1               Poslovni broj: 5 Us I-1042/2023-6

 

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
      Erazma Barčića 5                                                                Poslovni broj: 5 Us I-1042/2023-6

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

             

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja V.P. iz R. B. i H., B. L., M.L.159, zastupanog po opunomoćeniku B. N., odvjetniku u O., G. o. 90D, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, Zagreb, Maksimirska 63, radi ispravka upisa podataka o državljanstvu, 9. listopada 2023.,

 

p r e s u d i o  j e

 

              Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, KLASA: UP/II-224-01/21-01/06, URBROJ: 514-07-03-01/01-21-04 od 21. prosinca 2021. i rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu, Sektora za građanska stanja, Prvog područnog odsjeka (Črnomerec, Centar), KLASA: UP/I-224-01/21-08/3, URBROJ: 251-07-21/02-21-02 od 20. listopada 2021.

 

Obrazloženje

 

1.               Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu, Sektora za građanska stanja, Prvog područnog odsjeka (Črnomerec, Centar), KLASA: UP/I-224-01/21-08/3, URBROJ: 251-07-21/02-21-02 od 20. listopada 2021.

 

2.               Prethodno citiranim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja da se u knjizi državljana koji vodi Matični ured Grada Zagreba ispravi upisani podatak o njegovom državljanstvu iz "SR Bosne i Hercegovine" u "SR Hrvatske", uz obrazloženje da prilikom upisa u podatka u ovu evidenciju nije došlo do pogrešnog upisa republičkog državljanstva budući da se isti (upis) temelji na sporazumu roditelja.

 

3.               Tužitelj osporava zakonitost tuženikove odluke te u tužbi, u bitnom, izlaže kako slijedi. Smatra da je podatak o republičkom državljanstvu pogrešno upisan budući da je hrvatsko državljanstvo stekao podrijetlom po osnovi čl. 4. st. 1. tč. 3. Zakona o državljanstvu SRH (NN br. 32/77; dalje: Zakon o državljanstvu SRH), odnosno temeljem činjenica da je rođen u Zagrebu, da su mu roditelji u trenutku rođenje imali prebivalište u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj (dalje: SRH), da mu je jedan od roditelja imao republičko državljanstvo SRH te da nije bilo sporazuma roditelja o izboru republičkog državljanstva. Osporava zaključak javnopravnih tijela da je podatak o državljanstvu ispravno upisan  te u vezi toga navodi da je javnopravno tijelo taj zaključak utemeljilo na sadržaju Izjave od 19. siječnja 1982. o sporazumnom određivanju imena i državljanstva djeteta. Smatra kako navedena Izjava ne može proizvoditi pravne učinke budući da se na istoj ne nalazi potpis njegova majka N. P., a što potvrđuje i Nalaz stalne sudske vještakinje za rukopis D. T. od 29. studenog 2021.

 

4.               Tuženik u odgovoru na tužbu, u bitnom, izlaže kao u obrazloženju pobijane odluke te predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev. Prije svega, ističe da predmet upravnog postupka nije bilo grafološko vještačenje već utvrditi je li matičar u evidenciji o državljanstvu upisao pogrešan podatak o državljanstvu tj. podatak koji je drugačiji od onog navedenoj u izjavi koja se nalazi u temeljnom spisu predmeta upisa tužitelja u maticu rođenih. Budući je podatak o državljanstvu u evidenciji o državljanstvu identičan podatku sadržanom na Izjavi i sadrži potpise roditelja, prilikom upisa od strane matičara nije učinjena greška koju bi trebalo ispraviti. Što se tiče vještačkog nalaza i mišljenja tuženik navodi da navedeno vještačenje nije provedeno sukladno pravilima Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09, 110/21; dalje: ZUP) pa stoga isto nije prihvatljivo. Osim toga, postavlja se pitanje ako nije bilo sporazuma roditelja o republičkom državljanstvu tužitelja, iz kojeg razloga roditelji odnosno majka po upisu tužitelja u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu nije odmah reagirala i zatražila ispravak podatka za koji nije dala suglasnost. Zdrava logika nalaže da roditelji nisu imali primjedbi na podatke iskazane na izvatku koji su dobili prilikom upisa tužitelja u maticu rođenih tj. smatrali su točnim upisane podatke. Čekati više od 30 godina da bi se iznenada uočio pogrešan podatak o državljanstvu i zatražio njegov ispravak ukazuje da tužitelj, umjesto u postupku prirođenja, želi steći hrvatsko državljanstvo na lakši način i to podrijetlom prikazujući postupak matičara prilikom njegova upisa u evidenciji o državljanstvu kao pogrešno postupanje tj. grešku koju treba ispraviti.

 

5.               U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21; dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

 

6.               Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora.

