REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Split, Domovinskog rata 4

Broj: Pp-11272/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Hrgović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika KP zbog prekršaja iz članka 176. stavka 5. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave šibensko-kninske, Postaje prometne policije Šibenik, broj: 211-07/23-4/82253 od 31. listopada 2023., nakon provedenog žurnog postupka, dana 19. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni: KP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i majke L, dj. Mihajlovska, rođen **.**.1963. u [adresa], R. Makedonija, s prebivalištem u [adresa], VSS (magistar ekonomskih znanosti) skladatelj, umirovljenik, mjesečna mirovina 780,00 eura, ne ostvaruje dodatne prihode, oženjen,  otac  dvoje  djece,  državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

k r i v  j e

1) što je 19. kolovoza 2023. u 13:45 sati u Šibeniku u ulici Obala Franje Tuđmana kbr. 52, kao vozač vozila M1 marke "Mercedes-Benz" registarske oznake [registarska oznaka], izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom na način što je, krećući se šljunčanom površinom neobilježenog parkirališnog prostora u sklopu hotela "Jadran" iz smjera juga u smjeru sjevera, na središnjem dijelu parkirališta vršio radnju skretanja udesno u smjeru istoka na prostor između dva parkirana vozila, a da se nije uvjerio kako tu radnju može učiniti bez opasnosti po imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila te o brzini i smjeru kretanja; kojom prilikom stražnjim desnim bočnim dijelom svoga vozila zahvaća prednji lijevi dio parkiranog osobnog automobila marke Mercedes, njemačke registarske oznake [registarska oznaka], koji je na tom mjestu parkirao vlasnik LP,

dakle, kao vozač poduzeo radnju skretanja, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu; uslijed čega je izazvao prometnu nesreću samo s materijalnom štetom,

2) što je u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod 1), nakon što je na tamo opisani način izazvao prometnu nesreću, napustio mjesto događaja, a da nije vlasniku oštećenog osobnog automobila ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je prouzrokovao prometnu nesreću,

dakle, kao vozač sudionik prometne nesreće, u situaciji kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, nije vlasniku vozila ostavio svoje podatke i napustio je mjesto prometne nesreće,

čime je djelom pod 1) počinio prekršaj opisan u članku 43. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 43. stavku 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. istog Zakona; a djelom pod 2) prekršaj opisan u članku 176. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 176. stavka 5. istog Zakona.

I. Na temelju citiranih propisa okrivljeniku se

u t v r đ u j e

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 260,00 (dvjesto šezdeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 390,00 (tristo devedeset) eura

Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) okrivljeniku se

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 650,00 (šesto pedeset) EURA

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

i z r i č e

ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM „B“ KATEGORIJE U TRAJANJU OD 1 (jednog) MJESECA

Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom počinje teći od izvršnosti presude.

III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava šibensko-kninska, Postaja prometne policije Šibenik, izdala je pod gore navedenim brojem obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenog KP zbog prekršaja činjenično i pravno označenih u izreci presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj 31 Su- 582/2024-2 od 5. srpnja 2024. ovaj sud je određen kao stvarno nadležan za vođenje postupka po predmetnom prigovoru.

