1                  Poslovni broj: II Kž-386/2023-8

Poslovni broj: II Kž-386/2023-8

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nevene Popović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog S. G., zbog kaznenih djela iz članka 153. stavka 2. u svezi stavka 1. i članka 51. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog Stjepana Golubića podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Kv I-51/2023-190 (K-14/2021.) od 4. rujna 2023., o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 19. rujna 2023. i 9. listopada 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba optuženog S. G. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Kv I-51/2023-190 (K-14/2021.) od 4. rujna 2023., nakon podignute optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici broj KO-DO-11/2022. od 19. srpnja 2021., potvrđene rješenjem prvostupanjskog suda broj Kov-21/2021. od 22. rujna 2021., protiv optuženog S. G., zbog tri kaznena djela protiv spolne slobode – silovanjem iz članka 153. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11., na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.), produljen je istražni zatvor protiv optuženika iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. Pod točkom II izreke je u istražni zatvor optuženiku uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 24. siječnja 2022. do 6. rujna 2022. te od 3. veljače 2023. pa nadalje.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi S. G. osobno i po branitelju, odvjetniku I. M., ne navodeći žalbene osnove, s prijedlogom da se žalba prihvati i ukine istražni zatvor, podredno da se istražni zatvor zamijeni mjerama opreza zabrane približavanja i uspostavljanja izravne ili neizravne veze s žrtvom. S obzirom da se obje žalbe međusobno nadopunjuju, bit će razmatrane kao jedinstvena žalba optuženika.

3. Spis je u skladu sa člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, prvostupanjski sud pravilno je utvrdio postojanje opće i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženog S. G. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. i to kao nužne i za sada jedine prikladne mjere kojom će se ostvariti istražnozatvorska svrha. Jednako tako, prvostupanjski je sud iznio i dostatne razloge u odnosu na nemogućnost zamjene mjere istražnog zatvora mjerama opreza.

6. Protivno žalbenoj tvrdnji optuženog S. G. kojom nastoji dovesti u sumnju vjerodostojnost iskaza žrtve V. B., a time i osporiti zaključak prvostupanjskog suda o postojanju osnovane sumnje, kao opće pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da iz dokaza na kojima se temelji potvrđena optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici od 19. srpnja 2022. broj KO-DO-11/2022. i to ne samo iz iskaza žrtve, već i iz iskaza drugih ispitanih svjedoka, prijepisa poruka poslanih žrtvi V. B. i provedenog vještačenja radi ocjene mogućnosti davanja vjerodostojnog iskaza za žrtvu, proizlazi osnovana sumnja da je optuženi S. G. počinio terećena kaznena djela silovanja iz članka 153. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11.

7. Zbog iznijetog, a i kraj činjenice da je ocjena vjerodostojnosti dokaza, pa i iskaza žrtve za koju optuženik tvrdi da ga je lažno prijavila, zadatak raspravnog vijeća, to žalbenim tvrdnjama kojima nastoji osporiti vjerodostojnosti iskaza žrtve V. B., optuženi S. G., nije doveo u sumnju zaključak prvostupanjskog suda o postojanju osnovane sumnje, kao temeljne pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora.

8. Nadalje, i ovaj drugostupanjski sud smatra da postoji takva opasnost od ponavljanja kaznenog djela da jedino istražni zatvor predstavlja prikladnu mjeru sa ciljem onemogućavanja optuženika u tome. Prvostupanjski sud se pri tome pravilno poziva na činjenicu da se optuženiku u ovom postupku stavlja na teret počinjenje tri kaznena djela protiv spolne slobode – silovanjem iz članka 153. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11. na štetu iste žrtve, da je u jednom navratu osuđivan, a u deset navrata prekršajno kažnjavan, i da je, prema opisu iz optužnice, iskazao iznimnu ustrajnost i odlučnost u inkriminiranom postupanju, a stoga i izražen visok stupanj kriminalne volje. Povrh navedenog, optuženik je za vrijeme trajanja mjera opreza zabrane približavanja na razdaljinu ispod 100 metara, zabranu uspostavljanja ili održavanja izravne i neizravne veze sa žrtvom te zabrane uhođenja i uznemiravanja žrtve, kršio naložene mu mjere opreza, o čemu je VI Policijska postaja Zagreb obavijestila prvostupanjski sud podneskom od 7. listopada i 7. studenog 2022. Ove okolnosti u međusobnoj povezanosti upućuju na zaključak o opasnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

9. Stoga je opravdano prvostupanjski sud ocijenio, što je i valjano obrazložio, da se u konkretnom slučaju svrha istražnog zatvora, a to je odvraćanje optuženika od počinjenja novog kaznenog djela, ne bi mogla s uspjehom ostvariti primjenom mjera opreza. Ovo osobito imajući u vidu postupanja optuženika za vrijeme boravaka na slobodi, odnosno njegovo kršenje mjera opreza, iz čega je očigledna neprikladnost zamjene mjere istražnog zatvora mjerama opreza propisanih odredbama ZKP/08.

10. Nadalje, neprihvatljivi su i žalbeni navodi da se optuženika "tretira, odnosno poistovjećuje sa recidivistom u počinjenju kaznenog djela silovanja" zbog njegove ranije prekršajne kažnjavanosti, kao i da nije osuđivan za ista ili istovrsna kaznena djela. Naime, prekršajna kažnjavanost optuženika čini upitnim njegovu usklađenost s pozitivnim zakonskim propisima, a prvostupanjski sud je prethodnu kaznenu osuđivanost optuženika uzeo kao jednu od okolnosti koja je od utjecaja na odluku o daljnjoj opstojnosti mjere istražnog zatvora i koja u zbiru sa ostalim okolnostima čini odluku o daljnjoj primjeni mjere istražnog zatvora opravdanom i nužnom.

11. Pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja nije dovedena u sumnju žalbenim prigovorima da optuženik nije kršio mjere opreza te da nema nikakav kontakt s oštećenom, jer upravo suprotno proizlazi iz podataka u spisu pri čemu tvrdnja da je optuženik imao priliku ponoviti kazneno djelo, ali to ipak nije učinio, ne umanjuje niti isključuje opasnost od ponavljanja djela na strani optuženika. Takav značaj nema ni optuženikovo zdravstveno stanje jer se zdravstvena skrb istome može pružiti unutar zatvorskog sustava ili po potrebi izvan njega.

12. Također, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske napominje kako je prvostupanjski sud s pravom zaključio da pobijanom odlukom nije povrijeđeno niti načelo razmjernosti iz članka 122. stavka 2. ZKP/08. kada se uzme u obzir razmjer između težine počinjenih kaznenih djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku kao i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.

13. Kako ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu, 9. listopada 2023.