 

7.               Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan iz svih razloga na koje su se u obrazloženijim svojih odluka pozvali tuženik i prvostupanjsko tijelo, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

 

8.               Prema odredbama Zakona o državnim maticama (NN br. 96/93, 76/13, 98/19; dalje: ZDM) promjena podataka u državnim maticama, nakon što su u nju upisani temeljni podaci, mogu se izvršiti po dvije pravne osnove i to: (1) kao ispravak grešaka učinjenih pri temeljnom upisu (čl. 29. i 30. ZDM-a) te (2) kao naknadni upis (čl. 38. i 39. ZDM-a). Ispravljanje grešaka odnosi se na situacije u kojima je kao temeljni upis zabilježe podatak koji nije bio točan i istinit u vrijeme upisa, a naknadno se utvrde točni i pravilni podaci, dok se pod naknadnim upisom podrazumijeva dopuna i izmjena temeljnog upisa temeljem činjenica koje su nastale nakon temeljenog upisa.

 

9.               Prijelaznom odredbom čl. 30. st. 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu ( NN br. 53/91, 28/92, 113/93, 130/11, 110/15, 102/19; dalje: ZHD) propisano je da se hrvatskim državljaninom smatra osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim do dana stupanja na snagu toga Zakona.
10.          Odredbom čl. 4. Zakona o državljanstvu SRH bilo je propisano:

„Porijeklom stiče državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske dijete:
1. ako su oba roditelja u trenutku rođenja djeteta državljani Socijalističke Republike Hrvatske;
2. ako je jedan od roditelja državljanin Socijalističke Republike Hrvatske, a drugi državljanin druge socijalističke republike, dijete stiče državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske ako se roditelji o tome sporazume;

3. ako nema sporazuma roditelja o državljanstvu djeteta, dijete je državljanin Socijalističke Republike Hrvatske:

- ako u trenutku rođenja djeteta roditelji imaju prebivalište u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj,

- ako u trenutku rođenja djeteta roditelji nemaju zajedničko prebivalište u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, dijete stiče državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske pod uvjetom da je upisano u matičnu knjigu rođenih u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

Ako roditelji ne daju izjavu o državljanstvu djeteta u smislu točke 2. stava 1. ovoga člana u roku dva mjeseca od dana rođenja djeteta, dijete stiče državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske na temelju točke 3. stava 1. ovoga člana“.

 

11.          Prema čl. 22. st. 2. Zakona o državljanstvu SFRJ (Službeni list br. 58/76) dijete čiji roditelji u trenutku njegovog rođenja imaju različito republičko državljanstvo stječe državljanstvo prema zakonu republike na čijem je području rođeno, ako to državljanstvo ima jedan roditelj. Roditelji mogu sporazumno odrediti da dijete stječe republičko državljanstvo po zakonu republike čiji je državljanin drugi roditelj.

 

12.          Među strankama ovog upravnog spora nije sporno da je tužitelj rođen u Zagrebu (6. siječnja 1982.); da su roditelji tužitelja u vrijeme njegova rođenje imali prebivalište na teritoriju tadašnje SRH te da su imali različito republičko državljanstvo (otac bosansko-hercegovačko; majka hrvatsko); da je upis republičkog državljanstva u knjizi državljana izvršen temeljem podataka sadržanih u Izjavi od 19. siječnja 1982. a u kojoj Izjavi stoji da su roditelji tužitelja sporazumno odredili da će njihovo dijete V. P. (tužitelj) imati republičko državljanstvo SR Bosne i Hercegovine.

 

13.          Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz stanja spisa razvidno je da tužitelj na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme njegova rođenja stekao republičko državljanstvo Bosne i Hercegovine i to temeljem sporazuma roditelja, pa je stoga upis o toj činjenici u evidencija o državljanstvu točan i istinit. Sukladno prethodnom, Sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno utvrđeno da nema osnova za ispravak podatka o državljanstvu a prigovorima tužitelja iznijetim u ovome sporu takvo utvrđenje nije dovedeno u sumnju. Osobito stoga što se radi o istim prigovorima koji su već bili iznijeti u žalbenom postupku i na koje je tuženik odgovorio u obrazloženju pobijane odluke te, dodatno, u odgovoru na tužbu, i u kojim odgovorima je tuženik dao činjenično i pravno utemeljene razloge zbog kojih se isti (prigovori) ocjenjuju neosnovanima, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

              Vezano za navode tužitelja da Izjava od 19. siječnja 1982. ne može proizvoditi pravne učinke budući da se na istoj ne nalazi potpis njegova majke, prvenstvo valja istaknuti da spomenuta Izjava, osim sporazuma o državljanstvu, sadrži i sporazum roditelja o imenu djeteta. Pravilno tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja primjećuje da tužitelj osporava samo onaj dio Izjave koji mu ne odgovora, odnosu sporazum o državljanstvu, dok njezin drugi dio (sporazum o imenu) prihvaća bez zadrške. Također, valja istaknuti da tužitelj ne obrazlaže zašto njegova majka nikada nije zatražila ispravak podatka o njegovom državljanstvu ako su isti upisane bez njezine suglasnosti, a što je još jedna činjenica koja govori u prilog tome da je u pogledu odabira republičkog državljanstva postojala suglasnost roditelja.

 

14.          Slijedom ovako izloženog stanja stvari, Sud utvrđuje da osporavanim rješenjima tuženika i prvostupanjskog nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te je stoga, na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a, valjalo odlučiti kao u izreci presude. 

 

U Rijeci 9. listopada 2023.

 

Sudac

       Vedran Juričić, dipl. iur., v. r.

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).