REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna

Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-320/2023-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Tini Šimović, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica Anita Sušac, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika GRAD ZAGREB OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 10. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice po zaposlenju tuženika HL, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

U cijelosti se odbija tužiteljev tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.054,02 eur, sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 2. studenog 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. do po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operac ije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , te naknaditi parnične troškove, sa zatezni kamatama obračunatim počevši od donošenja ove presude do isplate, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1./ U tužbi podnesenoj ovom sudu 10. veljače 2023. tužitelj navodi da se 30. kolovoza 2021., u Zagrebu, u Ulici Bliznec, dogodila prometna nezgoda na način da je TL, upravljajući motornim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], naletio na dvije divlje svinje koje su pretrčavale cestu, a koje su, nakon udarca u vozilo, nastavile kretanje i pobjegle u šumu. U vrijeme predmetne prometne nezgode vozilo registarske oznake [registarska oznaka] bilo je osigurano kod tužitelja automobilskim kasko osiguranjem te je tužitelj radi naknade štete nastale na osiguranom vozilu u ovom štetnom događaju isplatio odštetu u iznosu od 7.941,48 kn i to 2. studenog 2021. Tvrdi da je do nezgode došlo zbog propusta tuženika. Naime, s obzirom da se prometna nezgoda dogodila na nerazvrstanoj cesti u vlasništvu tuženika, kojom je tuženik dužan upravljati, a ujedno je i obveznik provođenja mjera radi zaštite divljači, jer na ovom području nije dopušteno ustanovljavanje lovišta, to smatra da je za nastanak nezgode odgovoran tuženik jer da je propustio poduzeti mjere radi sprječavanja štete od divljači. Osim toga, tvrdi da u vrijeme nezgodne prometnica nije bila označena znakom ko ji upozorava na divljač na cesti. Kako je isplatom naknade iz osiguranja tužitelj subrogacijom stekao pravo potraživati naknadu predmetne štete od tuženika kao odgovornog štetnika, a tuženik u mirnom postupku njegovom zahtjevu nije udovoljio, to predlaže naložiti tužitelju isplatu iznosa od 1.054,02 eur (7.941,48 kn), s pripadajućim zakonski zateznim kamatama obračunatim počevši od 2. studenog 2021. do isplate.

2./ U odgovoru na tužbu osporava osnovanost istaknutog regresnog zahtjeva. Prije svega, osporava okolnosti vezane uz uzrok nastanka predmetnog štetnog događaja ukazujući na proturječnost navoda iz tužbe (udarac u dvije divlje svinje) i osiguranikove prijave štetnog događaja tužitelju (jedna divlja svinja i biciklist). Osporava da bi šteta bila posljedica udarca u divlju ili koju drugu životinju. Osim toga, ističe prigovor isključive odgovornosti tužiteljevog osiguranika jer da vožnju nije prilagodio uvjetima na cesti. Nadalje, ukazuje da tužitelj nije postupio u skladu s vlastitim uvjetima osiguranja i prije isplate osigurnine pribavio fotografije s mjesta prometne nezgode. Tvrdi da je na predmetnoj prometnici prethodno štetnom događaju postavio prometni znak Divljač na cesti (2019.), no da tuženik nije naložio uklanjanje ovog znaka niti da je imao saznanja da bi u vrijeme predmetne nezgode znak bio uklonjen, a osim toga da nije obaviješten o potrebi ponovnog postavljanja ovog znaka. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer da štetu nastalu kao posljedicu naleta vozila na divljač naknađuje Hrvatski lovački savez iz sredstava Državnog proračuna, ako lovoovlaštenik nije zaključio odgovarajuću policu osiguranja . Osim toga, ukazuje da je tuženik program zaštite divljači na području na kojem se nezgoda dogodila povjerio drugoj osobi, Zoološkom vrtu Grada Zagreba, odnosno Lovačkom savezu Grada Zagreba. Ukazuje da je potonjima u spornom razdoblju provođenje mjera zaštite (lovom) zabranio Državni inspektorat. Konačno, da prema odredbama Zakona o lovstvu, lovoovlaštenik za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara samo ako je posljedica provođenja lova, što da u konkretnom slučaju nije. Konačno, osporava da bi postojao propust u provođenju mjera zaštite od divljači, i da bi takav propust bio u uzročnoj vezi s nastankom predmetnog štetnog događaja, ukazujući da, sve i kada bi se radilo o naletu vozila na divlju svinju, da se radi o izoliranom slučaju naleta na divljač na ovom području i da nema propusta u provođenju mjera zaštite.

