REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-314/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi isplate, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i zz tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 19. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvom financija, OIB: 52634238587 da tužitelju AI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 150,36 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 35,04 EUR od 16.04.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 40,53 EUR od 16.06.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 12,75 EUR od 16.07.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,44 EUR od 16.11.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,32 EUR od 16.04.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,43 EUR od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,70 EUR od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,15 EUR od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od presuđenja pa do isplate.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju ukupan iznos od 1.613,06 EUR na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplatepo stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 14. kolovoza 2018. tužitelj navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda Split na radnom mjestu carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu na to radno mjesto. Ističe se da je u razdoblju od 20.03.2013.godine do 05.04.2018.godine tužitelj prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji da mu nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, te u smjenama i turnusima i to u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i u turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu jer da prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te u radu na drugi način. Tužitelj ističe da je u navedenim oblicima rada tužitelj radio tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i radnim danima u Republici Hrvatskoj koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Ističe se da je odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja određeno da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Nadalje, tužitelj ističe da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Naposljetku tužitelj ističe da postoji prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drukčiji način jer da je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno. Tužitelj ujedno ističe da je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna, te mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana ( a u koje da ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Ističe se da je tužitelj ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen pošto da su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti odbijen.

2. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 24.10.2025.godine sukladno varijanti vještva vještaka Zlatka Cvitanović, a koju je predložio tuženik tako da isti u konačnici potražuje ukupan iznos od 150,36 Eur-a/1.132,91 Eur-a bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3. Tužena u odgovoru na tužbu (list 8-9 spisa) navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te da je tužena u odgovoru na zahtjev za mrino rješenje spora od 03.07.2018.godine prihvatila tužiteljev zahtjev za 18 prekovremenih sati za koje je utvrđeno da tužitelju nisu isplaćeni, te da je dopisom od 21.kolovoza 2018.godine punomoćniku tužitelja dostavljena dokumentacija koja da sadrži evidenciju o radnom vremenu te obračunske isprave za isplatu plaće te da se punomoćnik tužitelja nije očitovao na taj dopis već da je podnio tužbu, te da je podnio zahtjev za isplatu paušalnog iznosa od 50.000,00 Kuna, a ne zahtjev za mirno rješenje spora. Istaknuto je da je zakonodavni okvir kojim se utvrđuje što čini plaću carinskih službenika i obračun plaće Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (''NN'' 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 112/17 i 12/18), Zakon o radu (''NN'' 149/09, 61/11, 82/12, 73/13), Zakon o radu ( ''NN'' br. 93/14, 127/17); Zakon o carinskoj službi (''NN'' 68/13, 30/14, 115/16), Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova za carinske službenike (''NN'' 78/17), Odluka o uspostavi i održavanju usluge centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sva tijela državne uprave (''NN'' 83/10). Navodi se da je tužena izradila specificirani obračun temeljem evidencije o korištenju radnog vremena za sporno razdoblje i druge dokumentacije koju da tužena sada dostavlja i sudu, a prema kojoj da je tužitelj nesporno ostvario 36 prekovremenih sati rada koje da je odradio u turnusima, a za koje da nije isplaćen sukladno relevantnim propisima.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom očitovanja ODO-a Split od 03.07.2018. godine (list 5 spisa); zahtjev za mirno rješenje spora od 20.03.2018. godine (list 6-7 spisa);očitovanja ODO-a Split od 21.08.2018. godine (list 11 spisa);evidencije radnih sati i obračunskih lista plaće (list 12-148 spisa); izvoda iz zapisnika Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU za državne službenike i namještenike (list 162-163, te 164-177 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo Zlatka Cvitanović 15.06.2020.g. (list 193-199 spisa); dopune nalaza i mišljenja Zlatka Cvitanović od 02.02.2021.godine (list 226-240 spisa); dopune nalaza i mišljenja Zlatka Cvitanović od 14.07.2021.godine (list 257-262 spisa).

5. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

6. Prvenstveno je potrebno istaći da je u predmetnoj pravnoj stvari već jednom vođen prvostupanjski postupak, te da je donesena presuda Pr-673/2018 od 23.ožujka 2022.godine (list 283-295 spisa), a kojoj presudom je s osnova prekovremenog rada tuženiku naložena isplata iznosa od 1.386,65 Kuna sa pripadajućom kamatom. Navedena presuda je ukinuta presudom Županijskog suda u Rijeci Gž R- 729/2022-2 od 28.travnja 2025.godine (list 306-307 spisa), te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Drugostupanjski sud u navedenoj odluci upućuje na činjenicu da premda je sud dosudio tužitelju ukupan iznos od 1.386,65 Kuna da zbroj pojedinačnih mjesečnih iznosa u presudi ne daje taj iznos, te je istaknuto da je vještak Cvitanović izradio nekoliko verzija nalaza i mišljenja, te da je u zadnjoj dopuni nalaza i mišljenja izradio dvije verzije, jednu na iznos od 1.132,91 Kuna i drugu na iznos od 1.386,65 Kuna, ali da je izostalo obrazloženje iz kojih razloga ovaj sud nije prihvatio varijantu u iznosu od 1.132,91 Kuna, a prihvatio je verziju koja glasi na iznos od 1.386,65 Kuna.

7. Među strankama nije sporna činjenica da je tužitelj kod tuženika obavljao u utuženom periodu posao na radnom mjestu carinika. Također nije sporna ni činjenica da je tužitelj podnio nadležnom ODO-u Split zahtjev za mirno rješenje spora 05.travnja 2018.godine, te da ga je ODO- Split pozvao temeljem navedenog zahtjeva da se izjasni da li je suglasan sklopiti nagodbu u predmetnoj pravnoj stvari istučući da se smatra da je tužitelj u utuženom razdoblju ostvario 18 sati prekovremenog rada kao ovlašteni carinski službenik. Međutim, tužitelj nije pristupio toj nagodbi budući se nije slagao sa sadržajem iste budući je zahtjevom za mirno rješenje spora predlagao da tuženik po osnovi neisplaćenog prekovremenog rada s istim sklopi nagodbu na način da mu se isplati po navedenom osnovu iznos od 50.000,00 Kuna. Sve navedeno je razvidno iz očitovanja ODO-a Split od 03.srpnja 2018.godine tužitelju (list 5 spisa), kao i tužiteljevog zahtjeva za mirno rješenje spora od (list 6-7 spisa). Obzirom da je ODO- Split zaprimilo zahtjev tužitelja za mirno rješenje spora , te navedeni zahtjev tužitelja za sklapanje nagodbe na zatraženi iznos od 50.000,00 Kuna nije prihvaćen tužitelj je u daljnjem roku od tri mjeseca podnio tužbu u predmetnoj pravnoj stvari u zakonskom roku iz članka 186 a stavka 5. ZPP-a budući je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 14.08.2018.godine, a slijedom čega je tužba podnesena u zakonskom roku i ista nije preuranjena.

8. Sporno je da li je tužitelj u navedenom smislu ostvario određene sate prekovremenog rada koji mu nisu plaćeni, te u kojem iznosu, a imajući u vidu važeće odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12 i NN 112/17), te da li je isti radio u turnusu ili na drugi način.

9. Pravo na prekovremeni rad državnih službenika i namještenika vezano za utuženi period je na podjednak način propisano odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17). U navedenom smislu prema odredbi članka 44. stavka 6. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12) rad u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I smjena), posljepodnevnom (II smjena) ili noćnom (III smjena) dijelu dana. Prema članku 44. stavku 7. istog KU-a rad u prvoj smjeni je od 6-14 sati, u II smjeni od 14-22 sata i u trećoj smjeni od 22 do 6 sati. Nadalje temeljem članka 44.stavka 8. istog KU-a radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Temeljem odredbe članka 44. stavka 9. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prema odredbi članka 44.stavka 10. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće, dva dana slobodna) ili u turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Temeljem članka 44.stavka 11. navedenog KU-a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drukčiji način prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Temeljem odredbe članka 44.stavka 12. istog KU-a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Temeljem odredbe članka 44.stavka 13. istog KU-a prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju. Podjednako je propisano i u odredbama članka 38.stavka 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 i 13. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17).

10. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije i knjigovodstvo Zlatka Cvitanović od 15.06.2020.godine (list 193-199 spisa) proizlazi da je vještak dao svoj nalaz i mišljenje temeljem knjigovodstvene dokumentacije u sudskom spisu, relevantnih zakonskih propisa i odredbi KU-a za državne službenike i namještenike. U tom smislu isti navodi da je uvidom u evidencije o korištenju radnog vremena i isplatne liste dostavljene u spis utvrdio da je tuženik u utuženom razdoblju uredno isplaćivao tužitelju odrađene redovne radne sate i naknade za dane blagdana, neradne dane i za dane bolovanja kao i sve pripadajuće dodatke na plaću. Međutim, isti ističe da je detaljnom analizom tih podatka utvrdio određene nepravilnosti kod obračuna i isplate prekovremenih sati, a koje da su u utuženom razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine rezultirale neplaćenim prekovremenim satima u 6 mjeseci i to za mjesec ožujak, svibanj, lipanj, kolovoz i listopad 2013.godine te za mjesec ožujak 2014.godine. Vještak navodi da prema podacima iz evidencije o korištenju radnog vremena je tužitelj u utuženom razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine imao evidentirano ukupno 160 prekovremenih sati i to viška sati u odnosu na RMFRS (stupac 6. Tablice br. 2.), te da tuženik nije isplatio tužitelju sve tako utvrđene sate prekovremenog rada jer da je prema podacima iz platnih lista vidljivo da je tuženik platio tužitelju ukupno 134 sata prekovremenog rada (stupac br. 9 Tablice br. 2.) od čega da se 14 sati odnosi na preplaćene sate. Nadalje, vještak ističe da broj neplaćenih prekovremenih sati iznosi ukupno 40 sati i to sedam sati koji tužitelju nisu obračunati ni isplaćeni (stupac br. 12. Tablice br. 2.), te 33 sata koji da su tužitelju isplaćeni, ali bez dodatka za prekovremeni rad (stupac br. 13. Tablice br. 2.). U navedenom smislu vještak navodi da je u Tablici br. 2. dan izračun razlike plaće po osnovi odrađenih, a neplaćenih prekovremenih sati, a iz kojih da je vidljivo da iznos onih sati koji da su u utuženom razdoblju (ožujak 2013.-ožujka 2018.) trebali biti isplaćeni tužitelju iznosi po osnovi onih sati koji tužitelju nisu ni obračunati ni isplaćeni pa iz treba uvećati za 150% da iznosi pojedinačno mjesečno kako je prikazano u stupcu br. 14 i to ukupno 367,39 Kuna, te po osnovi onih sati koji su tužitelju isplaćeni, ali bez dodatka za prekovremeni rad (a koje da treba uvećati za 50%) , da iznosi pojedinačno mjesečno kako je to prikazano u stupcu br. 15 i to ukupno 564,88 Kuna, te ukupno pojedinačno mjesečno kako je to prikazano u stupcu broj 16, odnosno sveukupno 932,27 Kuna.

11. Tužitelj je prigovore na nalaz i mišljenje vještaka Cvitanović od 15.06.2020.godine istakao u podnesku od 06.07.2020.godine ističući da vještak nije obračunao razliku plaće na ime neplaćenog cjelokupno odrađenog prekovremenog rada za utuženo razdoblje u periodu kojeg je tužitelju odrađivao na drukčiji način, te je isti predložio da se naloži vještaku dopuna nalaza i mišljenja na način da obračuna tužitelju i 176 prekovremenih sati rada koji da tužitelju nisu plaćeni, a koje da je isti odradio na drukčiji način, te da vještak prekovremeni rad za pojedine mjesece utuženog razdoblja kada je tužitelj bio na bolovanju te koje bi odradio da nije bio na bolovanju ubroji u obračun uključujući subote i nedjelje., te da pojedine mjesece utuženog razdoblja u kojima da je tužitelj bio na službenom putu uzme da je tužitelj u dane kad je bio na službenom putu odradio sate iz rasporeda radnog vremena (po 12 sati u turnusu), te da ih uračuna u ukupno odrađene sate za isti mjesec.

