da pojedini
sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i
sklapanja Kolektivnog ugovora. Okolnost da su Sporazum o osnovici plaće u javnim
službama i Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama potpisani od
osam potpisnika, a da je jedan potpisnik i to Samostalni sindikat zdravstva i socijalne
skrbi Hrvatske, samo parafirao KU, ne utječe na pravnu valjanost Sporazuma.

8.1. Osim toga, za istaknuti je kako je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka
Sporazumu, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u
pregovorima. Vrhovni sud RH u svojoj presudi poslovni broj Revr-13/02, zauzeo je
stajalište prema kojem se smatra da je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i
kada zastupnici nekih od zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to
odbili, te da je sindikat u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni
sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima. Niti
jedan od potpisnika, a osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku ni sa
čime nije osporila valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim
službama.

5 Pr-5469/2021-9

8.2. U skladu s naprijed navedenim, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011. godine obvezuju tuženu,
u čije ih je ime i za čiji račun sklopila Vlada R. H. sa sindikatima javnih
službi.

9. Nadalje, u utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4. ZPJS kojim je
propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti
poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za
izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica
plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09,
124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata
javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna
RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH
posebnom odlukom.

10. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN
141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji je bio na snazi u utuženom razdoblju, u čl.

51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a
osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na
koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu
godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

11. Imajući u vidu prednje, ovaj sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU
sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je
bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na
područje visine plaće u javnim službama.

11.1.Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju
da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se
na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na
način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene
Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni
ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28.
prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja
primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti
za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka
ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz
sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

11.2. Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici plaće od 26.listopada

2011. bilo je utvrđeno da će doći do povećanja osnovice koja će iznositi 5.415,37 kn
bruto kada bude ispunjen uvjet, odnosno kada službeni pokazatelji Državnog zavoda
za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), kao što je i u ovom slučaju.

12. Dakle, tužena je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bila u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet za primjenu više

6 Pr-5469/2021-9

osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u
utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva
tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili
više posto).

13. Pregledom obračunskih platnih lista za tužiteljicu u periodu od ožujka 2016. do
siječnja 2017. utvrđeno da je tužena tužiteljici plaću tijekom utuženog razdoblja i
nadalje isplaćivala primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kn,
odnosno 5.211,02 kn.

14. Slijedom prednjeg, ukazuje se osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatom
razlike plaće za razdoblje od ožujka 2016. do siječnja 2017. i to u iznosu od 914,66
eura/6.891,43 kn, koju visinu je tužiteljica postavila sukladno izračunu tužene.

14.1. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši
od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće do isplate, po stopi iz
članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05,
41/08, 125/11, 78/15, 140/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO), izuzev
kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u bruto
plaći. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o
porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12,
144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14) i članka 17. st. 3. Pravilnika o
porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09,
123/10, 137/11, 61/12, 70/13, 160/13 i 157/14), zatezne kamate koje se na
zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne
podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po
sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na
dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak
dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Dakle, porez na dohodak i prirez poreza na
dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači
da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, a kako je to
pravilno i tužiteljica zatražila, pa je odlučeno kao u točki I izreke presude.

57. Odluka o parbenom trošku temelji se na odredbi čl. 154.st. 1. i čl. 155. Zakona o
parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22; dalje
ZPP). Naime, tužiteljica je tužbom potraživala isplatu iznosa od 11.000,00 kn, da bi
sukladno izračunu tužene smanjila tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 914,66
eura/6.891,43 kn. Smanjenje tužbenog zahtjeva znači povlačenje tužbe s prvobitno
postavljenog na smanjeni iznos tužbenog zahtjeva, pa primjenom odredbe čl. 193. u
svezi s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a tužiteljici su priznati troškovi parbenog
postupka prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Budući da je
tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu, to je istoj priznat trošak u cijelosti, a sve u
skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika
("Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, dalje Tarifa), i
a od 20. rujna 2023. 18,75 bodova, za pristup na ročište od 20. rujna 2023. 75
bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 1,99 eura/15,00 kn iznosi 485,06
eura, na ime PDV-a iznos od 121,27 eura, ukupno iznos od 606,33 eura/4.568,36 kn.

7 Pr-5469/2021-9

Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 9.
listopada 2023, kao dana presuđenja, do isplate, a kao u točki II izreke presude.

U Splitu 9. listopada 2023.

S u t k i n j a

Katica Bojčić Vidović, v. r.

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba
Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15
dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se
pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda
odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP, osim zbog povrede iz
članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP (čl. 467. ZPP).

DNA:

- pun. tužiteljice
- pun. tužene