Osporava visinu i dospijeće utuženog iznosa.

3./ U postupku je izvršen je uvid i pročitane su sljedeće isprave: tužiteljevi dopisi (list 8-11, 30, 90 spisa), popis nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba (list 12- 29 spisa), tužiteljevi Uvjeti kasko osiguranja vozila (list 31-60 spisa), podaci o nezgodi MUP-a (list 61 spisa), potvrda MUP-a o nezgodi (list 62-63 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 64 spisa), polica kasko osiguranja (list 65-66 spisa), podaci o uplati premije (list 67 spisa), prijava štete tužitelju (list 68-70 spisa), potvrda o isplati osigurnine (list 71-72, 76 spisa), sporazum o nagodbi tužitelja s osiguranikom (list 75 spisa), prometna dozvola (list 73-74 spisa), račun popravka (list 77 spisa), izvid štete (list 78-89 spisa), Program zaštite divljači za dio Parka prirode Medvednica (list 91-304 spisa) i za Grad Zagreb (list 410-513 spisa), dopisi tuženika o postavljenom znaku (list 318-322, 364-365 spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede (list 323-325 spisa), Ugovor o povjeravanju provedbe mjera Programa zaštite od divljači (list 326-330 spisa), polica osiguranja (list 331 spisa), rješenje Državnog inspektorata (list 332-341 spisa), Ugovor o zakupu prava lova (list 342-347 spisa), sudska praksa (list 357-361, 384-394, 523- 552, 584-587 spisa), policijska dokumentacija povodom predmetnog štetnog događaja (list 372-383 i 557-562 spisa) s fotografijama na priloženom CD-u, Statut Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba (list 397-409 spisa). Nadalje, saslušan je svjedok TL (list 571-572 spisa) te je provedeno prometno vještačenje po vještaku peri Todoroviću, koji je svoj nalaz i mišljenje dao u pisanom obliku (list 593 -601 spisa) te se usmeno očitovao na ročištu povodom prigovora tužitelja (list 618-619 spisa).

4./ Temeljem tako provedenih dokaza, ocijenivši ih primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) , ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

5./ Predmet spora je tužiteljev zahtjev po osnovi regresa jer je naknadio štetu svom osiguraniku čije je vozilo oštećeno u prometnoj nezgodi za nastanak koje tvrdi da je odgovoran tuženik jer da je šteta na vozilu nastala kao posljedica udarca u divljač (divlje svinje) koja je pretrčavala kolnik u Zagrebu, u Ulici Bliznec.

6./ Nije sporno da je tužitelj svom osiguraniku po osnovi zaključenog Ugovora o kasko osiguranju za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] isplatio odštetu u iznosu od 1.054,02 eur, po osnovi prijavljenog štetnog događaja od 30. kolovoza 2021. naletom vozila na divljač. Nadalje, nije sporno da je Ulica Bliznec, na kojoj se, prema tvrdnjama tužitelja, dogodio štetni događaj po osnovi kojeg je svom osiguraniku isplatio odštetu nerazvrstana cesta kojom upravlja tuženik.

7./ Među strankama je sporna osnovanost i visina utuženog potraživanja i to stoga što tuženik osporava da bi šteta bila posljedica naleta na divljač, ukazujući prije svega na proturječnost navoda iz tužbe o okolnostima nastanka predmetnog štetnog događaja i osiguranikove prijave štete tužitelju po osnovi koje je isplata koja je predmet spora izvršena. No sve i kada bi šteta bila posljedica naleta na divljač, kako to tužitelj tvrdi, tuženik osporava odgovornost jer tvrdi da je štetu uzrokovao sam osiguranik tužitelja koji da vožnju nije prilagodio uvjetima na cesti. Nadalje, odgovornost osporava jer tvrdi da šteta nije posljedica lova, da nije bilo propusta niti u obilježavanju prometnice znakom Divljač na cesti niti glede provođenja mjera radi sprječavanja štete od divljači, a osim toga, da obveznik provođenja potonjih mjera nije tuženik, već osobe kojima je provođenje ovih mjera povjerio.