12. Tužena je prigovor na nalaz i mišljenje vještaka Cvitanović od 15.06.2020.godine istakla u podnesku od 17.08.2020.godine navodeći da vještak u predmetnom vještvu nije uzeo u obzir sate koje je Carinska uprava platila na ime prekovremenih sati tužitelju u rujnu 2013.godine (10 sati) i siječnju 2018. (4 sata), te da je vještak prilikom obračuna neplaćenih prekovremenih sati trebao uzeti u obzir tih 14 sati za koje da je utvrdio da su preplaćeni, te tuženik ističe da je vještak navedene sate evidentirao u tablici br. 2 u stupcu 9, ali da ukupan iznos neplaćenih prekovremenih sati nije umanjio za navedene sate. Zaključno tužena navodi da se preplaćeni iznos za 14 sati mora oduzeti od 923,27 Kuna koje da je utvrdio vještak za 40 sati, a koji da nisu upotpunosti plaćeni. Tužena u tom smislu predlaže da vještak izradi dopunu nalaza i mišljenja sukladno članku 38. st. 10. KU-a za državne službenike i namještenike, te da od utvrđenog iznosa oduzme preplaćeni iznos.

13. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanović od 02.02.2021.godine (list 226-232 spisa) proizlazi da je vještak u odnosu na primjedbe tužitelja istakao da je u Tablici 3 dopune svog nalaza i mišljenja dao pregled korištenja radnog vremena po onim mjesecima koji su navedeni u podnesku tužitelja, te da je iz te tablice vidljivo da je samo u nekim od promatranih mjeseci došlo do prekida rada u turnusu odnosno do prelaska na režim rada na drugačiji način, te je vještak u tom smislu dao analizu rada za razdoblje od promatranih 8 mjeseci (od prosinca 2014.godine do studenog 2016.godine). Nadalje, vještak navodi da je razdoblje kad je tužitelj bio na bolovanju bilo samo u studenom 2017.godine te da je u tom mjesecu tužitelj prva dva tjedna radio u turnusu, a zadnja tri tjedna je bio na bolovanju, te da ukoliko bi se prihvatilo takvo utvrđivanje radnog vremena da bi tužitelj u tom mjesecu umjesto ukupno 176 sati imao ukupni fond od 180 sati (odnosno 4 sata neplaćenog prekovremenog rada). Vještak ističe da prilikom obračuna prekovremenog rada nije uzeo u obzir 14 preplaćenih sati već da je samo konstatirao tu činjenicu. U odnosu na primjedbe tuženika vještak je istakao da je radio striktno po nalogu suda i utvrđivao prekovremeni rad. Isti navodi da je predmetni obračun neplaćenih, a prekovremeno odrađenih sati rađen zasebno za svaki mjesec te da se nisu uvažavale neke korekcije iz prethodnih mjeseci, a koje da su se u evidenciji radnog vremena vršile od strane tuženika. Vještak navodi da su u pojedinim mjesecima kao npr. u siječnju 2018.godine prekovremeni sati prenošeni u naredni mjesec-tzv.donos neplaćenih sati, a što da je protivno važećim odredbama i tumačenjima KU i sudskoj praksi. Vještak navodi da ostvarene sate rada u svakom pojedinom mjesecu (kako redovne, tako i prekovremene) treba obračunavati isključivo za taj mjesec, te da se nipošto ne smije prenositi u sljedeći mjesec, te da je na taj način vještak izvršio obračun i za ta spomenuta dva mjeseca, a koji da su u Tablici br. 2-a boldirani žutom bojom) te da nije uzeo u obzir donos sati (iz siječnja 2018.godine) odnosno nastale preplate u spomenuta dva mjeseca. Vještak navodi da to što je u tim mjesecima došlo do preplate od strane tuženika prema tužitelju da vještak radi korektnosti ovog obračuna nije prikazao već da je samo konstatirao tu činjenicu te da to nije predmet ovog spora (ni tužbenog zahtjeva, ni naloga suda prema vještaku) pa da je prigovor zz tuženika u tom smislu neosnovan. Vještak je istakao da ako se pođe od toga da je to prvenstveno pravno pitanje da isto kao takvo nije u domeni vještaka, te da se u Tablici 2 a (u stupcu 15) daje tablični prikaz obračuna prekovremenih sati tužitelja u utuženom razdoblju korigiran za ispravke sukladno navedenim primjedbama zz tuženika iz podneska od 17.08.2020.godine. Vještak je zaključno istakao da ukupan iznos neplaćenih prekovremenih sati tuženika prema tužitelju u utuženom razdoblju (od ožujka 2013. godine do ožujka 2018.godine) nakon korekcija izvršenih sukladno primjedbama zz tužitelja iznosi pojedinačno mjesečno kako je to prikazano u stupcu broj 14. Tablice 2 a, odnosno ukupno 1.799,69 Kuna. Nadalje, vještak ističe da ukupan iznos neplaćenih prekovremenih sati tuženika prema tužitelju u utuženom razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine) nakon korekcija izvršenih sukladno primjedbama zz tuženika iznosi pojedinačno mjesečno kako je to prikazano u stupcu 15, Tablice 2 a, odnosno ukupno 1.545,96 Kuna.

