Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-5431/2022-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, na prijedlog i uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijaliste Moire Gulja, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, Rijeka i okrivljene odgovorne osobe ŽT, koje brani braniteljica Danijela Lukšić Kokić, odvj. iz Rijeke, zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. točke 28. i stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22., dalje: Zakon o radu), pokrenutom optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, KLASA: 116-02/22-01/5398, URBROJ: 443-02-02-10-22-10 od 25. studenog 2022., nakon glavne i javne rasprave dovršene 14. studenog 2025. u odsutnosti predstavnice okrivljene pravne osobe, te u odsutnosti okrivljene odgovorne osobe ŽT i prisutnosti braniteljice okrivljenih, odvjetnice Danijele Lukšić Kokić, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: Prekršajni zakon), 19. studenog 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljena pravna osoba, [adresa], sa sjedištem u [adresa], OIB 55700291940, poslovni račun: IBAN: [broj bankovnog računa] kod Erste & Steiermarkische bank d.d., prekršajno kažnjavana, predstavnica TT, ostali podaci neutvrđeni i

okrivljena odgovorna osoba ŽT, sin Ž, rođen **.**.1956. u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju dr. med. spec HM, VSS, umirovljenik, iznos mirovine 1.071,95 eura, prekršajno osuđivan, ostali podaci neutvrđeni,

k r i v i s u

što se

protivno odredbi članka 150. stavka 1. i stavka 3. Zakona o radu, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu savjetovali u Rijeci sa sindikalnim povjerenicima koji djeluju u Zavodu za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, Rijeka prije donošenja odluke važne za položaj radnika, o planu korištenja godišnjih odmora za 2022. godinu radnika Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, a isto nisu učinili do dana 30.06.2022., za plan korištenja godišnjih odmora za 2022. godinu, što su bili dužni,

dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi prije donošenja odluke važne za položaj radnika - planu godišnjih odmora, nije se savjetovao s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci,

čime je pravna osoba [adresa], sa sjedištem u [adresa], počinila prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 28. Zakona o radu,

a odgovorna osoba u pravnoj osobi ŽT počinio prekršaj iz članka 228. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 28. Zakona o radu,

pa se na temelju citiranih odredbi, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi [adresa], sa sjedištem u [adresa],

izriče

ublažena novčana kazna

u iznosu od 1.040,00 eura

(slovima: tisuću četrdeset eura i nula centi),

na temelju citiranih odredbi, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi ŽT se

izriče

ublažena novčana kazna

u iznosu od 150,00 eura

(slovima: sto pedeset eura i nula centi)

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenici se upozoravaju da će se smatrati da je novčana kazna u cjelini uplaćena ako u roku koji je određen ovom odlukom uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno okrivljena pravna osoba iznos od 693,33 eura (slovima: šesto devedeset i tri eura i trideset i tri centa) te okrivljena odgovorna osoba iznos od 100,00 eura (slovima: sto eura i nula centi).

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba su dužne nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 90,00 eura (slovima: devedeset eura i nula centi) svaka u roku od 30 (slovima: trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa, kao ovlašteni tužitelj, podnio je ovome Sudu optužni prijedlog, KLASA: 116-02/22-01/5398, URBROJ: 443-02-02-10-22-10 od 25. studenog 2022., protiv okrivljene pravne osobe [adresa], sa sjedištem u [adresa], i okrivljene odgovorne osobe ŽT, zbog djela prekršaja iz članka 228. stavku 1. točke 23. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17. i 98/19.).

1. Za istaknuti je da je iz činjeničnog opisa djela prekršaja izostavljen navod da okrivljeni u svojstvu poslodavca nisu savjetovali u Rijeci sa sindikalnim povjerenicima koji djeluju u Zavodu za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije Rijeka prije donošenje odluke važne za položaj radnika za 2021. godinu te da isto nisu učinili do dana 30.06.2021. godine za plan korištenja godišnjih odmora za 2021. godinu, obzirom da je na navedeno razdoblje nastupila apsolutna zastara vođenja prekršajnog postupka.