8./ U odnosu na oprečne navode stranaka o činjenicama vezanim uz okolnosti nastanka predmetnog štetnog događaja valja navesti sljedeće.

9./ Na temelju isprava koje je povodom prijave predmetnog štetnog događaja sastavila policija (potvrde o nezgodi i zapisnika o očevidu), koja je povodom obavijesti tužiteljevog osiguranika TL, neposredno nakon prijave štetnog događaja, izašla na lice mjesta, utvrđeno je da je TL obavijestio policiju 30. kolovoza 2021. u 21,54 sata da se dogodila nezgoda na način da je svojim vozilom naletio na divlje svinje koje da su se nakon naleta nastavile kretati i udaljile u šumu. Povodom predmetne dojave, obavljen je policijski očevid i na mjestu nezgode je fotografirano oštećeno vozilo. U policijskom je zapisniku utvrđeno da na kolniku nisu pronađeni tragovi prometne nesreće i da nije uočen znak Divljač na cesti. Nadalje, da nije utvrđeno da bi nezgoda bila posljedica kršenja prometnih propisa od strane tužiteljevog osiguranika.

10./ Iz prijave štetnog događaja tužitelju, proizlazi da je njegov osiguranik TL **.**.2021. prijavio nastanak osiguranog slučaja temeljem police kasko osiguranja, uz navođenje da je u štetnom događaju od 30. kolovoza 2021. oštećeno osigurano vozilo, a šteta da je posljedica udarca u divlju svinju koja je istrčala pod vozilo, s posljedicom oštećenja prednjeg branika i udarca u biciklista koji da se zaletio u autom, s posljedicom oštećenja stražnjeg blatobrana i stražnjih vrata. Iako je u opisu uzroka i tijeka osiguranog slučaja osiguranik naveo "divlju svinju" na crtežu koji je sastavio na kolniku je nacrtao dvije životinje koje s lijeve strane prilaze njegovom vozilu.

11./ Dakle, proizlazi da se i u podacima koje je navela policija povodom prijave štetnog događaja i na crtežu koji je sastavio tužiteljev osiguranik navodi više od jedne divlje svinje koje bi štetu prouzročile naletom na osigurano vozilo.

12./ Osim toga, iskazujući u ovom postupku kao svjedok TL pojasnio je tijek štetnog događaja povodom kojeg je obavijestio policiju i izvršio prijavu osiguranog slučaja tužitelju. Naveo je naime da se nezgoda dogodila u večernjim satima, na cesti prema Sljemenu, na način da je s njegove lijeve strane došlo da naleta dviju životinja na vozilo, divljih svinja. Pri tome, da je jedna od ovih životinja uslijed naleta na vozilo odbijena, a druga na koju je naletio da je uslijed udarca ostala ispod njegovog vozila. No, dok je on iz vozila izašao, da su obje životinje pretrčale na desnu stranu kolnika, u šumu. U tom trenutku iskazao je da se kretao brzinom od oko 40 -50 km/h. U ovom štetnom događaju da nije bilo biciklista koji bi naletio na stražnju stranu njegovog vozila, naime, nalet biciklista na njegovo vozilo da se dogodio u ranije nastalom štetnom događaju. Na mjestu nezgode da nije bilo prometnog znaka "Divljač na cesti" te da policijski službenici nisu izuzeli dlaku s njegovog vozila, već da su vozilo samo fotografirali. Policiju da je obavijestio jer da mu je rečeno da je navedeno dužan učiniti u slučaju štete kao posljedice naleta vozila na divljač. Opisujući oštećenja na vozilu, naveo je kako je uslijed naleta na divlju svinju oštećen prednji branik s lijeve strane, nosač branika i maska. Uslijed naleta na drugu divlju svinju da je ogrebena i desna prednja strana vozila. Dvije divlje svinje kako izlaze s njegove lijeve strane iz šume da je uočio gotovo metar prije no što su na njegovo vozilo naletjele , stoga da nije uspio poduzeti radnju kočenja ili skretanja kojom bi nalet na životinje izbjegao. U prijavi štetnog događaja tužitelju, da je upravo naveo množinu misleći na dvije divlje svinje, a da je siguran da se upravo radilo o divljim svinjama, a ne o nekim drugim životinjama.