3. Postupajući po prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku te je nalog stavio izvan pravne snage, nakon čega je na temelju članka 221. stavka 1. točke 6. i članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3.1. Ispitan pred zamoljenim sudom, okrivljeni KP je izjavio kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. U svojoj opširnoj obrani ej dalje naveo kako ne odgovara istini da je kritične prigode prouzročio prometnu nesreću, odnosno osporava u cijelosti činjeničnu tvrdnju tužitelja da je tom prigodom stražnjim desnim bočnim dijelom njegovog vozila udario u prednji lijevi dio parkiranog automobila, a nakon toga da je napustio mjesto događaja bez da je vlasniku oštećenog vozila ostavio osobne podatke i podatke o automobilu kojim je upravljao. Jedino što odgovara istini iz činjeničnog opisa je to da je toga dana u vrijeme koje se navodi, došao vozilom do hotela Jadran u Šibeniku s obzirom da je glazbenik da je bio pozvan u Šibenik na festival i u hotelu Jadran imao je rezerviran smještaj. Da je došao vozilom do ove šljunčane površine koja se možda može smatrati nekakvih parkiralištem uz sam hotel Jadran s obzirom da su tu i druga vozila, no on je došao vozilom kako bi iznio prtljagu iz automobila, nakon što je to učinio i ostavio prtljagu na recepciji po naputku recepcionara dobio je karticu i ukazano mu je gdje se može parkirati, a radilo se o prostoru koje koriste gosti hotela Jadran i koji je udaljen od samog hotela za otprilike 300 m. Nakon što je upućen kako da parkira svoje vozilo kao i mjesto gdje će to učiniti otišao je s te šljunčane površine, vozilo je parkirao na tom parkiralištu koje koriste gosti hotela te se vratio u hotel. Nakon što je prenoćio toga dana, sljedeći dan sišao je na doručak i za vrijeme dok je doručkovao u restoranu hotela došla je policija i tražila njega što ga je vrlo iznenadilo kao takav pristup gostima hotela tim više što nije znao zbog čega ga policija traži i što se dogodilo. On se odmah javio policajcu i pitao ga zbog čega ga traže, a on mu je rekao da je prouzročio prometnu nesreću sa parkiranim vozilom koje se nalazilo na toj šljunčanoj površini pred hotela Jadran i to za vrijeme kada je on naišao svojim vozilom i kada je stao ispred hotela kako bi iskrcao prtljagu. Pitao je policijskog službenika na koji način je utvrđen ovaj prekršaj s obzirom da on nije čuo nikakve zvukove koji bi ukazivali da je prigodom parkiranja na tom šljunčanom prostoru imao bilo kakav kontakt s nekim vozilom, a potom nije na svom vozilu imao nikakve štete te je izrazio sumnju da je on ta osoba koja je prouzročila štetu na drugom automobilu osobito zbog proteka vremena od trenutka kada je on došao na parkiralište pa do trenutka kada je policija obaviještena o navodnoj prometnoj nesreći. Policijski službenik da mu je rekao mu kako su oni to vidjeli putem nadzorne kamere koja je postavljena na prostoru hotela i da su pitali vozača oštećenog vozila kada je on došao na parkiralište, a nakon što im je ovaj rekao vrijeme kada je došao, da su od tog trenutka počeli gledati snimke nadzorne kamere, da su uočili njegov automobil kada je došao na parkiralište, odnosno na ovaj šljunčani prostor i započeo se kretati vozilom kako bi izašao sa mjesta gdje je prethodno bio parkiran, a s obzirom da je na nadzornoj kameri uočeno kretanje njegova vozila policija je zaključila da je upravo on taj koji je prouzročio prometnu nesreću. Pitao je policijskog službenika da li su nastavili gledanjem video nadzora nakon što su uočili njegov automobil