14. Tužena je u podnesku od 26.03.2021.godine (list 250-252 spisa) istakla da vještak dopunu nalaza i mišljenja od 02.02.2021.godine nije izradio na način kako je tražila tužena u podnesku od 17.kolovoza 2020.godine. Tužena smatra da vještak pogrešnom metodologijom pogrešno obračunao prekovremene radne sate u Tablici br. 2-a u stupcu 14 u iznosu od 1.799,69 Kuna odnosno u stupcu broj 15 iste Tablice u iznosu od 1.545,96 Kuna, a koje iznose da tužena osporava. Tužena smatra da je vještak pogrešno izvršio i obračun prekovremenog rada za razdoblje od prosinca 2014.godine do studenog 2017.godine.

15. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanović od 14.07.2021.godine (list 257-262 spisa) proizlazi da je vještak istakao da je dopunu vještva radio striktno po nalogu suda te vještak navodi da je baš u dopuni vještva tek djelomično prihvatio primjedbe punomoćnika tužitelja, a da je primjedbe punomoćnika tuženika uvažio u cijelosti. Isti ističe da unatoč tome što su tužitelju kod obračuna i isplate prekovremenih sati ti sati prenošeni u naredni mjesec (tzv donos neplaćenih sati), a što da je protivno važećim odrebama i tumačenjima KU-a kao i sudskoj praksi, da je vještak uvažio prigovor zz tuženika pa da je u Tablici br. 2-a (u stupcu 15) dao varijantu prema prijedlogu tuženika tj. Obračun prekovremenih sati tužitelja korigiran za ispravke sukladno primjedbama iz podneska od 17.08.2020.godine. U odnosu na primjedbu zz tuženika kojom se osporava vještačenje u pogledu prekovremenih sati nastalih zbog promjene načina rada tj.zbog organizacije rada na drugačiji način vještak navodi da je kod izračuna razlike sati radi promjene načina rada (u stupcu br. 11. Tablice 2a) koristio podatke iz obrazaca evidencija/plan o korištenju radnog vremena za mjesec...'' dostavljenih u sudskom spisu. Isti ističe da u tim dokumentima, za one dane u pojedinom mjesecu kod kojih je došlo do prekida ciklusa rada u turnusu, da je upisana oznaka Pr ili najčešće bez ikakve oznake pa da je bilo logično zaključiti da se radi o preraspodjeli radnog vremena. Ističe se da je vještak pritom pogrešno pretpostavio da se u slučaju prekida ciklusa rada u noćnoj smjeni radi o dva prekida ciklusa rada u turnusu, a ne samo o jednom prekidu, a čime da je spomenuti izračun razlike sati radi promjene načina rada djelomično pogrešan pa da se u narednoj tablici br. 2-b (u stupcima broj 14 i 15) da je ispravak tog izračuna odnosno korekcija obračuna neplaćenih prekovremenih sati. Zaključno vještak navodi da s obzirom da je tumačenja KU-a prvenstveno pravno pitanje te da kao takvo nije u domeni sudskog vještaka financijske struke da vještak i dalje ostaje kod svog izračuna za mjesec studeni 2017 iz prethodne dopune vještva te da konačnu odluku o tome prepušta sudu. Također vještak ističe da je vidljivo da od navedenih primjedbi za sedam mjeseci iz utuženog razdoblja samo za tri mjeseca su te primjedbe opravdane i to za prosinac 2014.godine, siječanj 2015.godine i srpanj 2015.godine dok da za preostale mjesece i to svibanj 2015.godine, travanj 2016., studeni 2016.godine i studeni 2017.godine te primjedbe nisu opravdane. Vještak navodi da se iz svega može izvesti zaključak da je u cijelom utuženom razdoblju tužitelju u tri mjeseca i to svibanj 2015, travanj 2016.godine i studeni 2016.godine više od dva puta promjenjen raspored radnog vremena te da mu je prekinut cikljus rada u turnusu i rad organiziran na drugačiji način. Vještak ističe da je iz Tablice broj 2 b (nakon izvršenih korekcija obračuna iz prethodne dopune vještva, a na temelju primjedbi zz tuženika iz podneska od 26.03.2021.godine vidljivo da broj neplaćenih prekovremenih sati u utuženom razdoblju iznosi ukupno 65, a od čega da se sedam sati treba uvećati za 150% (stupac br. 10), a 58 sati samo za 50% (stupac br. 11), da ukupan iznos neplaćenih prekovremenih sati tuženika prema tužitelju u utuženom periodu od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine iznosi pojedinačno mjesečno kako je to prikazano u stupcu broj 14 ukupno 1.386,65 Kuna, te da se odnosi na one sate koji tužitelju nisu nikako isplaćeni ili su isplaćeni, ali bez dodatka za prekovremeni rad. Također vještak navodi da neplaćeni prekovremeni sati tuženika prema tužitelju (varijanta prema prijedlogu tuženika) u utuženom razdoblju (ožujak 2013.godine – ožujak 2018) iznose pojedinačno mjesečno kako je to prikazano u stupcu br. 15 ukupno 1.132,91 Kuna (umjesto 1.545,96 Kuna).