13./ Neosnovano stoga tuženik prigovara da bi se, u odnosu na tužiteljeve navode iz tužbe o tijeku nastanka štetnog događaja, radilo o proturječnostima u odnosu na prijavu osiguranog slučaja njegovog osiguranika. Dakle, tužiteljev osiguranik TL prijavio je tužitelju osigurani slučaj naletom na dvije divlje svinje, koji tvrdi da se dogodio 30. kolovoza 2021., a povodom kojeg da je i obavijestio policiju koja je sastavila zapisnik o očevidu. Nalet na biciklista da se nije dogodio u ovom štetnom događaju, nego ranije, iako je oba štetna događaja istovremeno prijavio tužitelju. Povodom ove prijave osiguranog slučaja, dakle na temelju tvrdnji njegovog osiguranika TL da je na Ulici Bliznec 30. kolovoza 2021. naletio na dvije divlje svinje, koje da su pretrčavale kolnik s njegove lijeve strane , i koje su se nakon udarca u njegovo vozilo, pri čemu je jedna bila odbačena, a druga da je podvučena ispod vozila, nastavile kretati na desnu stranu kolnika, tužitelj je svom osiguraniku naknadio štetu, regres koje potražuje u ovoj parnici.

14./ Međutim, osnovano tuženik osporava da bi šteta koju je tužitelj naknadio svom osiguraniku i regresnu isplatu koje potražuje u ovoj parnici, nastala kao posljedica naleta na divljač. Naime, na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka, kojeg ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručnog i objektivnog, ocjenjujući da tužitelj svojim prigovorima pravilnost zaključaka vještaka nije doveo u sumnju, utvrđeno je da se predmetni štetni događaj nije dogodio kako je to u prijavi osiguranog slučaja odnosno u svom iskazu u ovoj parnici naveo tužiteljev osiguranik. Ovo stoga što je vještak naveo da bi pri udaru, a potom odbačaju divlje svinje na prednjem braniku osiguranog vozila morala nastati oštećenja i tragovi iznad mjesta njegovog prijelom, a takvih da nema. Ovo stoga što da je divlja svinja u prednjem dijelu tijela visoka oko 90 cm. Nadalje, da je tehnički nemoguće da divljač bude udarena i podvučena ispod vozila, a potom pregažena. Ovo stoga što da se podvozje vozila nalazi 15-20 cm iznad podloge pa da bi, kod podvlačenja divljači ispod vozila, u znatno većem obimu oštećenja nastala na prednjem braniku. No, takvih oštećenja da nije bilo . Osim toga, kod pregažene divljači da bi oštećenja neminovno nastala i na donjem postroju vozila, no takvih u tužiteljevom izvidu da nema navedenih. Ako bi se vozilo kretalo 40-50 km/h kako je TL iskazao, tada da bi divljač bila pregažena, a što da bi bilo praćeno kotrljanjem i povlačenjem tijela po podlozi, a posljedicom tragova na kolniku (krvi i sl.), no takvi tragovi da nisu pronađeni.