2. Nakon počinjenja prekršaja Zakon o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17. i 98/19.) je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu ("Narodne novine" broj 151/22 te broj 46/23 i 64/23). Postupajući sukladno članku 3. stavku 2. i 3. Prekršajnog zakona, Sud je ispitao postoji li pravni kontinuitet, tako da je činjenično stanje podveo pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa te je utvrdio da postoji pravni kontinuitet prekršajnog djela iz članka 228. stavku 1. točke 23. i stavka 2. ranije važećeg Zakona, i to u odredbi članka 228. stavka 1. točke 28. i stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine broj 151/22). Ujedno je Sud utvrdio da se u ovom postupku ima primijeniti propis Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine broj 151/22) jer je, s obzirom na propisane iznose novčanih kazni, blaži za okrivljenike.

3. Okrivljena pravna osoba je u odnosu na optužbu dala svoju pisanu obranu u kojoj se u bitnome navodi da se 26. rujna 2022. prvookr. pisanim putem očitovao na zapisnik Državnog inspektorata od 22. rujna 2022. broj: 02-I-211/4-22 te dao iskaz kao i da je iz dokumentacije koja da je u tijeku inspekcijskog nadzora dostavljena Državnom inspektoratu nesporno da je poslodavac, odnosno Zavod, u zakonom propisanom roku donio plan godišnjih odmora za radnike u Ispostavi Crikvenica te na taj način postupio sukladno odredbi članka 85. stavka 1. Zakona o radu (NN 93/14,127/17, 98/19). Nadalje, prvookr. da je dao iskaz kako u Zavodu nije ustrojeno radničko vijeće, već da u istom dijelu je ukupno osam sindikata, te da su imenovana četiri sindikalna povjerenika. Članak 153. stavak 4. Zakona da propisuje: "Ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima, ... , a o postignutom sporazumu sindikati su dužni pisano obavijestiti poslodavca." U konkretnom slučaju da Zavodu nije dostavljen predmetni sporazum niti da su se sindikalni povjerenici obratili Zavodu s upitom da im se dostavi plan korištenja godišnjih odmora kao ni da se održi sastanak, a okrivljenici da smatraju kako da je isto bilo nužno.

2. U pisanoj obrani se nadalje ističe, da obzirom da se prema stavku 142. stavku 1. Zakona, broj članova radničkog vijeća utvrđuje prema broju zaposlenih radnika te uzevši u obzir da je Zavod u inkriminiranom razdoblju zapošljavao ukupno 248 radnika, samo 3 sindikalna predstavnika da su mogla preuzeti ulogu radničkog vijeća. Upravo stoga da nije moglo doći do automatskog preuzimanja uloge radničkog vijeća jer da navedeno pravo mogu ostvariti samo 3 od 4 imenovana sindikalna povjerenika u Zavodu, a zavod kao poslodavac da ne može inicirati postupak utemeljenja radničkog vijeća, kao ni utjecati na odluku sindikata o načinu njihova zastupanja kod poslodavca. Naprijed navedeno da potvrđuje i radnica IT u svom iskazu na zapisnik od dana 22. rujna 2022., Klasa: 116-02/22-01/5398, Urbroj: 443-02-02-10-22-2. Nadalje u pisanoj obrani okrivljena pravna osoba nadalje ističe da je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od dana 31. ožujka 2025. godine, posl.br.: Usoz-246/2023-6 utvrđeno: "... svrha odredaba Zakona o radu koje uređuju to savjetovanje iscrpljuje se u davanju mogućnosti zaštite radnika u situaciji u kojoj postoji mogućnost da se savjetovanje ostvari, odnosno u situaciji u kojoj kod poslodavca postoji radničko vijeće ili sindikat. S druge strane, u situaciji u kojoj kod poslodavca ne postoji ni radničko vijeće ni sindikat, Zakon o radu, po prirodi stvari, ne zahtjeva provođenje postupka savjetovanja. Na ovakvo stajalište da upućuje i praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske (primjerice presuda i rješenje broj: Rev-850/2020-2 od 28. svibnja 2024.)...".