16. Na navedenu dopunu nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanović od 14.07.2021.godine stranke nisu imale primjedbe, a tužitelj je podneskom od 24.10.2025.godine konačno uredio tužbeni zahtjev sukladno navedenoj dopuni nalaza i mišljenja Zlatka Cvitanović potražujući ukupan iznos od 150,36 Eur-a/1.132,91 Kuna, a čime je tužitelj kao ispravan prihvatio način obračuna prema varijanti koju je predložio tuženik, a koja varijanta je uzela u obzir i iznose koje je tuženik isplatio tužitelju na ime prekovremenih radnih sati.

17. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Cvitanović kao i konačnu dopunu nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanović od 14.07.2021.godine kao vjerodostojne i logične budući se zasnivaju na nalogu ovog suda i dokumentaciji koju je tužena dostavila u predmetni spis, posebice obračunskim listama plaća tužitelja i evidencijama o korištenju radnog vremena, a vještak se očitovao o svim prigovorima tužitelja i tuženika u navedenim dopunama svog nalaza i mišljenja tuženika te je nalaz i mišljenje vještaka Cvitanović izrađen sukladno onom što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. i 11. KU-a (44.stavka 10. i 11. ) za državne službenike i namještenike.

18. U ovom postupku budući je između ostalog bio sporan i način tužiteljevog rada kod tuženika u utuženom razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine izveden je dokaz dopunskim vještačenjem po vještaku Zlatku Cvitanović između ostalog i radi utvrđenja relevantnih činjenica o načinu tužiteljevog rada u utuženom razdoblju. Vještak Cvitanović je u tom smislu, a što nedvojbeno proizlazi iz dopune njegovog nalaza i mišljenja od 14.07.2021.godine utvrdio da je tuženik u utuženom razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine samo u razdoblju od tri mjeseca i to svibnja 2015.godine, travnja 2016.godine i studenog 2016.godine organizirao rad tužitelja na drukčiji način budući je u tim mjesecima više od dva puta promjenjen raspored radnog vremena tužitelja i prekinut ciklus rada u turnusu, dok da je u preostalim mjesecima utuženog razdoblja tuženik organizirao rad tužitelja u turnusu. Vještak Cvitanović je u skladu sa ovim načinom rada i dao izračun neplaćenog prekovremenog rada tužitelja za utuženo razdoblje od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine te je navedeno prikazao u Tablicama koje prileže predmetnom vještvu.

19. Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), a koja odredba odgovora onome što je propisano odredbi članka 38.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17) je propisano da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža.

20. Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat prekovremenog rada za 50%.