pa sve do vremena kada je sam oštećeni uočio štetu na svom vozilu na što su oni odgovorili da to nisu gledali već da im je bilo dovoljno prvo vozilu koje su uočili, a radilo se upravo o njegovu vozilu. Koliko je upoznat ovaj vozač oštećenog automobila je štetu na svom vozilu uočio tek sljedeći je on ja napuštao ovo parkiralište oko 14,00 sati pa do sljedećeg dana kada je ovaj uočio štetu na svom vozilu ovim prostorom parkirališta moglo je proći veći dio vozila, isto se moglo dogoditi u bilo koje vrijeme pa i noću. Smatra da tužitelj nema nikakav dokaz kojim bi se nedvojbeno dokazalo da je on počinio štetu na vozilu ove druge osobe. Kada je pogledao štetu na vozilu koju je policiji pokazao ovaj vlasnik može reći da je iz te štete vidljivo da je vozio ogrebano i to oštrim predmetom s obzirom da se radi o takvoj vrsti ogrebotine njemu je osobno djelovalo kao da je ovim dijelom vozila vozač prošao uz nekakav zid ili oštar predmet ni u kom slučaju da se radi o kontaktu dvaju vozila. Posebno je napomenuo da na njegovu vozilu nema nikakve štete, a niti je tu štetu mogla utvrditi policija s obzirom da ona nije ni postojala. Kako nije prouzročio nikakvo oštećenje na vozilu drugog vozača za njega nije postojala nikakva potreba, a niti obaveza ,po zakonu da ostavlja svoje podatke, kao i podatke o vozilu. Policijski službenici koji su izvršili očevid pogledali su i njegov automobil, koji se cijelo vrijeme nalazilo na tom hotelskom parkiralištu te su mogli vrlo dobro vidjeti da je vozilo prašnjavo, došao je s puta u Šibenik pa već ta činjenica mogla je ukazati kako bi se pri takvim okolnostima da je prouzročio štetu na drugom vozilu uočila bilo kakva brisana površina s vozila što nije uočeno, već je bio dobro vidljivo da vozilo nije imalo nikakvog kontakta s drugom predmetima ili vozilima, a niti da je on vozilo brisao ili očistio. Vozilo je bilo u istom stanju u kojem se nalazilo kada je došao u Šibenik, a potom poduzeo sve ove radnje koje je naprijed opisao. Ne zna zbog čega je policija njega označila kao počinitelja prekršaja, rekao je već da nije vidio nikakav snimak sa kamere koja je postavljena na hotelu Jadran, a s obzirom da je policija obavljala očevid za više od sat vremena, da misli da su mu taj snimak trebali pokazati posebno jer mu je policijski službenik rekao da je njegovo vozilo uočeno na snimku. Želio je još jednom napomenuti da je za vrijeme vršenja očevida policija zatražila da s vozilom koje je bilo parkirano na parkiralištu hotela Jadran dođe do ovog šljunčanog prostora uz sam hotel, a potom su tražili da vozilom stane pored automobila koje je bilo oštećeno što je on i učinio, a oni su potom počeli mjeriti i gledati gdje je i na kojoj visini šteta ovog oštećenog vozila, a potom gledali su kojim dijelom njegovog vozila je mogao prouzročiti tu štetu te za to vrijeme dok su gledali policijski službenici bili su i sami u dvojbi i počeli su raspravljati o toj činjenici kojom prigodom je jedan tvrdio da je prouzročio štetu stražnjim bočnim dijelom svog vozila, a drugi je tvrdio da je to morala biti guma, odnosno felga na njegovu vozilu tako da je i ta činjenica ostala neutvrđena. Kao što je već naprijed rekao, policija nije utvrdila i dokazala ove bitne činjenice a isto tako kao što je izložio u svojoj obrani ove konkretne prigode on nije prouzročio nikakvu prometnu nesreću, a da je to učinio zasigurno ne bi pobjegao s mjesta jer ne bi imao nikakvog razloga to učiniti, već bi postupio po Zakonu. Zbog svega toga podnio je prigovor na obavezni prekršajni nalog.