15./ Nadalje, vještak je zaključio da, kada bi se štetni događaj dogodio kako je to iskazao tužiteljev osiguranik, da se je isti tada u trenutku naleta kretao brzinom od oko 27 km/h, pa, i da je reagirao kočenjem, da nalet ne bi mogao izbjeći kočenjem. Da bi nalet bio izbjegnut da se kretao brzinom do najviše 14 km/h . Konačno, vještak je zaključio da je, s obzirom na utvrđena oštećenja evidentirana na osiguranom vozilu, prema policijskim fotografijama i tužiteljevom izvidu, na vozilo nastala šteta u visini potrebni troškova popravka u vrijeme štetnog događaja u iznosu od 1.054,02 eur. Upravo je u ovom iznosu tužitelj naknadio štetu svom osiguraniku isplatom izvršenom 2. studenog 2021.

16./ U odnosu na prigovore tužitelja nalazu i mišljenju vještaka, prije svega valja ukazati da je tužitelj uz prigovore dostavio fotografije oštećenog vozila na kojima je na prednjem, oštećenom dijelu vozila vidljiva dlaka. Međutim, s obzirom da na fotografijama s policijskog očevida nije vidljiva niti jedna fotografija oštećenog vozila, a na kojoj bi bila razvidna i životinjska dlaka na mjestu udara, te nadalje iz policijske dokumentacije ne proizlazi da bi policija izuzela tragove dlake, što bi nedvojbeno učinila da je dlaku na vozilu uočila, a osim toga i sam osiguranik tužitelja TL je iskazao da dlaka s vozila nije uzeta, pozvan je tužitelj pojasniti na kojim fotografijama osniva prigovor na nalaz i mišljenje vještaka. Tužitelj je pojasnio da se radi o fotografijama koje je tužitelju dostavio sam osiguranik prilikom prijave predmetnog štetnog događaja, a koje fotografije da je tužitelj omaškom propustio priložiti ranije tijekom postupka. Kako se u ovoj pravnoj stvari radi o sporu male vrijednosti, to svakako predlaganje novih dokaza tijekom glavne rasprave nije niti iznimno dopušteno pa nema mjesta uzimanju ovih fotografija u obzir kao dokaza (razlog iz odredbe čl. 461.a st. ZPP-a). Osim toga, nelogično je i životno neuvjerljivo da bi, u situaciji kada policija izlazi na mjesto štetnog događaja, neposredno nakon dojave tužiteljevog osiguranika o naletu na divlje svinje, fotografirala oštećeno vozilo, a da na njemu ne bi tada uočila i fotografirala, a zasigurno tada i izuzela, tragove dlake na vozilu. Stoga je zaključak ovog suda na predmetna fotografija na koju se tužitelj poziva prigovarajući pravilnosti zaključaka vještaka ne dokazuje da bi se na vozilu nakon predmetnog štetnog događaja nalazio trag životinjske dlake.

17./ Osim toga, očitujući se na prigovore tužitelja da bi se, iako njegov osiguranik tako nije izrijekom naveo, moglo raditi o udarcu u mlađe jedinke divlje svinje, koje bi stoga bile niže, kao i da bi bilo moguće da je tvrdnja njegovog osiguranika da bi jedna od životinja uslijed udarca bila podvučena pod vozilo posljedica njegovog pogrešnog subjektivnog doživljaja, uslijed naleta na neočekivanu prepreku, vještak je naveo da, kada bi se radilo o naletu na manju jedinku divlje svinje , tada da bi bilo moguće da ova životinja bude podvučena pod vozilo, a da na podvozju ili kolniku ne ostanu tragovi. Međutim, s obzirom da iz iskaza osiguranika ne proizlazi da bi se radilo o udarcu u mladunče divlje svinje, već upravo u dvije divlje svinje, da navedeno nije uzimao u obzir kao mogućnost pri izradi nalaza i mišljenja. Nadalje, vještak je naveo da kada bi se i uzelo da je tužiteljev osiguranik udario u dvije manje jedinke divlje svinje (mladunčad), da tada nije za očekivati da bi se razlikovala dinamika udarca , kako tužiteljev osiguranik iskazuje. Naime, imajući u visu da je tužiteljev osiguranik upravo opisao podvlačenje jedne od svinja pod vozilo, da nije za očekivati da tada i drugo mladunče divlje svinje u koje je udareno ne bi također bilo podvučeno pod vozilo. Međutim, rukovodeći se općepoznatim činjenicama o načinu kretanja divljih svinja, vještak je iskazao da tvrdnju o naletu na dvije manje jedinke divlje svinje (dva mladunca) ne smatra logičnom i uvjerljivom jer da nije za očekivati da bi se mladunče kretalo samo, jer da uvijek slijedi krmaču. Konačno, vještak je pojasnio da bi se, imajući u vidu objektivno utvrđena oštećenja na vozilu, u slučaju udarca u manje životinje, razlikovao zaključak o brzini kretanja tužiteljevog osiguranika. Naime, tada da bi proizlazilo da se osiguranik nije mogao kretati brzinom kako je iskazao (od 40 do 50 km/h), već da se morao kretati brzinom većom od 82 km/h , a nije sporno da je na mjestu štetnog događaja vrijedilo ograničenje brzine od 50 km/h.