3. Nadalje Mišljenje Ministarstva rada koje da je bilo dostavljeno u privitku dopisa od 26. rujna 2022. kao i komentar Zakona o radu da potvrđuju prethodno navedeno, odnosno u slučaju ukoliko sindikalni povjerenici ne sklope sporazum, nitko od njih da neće obnašati funkciju radničkog vijeća, te poslodavca pri donošenju odluka da neće obvezivati odredbe Zakona o radu, o savjetovanju, obavješćivanju i suodlučivanju.

4. Okrivljenici da smatraju kako propust sindikata da sporazumom odrede sindikalne povjerenike ne može ići na štetu poslodavca, odnosno Zavoda, obzirom nedostatkom takvog sporazuma ne postoji obveza poslodavca na savjetovanje. Unatoč navedenom, Zavod da surađuje sa svim sindikalnim povjerenicima budući je svjestan kako da su redovita komunikacija i suradnja najvažnije komponente kvalitetnog rada te zaštite dobrobiti svih radnika te da je jedan od sindikalnih povjerenika ujedno i član upravnog vijeća Zavoda i da sudjeluje u donošenju svih odluka koje da se tiču poslovanja Zavoda.

5. Nadalje, okrivljenici da smatraju da ne postoji svrha za kažnjavanje budući da Zavodu nije dostavljen sporazum sindikata kojima da se isti sporazumijevaju oko sindikalnog povjerenika koji će preuzeti prava i obveze Radničkog vijeća te da se sukladno tome predlaže sudu da utvrdi da isti nisu krivi za počinjenje prekršaja koji da im se stavlja a teret, odnosno da rješenje obustavi prekršajni postupak. Podredno da ako sud ne oslobodi okrivljenike krivnje da isti mole da sud prilikom određivanja vrste i mjere kazne uvaži prethodno nekažnjavanje kao olakotnu okolnost kod oba okrivljenika, a osobito da uzme u obzir stupanj krivnje, ponašanje okrivljenika te ukupnost društvenih i osobnih uzroka jednako kao i da uvaži opću i posebnu svrhu prekršajno pravnih sankcija te da se okrivljenicima izrekne opomena kao mjera upozorenja, odnosno da ih se oslobodi od kazne ili da se kazne maksimalno ublaže.

6. U nastavku je pročitana i pisana obrana drugookrivljenika te je utvrđeno da je ista sadržajno identična pisanoj obrani okrivljene pravne osobe.

7. Kao dokazni prijedlog okrivljenici su predložili da se u svojstvu svjedoka ispita IT, OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa], a obzirom na okolnosti provedbe postupka savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima.

8. Sud je prihvatio dokazni prijedlog okrivljenih te je određeno da se u daljnjem tijeku postupka u svojstvu svjedoka ispita IT.

4. Na glavnoj raspravi održanoj 26. rujna 2025. u svojstvu svjedoka ispitana je IT pravnica u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ u Rijeci, koja je propisno upozorena na dužnost kazivanja istine iskazala da zna zbog čega da je pozvana na sud, a u 2021. godini i 2022. kao i na dan davanja iskaza da je djelovalo i djeluje 8 sindikata u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ. Imenovana da su četiri sindikalna povjerenika, a na dan 26.09.2025. da ih je bilo 5.

9. Na poseban upit suda odgovorila je da sporazum nije postignut između istih i nikada da im nisu dostavili nikakav pisani sporazum, niti da su sazivali ikakav sastanak u svezi plana korištenja godišnjih odmora za 2021. i 2022. godinu. Na poseban upit suda da li se poslodavac savjetovao o drugima pitanjima koja su bitna za radnike i ukoliko jest o kojim pitanjima, odgovorila je da oni dostavljaju materijal na očitovanje i to da su intenzivirali nakon što da je Državni inspektorat bio u inspekcijskom nadzoru, a na poseban upit suda odgovorila je da ona radi u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ od 2018. i da su im dostavljali određene pravilnike primjerice u svezi prava radnika. U ovom konkretnom slučaju da nisu provodili postupak savjetovanja, a Državni inspektorat da je bio u nadzoru u Crikvenici pa da su potom od njih u Rijeci tražili podatke o planu godišnjih odmora za 2021. i 2022. godinu, odnosno jesu li se savjetovali sa sindikalnim povjerenicima.

