REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Dr. Franje Tuđmana 35
Poslovni broj: Pp-2257/2024-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Senki Vrdoljak, na prijedlog sudske savjetnice Marije Hrboka, uz sudjelovanje zapisničarke Leonarde Kokić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene NV, zbog prekršaja iz članka 19. i članka 28. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022., 47/2023., 47/23 dalje: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, KLASA: 211-07/24-5/9692, URBROJ: 511-18-07-24-1 od 29. travnja 2024., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 19. studenog 2025. u prisutnosti okrivljenice i u odsutnosti uredno pozvanog predstavnika tužitelja, istog dana objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Okrivljena: NV, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći N i pok. J, rođena **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] (prema vlastitom iskazu), državljanka Republike Hrvatske, OŠ, konobarica, zneaposlena, mjesečna primanja cca 160,00 EUR, razvedena, majka dvoje djece, prekršajno neosuđivana,
k r i v a j e
1. što je dana 11. travnja 2024. oko 15,20 sati u Zadru, Varaždinskoj ulici, kbr. 17, caffe bar "Libra" došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane okrivljene NV, a koja je djelatnica navedenog caffe bara, davanjem alkoholnog pića pijanoj osobi JV (1973) i BV (1954)
čime je počinila prekršaj iz članka 19. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
2. što je iste prigode došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane okrivljenice koja je kao odgovorna osoba u navedenom caffe baru propustila spriječiti narušavanje javnog reda i mira između JV i BV, iako je to mogla učiniti bez opasnosti za sebe i drugoga
čime je počinila prekršaj iz članka 28. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
pa joj se temelju citiranih propisa, a uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, 114/22), prethodno utvrđuju novčane kazne i to za djelo prekršaja pod točkom 1. pravorijeka ove presude novčana kazna u iznosu od 45,00 EUR (četrdeset pet eura), za djelo prekršaja opisano pod točkom 2. pravorijeka ove presude novčana kazna u iznosu od 45,00 EUR (četrdeset pet eura) pa joj se na temelju citiranih propisa, a uz primjenu odredbe čl. 39. Prekršajnog zakona
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 90,00 EUR (devedeset eura)
II Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
III. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom, ako okrivljenica plati dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne u iznosu od 60,00 EUR (šezdeset) u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.
V. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 EUR (dvadeset eura) svaki, u korist proračuna Republike Hrvatske, u roku od 90 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, u protivnom će se troškovi naplatiti prisilno temeljem članka 152. stavka 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar podnijela je protiv okrivljenice optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Pozvana da se očituje o krivnji za prekršaje za koje se tereti, okrivljenica je navela da se ne smatra krivom.
3. Ispitana na raspravi 19. studenog 2025. okrivljenica je iskazala kako je radila u caffe baru Libra, čija je vlasnica EV. Zvala ju je da joj dođe pomoći raditi za dnevnicu od 30 eura. JV i BV dolaze u taj kafić, oni se poznaju, a nekad dolaze zajedno, uglavnom dolaze svaki dan. JV kad popije voli provocirati. Jedan dan je dovezao rabljeni Audi jer je on švercer automobilima i ona mu je predložila zamjenu, da uzme njen automobil Opel za tog Audija uz nadoplatu od 400,00 eura. Nakon što je počela voziti auto primijetila je razne kvarove na njemu, a najgori je bio što je svjetlila lampica za kočnicu, jer je curilo ulje kočnice. Zbog toga mu nije htjela dati zadnjih 100,00 eura koje mu je ostala dužna, a on je dolazio svaki dan po te novce. Zbog toga je šefici EV više puta rekla da mu neću davat piti. Te subote je došao BV, a JV je sjedio vani. BV je naručio pivo, a na to dolazi JV i dolazi do prepirke između njih dvojice vezano za njihov neki raniji dug gdje je JV ostao dužan BV 200,00 eura. Nakon što ga je BV pitao kad će mu vratiti te novce, JV je rekao nikada, a BV je uzeo pepeljaru i bacio na Daliborovo auto. Nakon toga je došla policija i rekla da je riječ o nečemu što je za privatnu tužbu i otišla. Nakon toga njih dvojica su se primirili, a u času kada je BV krenuo kući shvatio je da mu nema mobitela i da ga je uzeo JV. Obojica, JV i BV su bili u alkoholiziranom stanju, ali je JV bio pijaniji. Oni su u kafiću toga dana popili, JV četiri velika piva, a BV tri mala piva. Što su oni prije toga popili ne zna. Njihovu tuču nije mogla spriječiti, jer nema dovoljno snage za to. Nije zvala policiju, jer je već netko drugi zvao. Ističe da je u tom času kod gospođe EV radila na crno jer je njoj trebao konobar zbog toga što ima bolesnu majku u Starigradu o kojoj se brine. Isto tako ističe da je riječ o ljudima koji su svakodnevno dolazili i da je nazvala policiju ispala bi "druker". Također ističe da ju je JV svakodnevno maltretirao zbog ovih 100,00 eura koje mu nije htjela dati. Policiju nije htjela zvati radi šefice i zato što je radila "na crno". Ističem da je lošeg zdravstvenog stanja za što kao dokaz prilaže liječničke nalaze. Ukoliko sud utvrdi da je kriva moli da joj umanji kaznu koliko god je to moguće, a s obzirom na to da ne radi, da prima socijalnu pomoć i da joj je zdravlje narušeno.
4. U dokaznom postupku sud je obavijest ls. 4, izvješće ls. 5-6, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ls. 7-8, izvadak iz PE Ministarstva pravosuđa ls. 18-19.
5. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica počinili prekršaje koji joj se optužnim prijedlogom stavljaju na teret.
6. Odredbom članka 19. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko daje alkoholna pića pijanoj osobi ili maloljetniku ispod 16 godina, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 eura.
7. Odredbom članka 28. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se odgovorna osoba u ugostiteljskoj radnji ili u ugostiteljskoj organizaciji koja propusti spriječiti narušavanje reda i mira u ugostiteljskoj radnji odnosno organizaciji, iako je to mogla učiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 eura.
8. Iz iskaza okrivljenice proizlazi da je navela kako nije kriva za počinjenje djela prekršaja, međutim ista ne poriče objektivni učin djela jer navodi da je posluživala alkoholna pića JV i BV koji su bili u alkoholiziranom stanju. Nadalje ista navodi kako nije mogla spriječiti tuču između JV i BV, a da je u tom času kod gđe EV radila na crno i da nije nazvala policiju iz tog razloga i iz razloga da ne bi ispala "druker" jer su ti ljudi svakodnevno dolazili u kafić.
9. U nastavku dokaznog postupka sud je pročitao Izvješće policijskih službenika RV i ŠV (list spisa 5-6) koje je dokaz u prekršajnom postupku u skladu s člankom 158. stavkom 5. Prekršajnog postupka. Iz navedenog Izvješća je razvidno da su policijski službenici postupali po dojavi IV. Iz istog Izvješća je vidljivo da je okrivljenica po dolasku policijskih službenika alkoholnim pićem, pivom, posluživala vidno alkoholiziranog BV. Nadalje, u Izvješću je navedeno, da je prilikom postupanja utvrđeno, kako je propustila spriječiti narušavanje javnog reda i mira bez opasnosti za sebe ili drugoga. Iz Izvješća je vidljivo da je za šankom predmetnog objekta zatečen BV koji je konzumirao alkohol po dolasku policijskih službenika i nalazio se u vidno alkoholiziranom stanju. Isti je alkotestiran te mu je utvrđena koncentracija u iznosu od 0,90 g/kg nakon čega je smješten u prostorije za zadržavanje. Nadalje iz izvješća je vidljivo da je JV alkotestiran od strane policijskih službenika i da je utvrđena koncentracija alkohola u iznosu od 1,20 g/kg te da od istog nije bilo moguće uzeti izjavu na zapisnik.
10. Iz Zapisnika o ispitivanju osumnjičenika (list spisa 7-8) vidljivo je da je okrivljenica iskazala da će svoj iskaz dati na sudu.
11. Iz izvatka iz PE Ministarstva pravosuđa (list spisa 18-19) vidljivo je da okrivljenica nije prekršajno kažnjavana.
12. Na temelju iskaza okrivljenice i materijalnog dokaza u spisu, odnosno Izvješća policijskih službenika RV i ŠV (list spisa 5-6) ovaj Sud smatra dokazanim da je okrivljenica počinila prekršaj iz članka 19. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Naime, JV i BV su bili u alkoholiziranom stanju, a što su policijski službenici utvrdili temeljem provedenog alkotesta, a kako je navedeno u Izvješću, dok okrivljenica navodi da im je posluživala alkoholna pića odnosno da je JV popio četiri velika piva, a BV tri mala piva, navodeći da su obojica bili u alkoholiziranom stanju i da ne zna što su prije dolaska u kafić popili. Ovaj Sud smatra dokazanim da je okrivljenica počinila prekršaj iz članka 28. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jer je propustila spriječiti narušavanje javnog reda i mira od strane JV i BV, iako je to mogla učiniti bez opasnosti za sebe i drugog. Naime, radnja izvršenja ovog prekršaja se sastoji u nečinjenju, a smisao ove odredbe je da odgovorne osobe obavještavaju policiju o narušavanju javnog reda i mira u ugostiteljskom objektu. Na temelju iskaza okrivljenice i materijalnog dokaza u spisu, odnosno Izvješća policijskih službenika RV i ŠV (list spisa 5-6) ovaj Sud smatra dokazanim da je okrivljenica počinila prekršaj iz članka 28. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer okrivljenica i sama navodi kako nije zvala policiju jer da je radila "na crno" i da je riječ o ljudima koji su svakodnevno dolazili i da je nazvala policiju da bi ispala "druker", dok iz Izvješća proizlazi da je policija postupala po dojavi IV.
13. Slijedom navedenoga, okrivljenica je svojim ponašanjem ostvarila sva obilježja navedenih djela prekršaja, pa ju je Sud proglasio krivom i izrekao joj novčanu kaznu za predmetno djelo prekršaja, vodeći računa o svim okolnostima iz članka 36. Prekršajnog zakona, koje utječu na visinu kazne, te drži da je izrečena novčana kazna primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenice te da će se s istom postići svrha kažnjavanja. Pritom je okrivljenici kao olakotnu okolnost cijenio prethodnu prekršajnu neosuđivanost, njezine osobne i imovinske prilike dok otegotnih okolnosti nije našao.
14. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, okrivljenici uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, izrekao novčanu kaznu u visini ispod zakonom propisanog minimuma za svako djelo prekršaja, smatrajući i da će se tako ublaženom kaznom kod okrivljenice ostvariti svrha kažnjavanja.
15. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenim ovom presudom.
16. S obzirom na to da je okrivljenica proglašena krivom, obvezna je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.
17. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
U Zadru, 19. studenog 2025.
Sudska savjetnica
Sutkinja
Marija Hrboka
Senka Vrdoljak
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. U spis