18./ Slijedom navedenog, zaključak je ovog suda da se štetni događaj po osnovi kojeg je tužitelj izvršio isplatu osigurnine naknadu koje od tuženika potražuje nije dogodio na način kako je to tužitelj tvrdio tijekom postupka, odnosno na način kako je njegov osiguranik iskazao u ovom postupku i povodom prijave štetnog događaja policiji i tužitelju kao osiguratelju. Dakle, zaključak je ovog suda da predmetna šteta na vozilu nije posljedica naleta na divljač. Naime, prema zaključcima vještaka, tehnički nije moguće da se događaj dogodio na način kako je to opisao tužiteljev osiguranik, prije svega jer da je došlo do udarca u divlju svinju (odraslu jedinku), jer ni tada, s obzirom na dimenzije ove životinje, morala nastati oštećenja na vozilu i tragovi na kolniku (kao posljedica opisanog podvlačenja) kojih nema. Kada bi se i radilo u naletu na dvije manje divlje svinje, tehnički ne bi bilo za očekivati da se razlikuje dinamika prilikom udaraca, na način da jedna bude odbačena, a druga podvučena, kako to tužiteljev osigurani opisuje. Osim toga, tada bi proizlazilo da se osiguranik kretao znatno većom brzinom od iskazane i dopuštene. Imajući u vidu da je tužiteljev osiguranik izrijekom tvrdio da je naletio upravo na dvije divlje svinje, nije za očekivati da prilikom iskazivanja ne bi naveo da se radilo o mladunčadi. Konačno, očito je da nakon štetnog događaja niti na vozilu niti na kolniku nisu nađeni tragovi koji bi ukazivali na kontakt vozila s divljom svinjom. Ovo stoga što bi tada nedvojbeno i na policijskim fotografijama oštećenog vozila bila vidljiva dlaka, a za koju tužitelj tvrdi da bi bila vidljiva na fotografijama koje mu je, prilikom prijave štete, dostavio njegov osiguranik TL. Stoga je ocjena ovog suda da je neistinit iskaz tužiteljevog osiguranika TL glede načina nastanka predmetne nezgode, odnosno da bi do oštećenja vozila došlo uslijed udarca u dvije divlje svinje koje da su pretrčavale cestu .

19./ S obzirom da tužitelj nije dokazao da bi šeta nastala kao posljedica naleta vozila na divljač, odnosno dvije divlje svinje, kako tvrdi njegov osiguranik TL, to je njegov zahtjev prema tuženiku, kojeg smatra odgovornim zbog propusta dužnih radnji vezanih uz obilježavanje prometnice znakom Divljač na cesti, odnosno zbog propusta u provođenju mjera zaštite štete od divljači utvrđen neosnovanim jer tužitelj nije dokazao početnu i osnovnu pretpostavku tuženikove odgovornosti, da bi šteta naknadu koje potražuje uopće nastala kao posljedica naleta na divljač na nerazvrstanoj cesti u Zagrebu.

20./ S obzirom na navedeno, nisu od utjecaja na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari daljnji prigovori kojima tuženik osnovanost zahtjeva osporava, da bi tužiteljev osiguranik bio isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja zbog povrede prometnih propisa, da je ispunio svoje obveze vezane uz postavljanje prometnog znaka Divljač na cesti u vrijeme štetnog događaja, odnosno da za štetu kao posljedicu naleta vozila na divljač ne odgovara jer da nije nastala u vezi s provođenjem lova, odnosno da je provedbu mjera sprječavanja štete od divljači povjerio drugim osobama pa ove prigovore sud nije dalje obrazlagao.