10. Na poseban upit braniteljice svjedokinja BT odgovorila je da sada provode postupak savjetovanja na način da svaki od voditelja za svoju ispostavu izradi prijedlog želja korištenja godišnjeg odmora za svakog radnika, izrade tablicu i ti se prijedlozi dostave svim sindikalnim povjerenicima na očitovanje uz prijedlog odluke o donošenju plana. Nikada da u postupku savjetovanja nisu istaknuli nikakve prijedloge niti primjedbe. Na poseban upit braniteljice odgovorila je nadalje da niti do dana njezina svjedočenja pred sudom ne postoji nikakav sporazum između sindikata. U pogledu suradnje sa sindikatima da mora reći da je korektna te da kad god isti šalju upite primjerice o tumačenju broja dana korištenja dana godišnjeg odmora uvijek da korektno odgovore na iste. Oni da su dužni imati sjednice jednom mjesečno minimalno i jedan od članova upravnog vijeća da je sindikalni povjerenik. Braniteljica je u spis dostavila potvrdu o mjesečnim primanjima za odgovornu osobu ŽT.

11. U nastavku dokaznog postupka pročitan je podnesak okrivljene pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi dostavljen ovome sudu 11. studenog 2025. te je u svojstvu svjedoka ispitana ŽTŠ, medicinska sestra, zaposlena u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ.

12. Svjedokinja ŽTŠ, uredno upozorena na dužnost kazivanja istine iskazala je da pretpostavlja zbog čega da je pozvana na sud. Vjerojatno da je riječ o planu godišnjih odmora koji da nije bio dostavljen sindikatu. Ona da je potpredsjednica sindikata i sindikalna povjerenica unutar Zavoda za hitnu medicinu. Sindikat da se zove Nezavisni sindikat zaposlenih u zdravstvu. Sporazum među sindikatima da nije postojao. Na poseban upit braniteljice odgovorila je da niti sada ne postoji sporazum među sindikatima. Na poseban upit suda zna li točne nazive sindikata 2021. i 2022. godine, odgovorila je da su to: Nezavisni sindikat medicinskih sestara, tehničara i djelatnika u zdravstvu (taj sindikat da je sudski ugašen negdje 2023. godine), za druge sindikate da ne zna jer da nisu imali svog povjerenika kao što da je već navela. Na poseban upit suda koliko je unutar zavoda za hitnu medicinu PGŽ sindikata djelovalo, odgovorila je da je zakonski djelovao samo jedan sindikat, iako da ih je bilo tri od kojih da jedan nije imao 10 godina odgovornu osobu u sindikatu, a preostala dva da su sindikat u kojem da je ona i sindikat Hitne medicine. Nema uvid u podatke postoji li još koji sindikat jer da nisu imali sindikalnog povjerenika. Na poseban upit suda odgovorila je da se poslodavac mogao savjetovati sa sindikatom. Nadalje, na poseban upit suda da li se poslodavac savjetovao o nekim drugim pitanjima sa sindikatom, odgovorila je da dok je gospodin ŽT bio ravnatelj nije se savjetovao. Svjedokinja je napomenula da su bila prijavljena tri sindikalna povjerenika iz tri različita sindikata od kojih da je jedan sindikat imao samo dva ili tri člana, a trebalo da je biti pet članova da sindikat imao svog sindikalnog povjerenika. Treći sindikalni povjerenik da se lažno predstavljao, a sindikat da nije postojao već samo tajnica sindikata da nije dovoljno da bi sindikat egzistirao. Na poseban upit suda odgovorila je da se sada drastično sve promijenilo na bolje, kao sindikalni povjerenik da ima izvrsnu komunikaciju s ravnateljicom. Što da se tiče plana godišnjih odmora i ostalih pitanja da sve jako dobro funkcionira.