21. Temeljem odredbe članka 44.stavka 10. KU-a,a koja odgovara onome što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a je propisano da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

22. Temeljem članka 44.stavka 11. navedenog KU-a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drukčiji način prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

23. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanovića od 14.07.2021.godine povodom primjedbi na njegov nalaz i mišljenje proizlazi da je vještak utvrdio da je razlika plaće tužitelja s osnove prekovremenog rada u utuženom razdoblju od ožujka 2013.godine do ožujka 2018.godine iznosi 1.386,65 Kuna, te da iznosi pojedinačno mjesečno kako je to prikazano u stupcu broj 14, te se ovaj izračun vještaka odnosi na one sate koji tužitelju nisu nikako isplaćeni te da ih treba uvećati za 150% ili su isplaćeni, ali bez dodatka za prekovremeni rad te da ih treba uvećati samo za 50%.Vještak je do navedenog izračuna došao primjenjujući ono što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a (44.stavak 10. istog KU-a), a kojom odredbom je propisano da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te ono što je propisano odredbom članka 38.stavka 11. KU-a (44.stavka 11. KU-a), a kojom je odredbom propisano da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drukčiji način prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Navedene odredbe su primjenjene iz razloga što je vještak utvrdio u ovom postupku da je tužitelj tri mjeseca utuženog razdoblja radio na drukčiji način i to u svibnju 2015.godine te u travnju 2016.godine i studenom 2016.godine, a u preostalom dijelu utuženog razdoblja da je tužitelj radio u turnusu. Navedeni način izračuna kao ispravan prihvaća i ovaj sud budući je navedeni izračun u skladu sa dokumentacijom u predmetnom spisu te navedenim odredbama KU-a te tumačenjima tih odredbi. Naime, iz navedene zadnje dopune nalaza i mišljenja jasno prozlazi da je vještak Cvitanović prilikom izračuna istakao da su tužitelju kod obračuna i isplate prekovremenih sati ti sati prenošeni u naredni mjesec (tzv. donos neplaćenih sati), a što je protivno navedenim važećim odredbama KU-a, tumačenju KU-a i sudskoj praksi. Upravo je iz navedenog razloga ovaj sud u prvostupanjskoj presudi u ovoj pravnoj stvari, a koja je ukinuta uzeo u obzir onu varijantu obračuna koju je predložio tužitelj, a uvažavajući činjenicu da je tužitelj u određenim mjesecima radio na drugačiji način i to u 2014.godini prosinac, u 2015.godini siječanj, svibanj, srpanj i kolovoz, te u 2016.godini u travnju, svibnju i studenom, te da je došlo do određenih nepravilnosti prilikom obračuna prekovremenih radnih sati, a što je vještak objasnio u osnovnom vještvu gdje je vještak Cvitanović izričito naveo da je tužitelj u pojedinom mjesecu odradio duže od redovnog mjesečnog fonda sati. Vještak je u tom smislu i utvrdio da je do toga došlo zbog neusklađenosti evidencija o radu i isplatnih lista navodeći da se podaci o višku ostvarenih sati, a koji da su iskazani u evidenciji radnog vremena razlikuju od podataka o isplaćenim prekovremenim satima iz platnih lista, a što da je rezultiralo određenim brojem neplaćenih prekovremenih radnih sati. Međutim, prema primjedbama tuženika u ovom postupku prilikom obračuna od strane vještaka početno u nalazu i mišljenju vještaka Cvitanović nisu bili uzeti u obzir sati koje je Carinska uprava platila na ime prekovremenih radnih sati tužitelju, te iznos koji pripada tužitelja, a kojeg je vještak pravilno izračunao nije umanjen za te sate. Do navedenog je došlo iz razloga što vještak prilikom obračuna prekovremenih radnih sati nije uzeo u obzir korekcije koje je tuženik radio u evidencijama o radnom vremenu već je predmetni obračun neplaćenih, a prekovremeno odrađenih radnih sati od strane tužitelja vještak izradio za svaki mjesec zasebno, ne uzimajući u obzir navedene korekcije. Navedeno je vještak Cvitanović dopunio u zadnje dvije dopune nalaza i mišljenja. U tom smislu budući je prilikom izrade nalaza i mišljenja trebalo uzeti u obzir i iznose koje je tužena platila s osnova prekovemenih radnih sati vještak Cvitanović je u zadnjoj dopuni nalaza i mišljenja izvršio dopunu navedenog, te je sukladno primjedbama tuženika utvrdio da je tužitelju samo tijekom tri mjeseca i to u svibnju 2015.godine, travnju 2016.godine i studenom 2016.godine više od dva puta promjenjen raspored radnog vremena odnosno prekinut ciklus rada u turnusu, pa da je tada sukladno važećem Kolektivnom ugovoru umjesto u turnusu tada rad bio organiziran na drukčiji način. Uzimajući u obzir navedene primjedbe tuženika, te izvršene korekcije vještva u tom pravcu, te umanjujući prekovremene sate za plaćene iznose vještak je u konačnici utvrdio da broj neplaćenih prekovremenih radnih sati tužitelju prema varijanti koju je predložio tuženik iznosi 1.132,91 Kuna/150,36 Eur-a. Ovaj sud je mišljenja da je iz navedenih razloga trebalo prihvatiti kao osnovanu upravo navedenu varijantu obračuna koju je predložio tuženik jer je ista izrađena sukladno navedenim odredbama važećeg KU-a te su istom obuhvaćeni svi prekovremeni radni sati tužitelja umanjeni za iznos već plaćenih prekovremenih sati. Iz navedenih razloga upravo je i tužitelj uredio tužbeni zahtjev sukladno varijanti koju je predložio tuženik budući tužbom potražuje na ime neisplaćenih prekovremenih radnih sati upravo iznos od 1.132,91 Kuna/150,36 Eur- a.