4. Tijekom žurnog postupka sud je u dokazne svrhe pročitao prigovor na obavezni prekršajni nalog, zapisnik o očevidu sa situacijskim planom i fotografijama oštećenih vozila, izvješće o počinjenom prekršaju i potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta – snimke Postaje prometne policije Šibenik broj 01494869 te je pregledao snimku video nadzora spornog parkirališta hotela Jadran. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.

4.1. Pregledom snimke video nadzora hotela "Jadran" koji pokriva parkiralište na kojoj se odvio sporni događaj, jasno se uočava kako, prilikom pokušaja parkiranja vozila marke Mercedes registarske oznake [registarska oznaka] sive boje na mjesto koje je neprikladno za vozilo tih dimenzija, dolazi do kontakta između tog vozila i parkiranog vozila marke "Mercedes" crne boje registarskih oznaka [registarska oznaka]. Nakon toga vozilo slovenskih registarskih oznaka izlazi s parkirališta i odlazi s mjesta događaja. Vrijeme navedeno na snimci je 19. kolovoza 2023. u 12:56 sati, s obzirom da sat po svemu sudeći nije prilagođen ljetnom računanju vremena.

4.2. Iz zapisnika o očevidu Postaje prometne policije Šibenik od 31. listopada 2023. i priležećih fotografija vidljivo je kako je na vozilu "Mercedes" registarskih oznaka [registarska oznaka] nastala šteta u vidu strugotina na prednjem braniku s desne strane na visini od 0,44 do 0,56 metara od tla, koja je procijenjena na iznos 150,00 eura; dok je na vozilu Mercedes registarske oznake [registarska oznaka] nastala šteta u vidu strugotina na stražnjim lijevim vratima na visini od 0,44 do 0,56 metara od tla, koja je pak procijenjena na iznos od 100,00 eura.

4.3. Sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 4. Zakona o kaznenom postupku odbio dokazni prijedlog okrivljenika za provođenjem prometno-tehničkog vještačenja kao odugovlačeći, iz razloga što je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno drugim dokaznim sredstvima; prije svega naprijed izloženim sadržajem snimke video nadzora.

5. Na temelju ovako provedenog žurnog postupka, to jest iz sadržaja isprava pročitanih i pregledanih u dokazne svrhe, Sud smatra nesporno utvrđenim da je okrivljenik utužene prigode počinio prekršaje, činjenično opisane i pravno označene kao u izreci presude.

6. Odredbom članka 43. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Stavkom 2. istog članka je određeno kako je prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Stavkom 3. je pak propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

6.1. Odredbom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je kako će se za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kazniti počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

6.2. Odredbom članka 176. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je, u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću. Stavkom 5. je pak propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kazniti vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

7. Iako okrivljenik negira počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret, suprotno proizlazi iz pregledane snimke video nadzora upotpunjenom zapisnikom o očevidu, a iz kojih je vidljiva dinamika nastanka prometne nesreće i njezine posljedice. Tako je iz zapisnika o očevidu i priloženih fotografija razvidno da se oštećenja na vozilima nalaze na istoj visini od tla i na onim mjestima gdje je prema sadržaju snimke došlo do kontakta između vozila. Pritom valja istaknuti, također protivno navodima iz obrane, da se na fotografijama okrivljenikovog vozila jasno uočavaju naprijed opisana oštećenja. Drugim riječima, iz izvedenih materijalnih dokaza proizlazi kako se sporna prometna nesreća odvila upravo na način na koji je to navedeno u izreci presude. Iz snimke je nadalje vidljivo da je okrivljenik, nakon što je došlo do kontakta između njegovog i parkiranog vozila, svojim vozilom napustio prostor parkirališta, a da prije toga nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je izazvao prometnu nesreću. Na opisani način okrivljenik je ostvario sva obilježja utuženih prekršaja.

8. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku, Sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir njegovu prethodnu neosuđivanost i težinu posljedice, koja se ogledava u razmjerno maloj šteti koja je nastala na vozilima. Kako kod okrivljenika nisu utvrđene otegotne okolnosti, sud mu je prethodno utvrdio novčane kazne u najmanjem propisanom iznosu za svaki prekršaj; nakon čega mu je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude; smatrajući da će se na taj način adekvatno ostvariti svrha kažnjavanja.

8.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

8. Sud je na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju 1 (jednog) mjeseca, smatrajući kako postoji opasnost da će isti upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Naime, iako okrivljenik prethodno nije prekršajno kažnjavan, njegovo ponašanje u prometu kritične prigode ukazuje na određenu neodgovornost kao vozača. Doda li se tome jačina ugrožavanja zaštićenog dobra u konkretnom slučaju, sve navedene okolnosti kod istog upućuju na iteracijsku opasnost. Iz tog razloga je primjena ove zaštitne mjere nužna radi otklanjanja uvjeta koji omogućavanju, odnosno poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja. Pritom se ističe kako je trajanje mjere prilagođeno procijenjenom stupnju opasnosti, odnosno prijedlog ovlaštenog tužitelja u tom pravcu djelomično je odbijen kao prestrog.

9.1. Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom počinje teći od izvršnosti presude. Napominje se kako okrivljenik status svoje vozačke dozvole može provjeriti i na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske www.mup.hr u rubrici pod nazivom "Kutak za vozače".

10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.

Split, 19. studenog 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hrgović, v.r.

Mario Bakota, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, u spis