13. Na poseban upit suda odgovorila je da koliko se sjeća da je bilo problema oko termina korištenja godišnjeg odmora na Krku jer da je kolegica koristila godišnji odmor po 2-3 dana, parcijalno, ne zato što da je ona to htjela i još jedan kolega također da nije mogao koristiti godišnji u vremenu kada da je želio. To da je ono što da je njoj poznato. Na poseban upit braniteljice odgovorila je da se 2021. i 2022. godine nije koristio godišnji odmor u komadu. Sada da se godišnji odmori koriste u komadu.

14. U nastavku dokaznog postupka pročitana je sljedeća dokumentacija: obavijesti tužitelja (listovi spisa 3-6), zapisnik o saslušanju svjedoka TTŠ koji je propisno sastavljen (listovi spisa 9-10), pročitan je (list spisa 11)- podnesak Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije upućen Državnom inspektoratu (listovi spisa 11-16), pročitani su listovi spisa 62 i 63 obavijest o mirovinskim primanjima za osobu ŽT.

15. Braniteljica je u spis dostavila pravomoćnu presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od 31. ožujka 2025. te istaknula točku 22. iste. Izvršen je uvid i pročitani su podaci Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidenciju za okrivljenu pravnu osobu ZAVOD ZA HITNU MEDICINU PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE i okrivljenu odgovornu osobu ŽT. Na pročitane dokaze braniteljica nije imala primjedbi kao niti dokaznih prijedloga, a u završnoj riječi navela je da okrivljenici smatraju da ne postoji svrha za kažnjavanje obzirom da sindikati poslodavcu nisu dostavili sporazum oko sindikalnog povjerenika koji preuzima prava i obveze radničkog vijeća pa predlaže da se utvrdi kako isti nisu krivi za počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret. Podredno, ukoliko sud ne oslobodi okrivljenike krivnje predlaže se da se kod utvrđivanja kazne kazna maksimalno ublaži jer da kažnjavanje u predmetnom slučaju nije svrhovito.

5. U članku 228. stavku 1. točki 28. odnosno stavku 2. Zakona o radu, propisano je: da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako se s radničkim vijećem ne savjetuje o pitanjima o kojima je dužan savjetovati se na način propisan ovim Zakonom (članak 150.) Stavkom 2. istog članka Zakona o radu propisano je: „Novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.“

6. U članku 150. Zakona o radu propisano je: „(1) Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je radničkom vijeću na njegov zahtjev, prije konačnog očitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca, dužan omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje.“ Stavkom 3. istog članka istog zakona propisano je da se važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju osobito odluke (između ostalih) o planu godišnjih odmora.

7. Na temelju ovako provedenog postupka, razmotrivši obrane okrivljenika i provedene dokaze, i to svaki dokaz pojedinačno te dovodeći ih u međusobnu vezu, Sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su se u postupanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja iz članka 228. stavka 1. točke 28. i stavka 2. Zakona o radu, kako je to činjenično i pravno pobliže opisano u izreci presude.

16. U prvom redu, u postupku nije bilo sporno da je okrivljena odgovorna osoba u kritično vrijeme u okrivljenoj pravnoj osobi bila ravnatelj i odgovorna osoba.

17. Iskaze ispitanih svjedokinja sud je ocijenio iskrenim, životnim, logičnim i uvjerljivim.

18. Iz iskaza svjedokinje IT sud je utvrdio da je djelovalo i djeluje 8 sindikata u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ. Imenovana da su četiri sindikalna povjerenika, a na dan 26.09.2025. da ih je bilo 5. Nadalje, da nije postignut sporazum između sindikata i nikada da im nisu dostavili nikakav pisani sporazum, niti da su sazivali ikakav sastanak u svezi plana korištenja godišnjih odmora za 2021. i 2022. godinu.