24. Ovaj sud nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Cvitanovića kao i dopunu istog smatra jasnim, potpunim i u skladu s dokumentacijom priloženom spisu te je isto izrađeno u skladu s odredbama čl. 44. stavkom. 10. i 11. KU/13 i čl. 38.stavkom 10. i 11. KU/17 koje propisuju da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drukčiji način da je prekovremeni rad svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Navedeno je i u skladu sa Tumačenjem 2/35 Zajedničke komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koje propisuje što se smatra prekovremenim radom ukoliko je rad službenika i namještenika organiziran u turnusu , te u kojem se tumačenju ističe da su redovni mjesečni fond radnih sati sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a da se dobije na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži sa 8, te se navodi da redovni mjesečni fond radnih sati služi samo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike i namještenike koji rade u turnusu (12-24-12-48) i u smjenama (2 prve, dvije druge, dvije treće-2 dana slobodno). U navedenom smislu tužitelja s osnove neplaćenog prekovremenog rada za utuženo razdoblje, a sukladno citiranoj dopuni nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanović od 14.07.2021.godine na ime neplaćenih prekovremenih sati rada u utuženom razdoblju pripada ukupan iznos od 150,36 Eur-a/1.132,91 Kuna, a koji iznos je tužitelju i dosuđen, te kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude.

25. Tužitelju je na dosuđeni iznos od 150,36 Eur-a/1.132,91 Kuna valjalo priznati zateznu kamatu primjenom odredbe čl. 29.stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje ZOO). Navedena zakonska zatezna teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa navedenog u dopuni nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanović od 14.07.2021. Navedene zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude izuzev kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

26. Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, te primjenom pravila o teretu dokazivanja usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i odlučeno kao u točki I/ izreke ove presude.

27. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u ovoj parnici tuženik mu je sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a dužan naknaditi parnične troškove. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) pripadaju trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 25 bodova; trošak sastava tužbe u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 09.05.2019.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 18.06.2019.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 12.03.2020.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 06.07.2020.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 31.08.2020.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 17.11.2020.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 12.02.2021.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 24.07.2021.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 18.02.2022.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 24.10.2024.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 12.06.2019.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 25.09.2019.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 05.10.2020.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 30.03.2021.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 08.12.2021.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 18.02.2022.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 27.10.2025. u iznosu od 25 bodova, zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 12,5 bodova, a što ukupno iznosi 512,5 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 1.025,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 256,25 Kuna ukupno iznosi 1.281,25 Eur-a, te što uz trošak vještačenja od 331,81 Eur-a/2.500,00 Kuna ukupno iznosi 1.613,06 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu, 19. studenog 2025.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

- tužitelju - po punomoćniku

- tuženiku - po ODO-Split