21./ Ocjenjujući da su odlučne činjenice u dovoljnoj mjeri raspravljene i utvrđene na temelju na opisani način izvedenih dokaza, sud je odbio preostale dokazne prijedloge tužitelja. Naime, tužitelj svojim prigovorima nije doveo u pitanje pravilnost nalaza i mišljenja vještaka pa, s obzirom da u nalazu vještaka nije bilo proturječnosti, nedostataka niti sumnje u pravilnost danog mišljenja, to, isključivo zbog razloga tužiteljevog neslaganja sa zaključcima vještaka, nema mjesta provođenju novog prometnog vještačenja (razlog iz odredbe čl. 261. st. 2. i 3. ZPP-a). Također, iz nalaza i mišljenja vještaka ne proizlazi da bi dinamika štetnog događaja odgovarala navodima tužiteljevog osiguranika sve i da se uzme da je udario u dvije manje jedinke divlje svinje (jer i tada nije tehnički uvjerljivo da bi se razlikovala dinamika udarca u svaku od mladunčadi (jedna odbijena, druga podvučena pod vozilo), a ne bi odgovarala niti brzina kojim osiguranik tvrdi da se kretao), a osim toga, po ocjeni ovog suda, nije logično da sam osiguranik ne bi naveo da se radilo u udarcu u mladunčad divlje svinje. Zbog toga je kao nepotreban odbijen tužiteljev prijedlog za ponovnim, dopunskim saslušanjem njegovog osiguranika na okolnost da je udario u mladunčad divlje svinje kako je opisao. Također, s obzirom da policijski službenici u zapisniku o očevidu navode okolnosti koje su utvrdili prilikom obavljanja ove službene radnje, to njihovo saslušanje o okolnostima koje su naveli u zapisniku nije potrebno. S obzirom na protek vremena te okolnosti vezane uz konkretno utvrđenu neuvjerljivost iskaza tužiteljevog osiguranika nije potreban radi utvrđenja odlučnih činjenica niti očevid, niti rekonstrukcija. Policijski službenici nisu u zapisniku o očevidu utvrdili da bi izuzeli bilo kakve tragove životinjske dlake, niti su takvi tragovi vidljivi na fotografijama oštećenog vozila, i to na dijelovima koju prikazuju upravo oštećenja na prednjem dijelu vozila, niti su kakve izuzete tragove (izuzetu dlaku) dostavili po pozivu ovog suda za dostavu cjelokupnog policijskog spisa, a što bi, prema uobičajenim pravilima postupanja svakako učinili da su tragovima dlake raspolagali. Osim toga i sam osiguranik tužitelja iskazao je da policija dlaku nije izuzela, pa je kao nepotreban odbijen prijedlog tužitelja da se od policije zatraži izričito očitovanje da li je dlaka izuzeta prilikom očevida predmetnog štetnog događaja. S obzirom da nema izuzete dlake, to nije moguće niti provođenje veterinarskog vještačenja radi utvrđenja porijekla ove dlake. Konačno, s obzirom da tužitelj nije dokazao da bi šteta bila posljedica naleta vozila na divljač, to nema mjesta raspravljanju navoda o tuženikovim propustima u vezi s provedbom mjera zaštite od ovakvih šteta pa je odbijen kao nepotreban i tužiteljev dokazni prijedlog pribave tuženikovog izvješća o poduzetim mjerama zaštite od divljači.

22./ Tužitelju, jer je u cijelosti izgubio parnicu, ne pripada pravo na naknadu troškova postupka, a tuženik naknadu troškova postupka ne potražuje.

23./ Slijedom navedenog odlučeno ja kao u izreci presude.

U Zagrebu 19. studenog 2025.

Sutkinja:

Tina Šimović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda.

U postupku u sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točke 3. ovog Zakona.