19. Iz iskaza svjedokinje ITŠ utvrđeno je da Sporazum među sindikatima nije postojao, niti postoji sada. Nadalje, utvrđeno je da se poslodavac mogao savjetovati sa sindikatom, a zakonski da je postojao samo jedan sindikat. Nadalje, iz iskaza iste svjedokinje utvrđeno je da je bilo problema oko termina korištenja godišnjeg odmora na Krku jer da je kolegica koristila godišnji odmor po 2-3 dana, parcijalno, ne zato što da je ona to htjela te da i još jedan kolega također nije mogao koristiti godišnji u vremenu kada da je želio.

8. Svrha zakonske odredbe članka 150. Zakona o radu je zaštita prava radnika, a tijekom prekršajnog postupka utvrđeno je da se poslodavac nije savjetovao niti o nekim drugim pitanjima sa sindikatom, a ne samo o planu godišnjih odmora radnika. Iako nije postignut sporazum među sindikatima, a zakonski je prema iskazu svjedokinje postojao samo jedan, to ne znači da se poslodavac nije mogao obratiti sindikatu barem koji je zakonski djelovao.

9. U odnosu na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od dana 31. ožujka 2025. godine, posl.br.: Usoz-246/2023-6, a na koju se poziva obrana, nužno je istaknuti da se ista može razmatrati kada ne postoji ni radničko vijeće ni sindikat, pa tada Zakon o radu, po prirodi stvari, ne zahtjeva provođenje postupka savjetovanja. U predmetnom slučaju sindikat ipak postoji.

20. Pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekršajno su odgovorni za skrivljene povrede propisa o prekršaju. Okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi je u konkretnom slučaju kriva za prekršaj jer je bila dužna i mogla biti svjesna da je njeno propuštanje odnosno postupanje zabranjeno.

21. Nužno je istaknuti da navodi okrivljenika u pisanoj obrani, da su u zakonom propisanom roku donijeli plan godišnjih odmora za radnike u Ispostavi Crikvenica iste ne ekskulpira od prekršajne odgovornosti, jer se okrivljenicima niti ne stavlja na navedeno na teret za Ispostavu u Crikvenici, već u Rijeci.

22. Uvažavajući sve ranije izneseno, osobito činjenicu da je osnovno načelo radnog zakonodavstva i time ovdje relevantnih odredbi zaštita radnika na radu u širem smislu ekonomsko – socijalne zaštite, a da su radnici postupanjem odnosno propustom poslodavca, ovdje okrivljenika, oštećeni, odnosno da su okrivljenici svojim konkretnim postupanjem prouzročili štetu radnicima u svezi vremena i trajanja korištenja godišnjeg odmora (što je utvrđeno iz iskaza svjedokinje TTŠ), sud nije okrivljenike mogao osloboditi od optužbe, a poradi ne svrhovitosti kažnjavanja, kako navodi obrana.

23. Ipak, razmotrivši obrane okrivljenika i iskaze svjedokinja u čiju iskrenost nije našao razloga posumnjati, Sud je stekao uvjerenje da je okrivljenicima bilo s obzirom na okolnosti postojanja više sindikata, i sve što su svjedokinje navele u svojem iskazu, a bez sporazuma između istih, otežano savjetovati se s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. Navedeno je Sud uzeo u obzir pri odlučivanju o prekršajnopravnoj sankciji za počinjeni prekršaj kao naročito olakotno.

24. Stoga je sud kod odmjeravanja visine novčane kazne okrivljenicima uzeo u obzir stupanj krivnje, ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, a odmjerenom novčanom kaznom u visini općeg zakonskog minimuma za pravnu osobu te ublažavanjem novčane kazne odgovornoj osobi kao u izreci, sud je mišljenja da će se postići svrha kažnjavanja odnosno specijalna i generalna prevencija.

10. Kako su okrivljenici proglašeni krivima, Sud ih je obvezao na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu navedenom u izreci, koji iznos je primjeren složenosti i dužini trajanja postupka te njihovom imovinskom stanju.

U Rijeci 19. studenog 2025.

Viša sudska savjetnica-specijalist Sutkinja Moira Gulja, v.r. Josipa Jambrešić-Mattel, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. Okrivljenoj pravnoj osobi

2. Okrivljenoj odgovornoj osobi

3. Branitelju okrivljenih

4. Tužitelju

5. U spis