REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-888/2017-128

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Kreši Štefeku, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Krešo Štefek, Sanja Špiljarić i Anita Barlafa u Zagrebu, protiv tuženika HEDOM d.o.o., [adresa], OIB: 62485998118, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Jonjiću, odvjetniku u Odvjetničkom uredu Jonjić u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćniku Ivi Pezić, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Kreše Štefeka, odvjetnika, Vlade Ćorluke, zakonskog zastupnika tuženika, zamjenika punomoćnika tuženika Trpimira Jonjića, odvjetnika i zamjenika punomoćnika umješača ČL, odvjetnika, dana 19. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HEDOM d.o.o. za graditeljstvo i trgovinu, OIB: 62485998118, sa sjedištem u [adresa], platiti tužitelju UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], iznos od 123.460,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 10.5.2017. pa do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022. od 1.1.2023. pa do 29.12.2023., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HEDOM d.o.o. za graditeljstvo i trgovinu, OIB: 62485998118, sa sjedištem u [adresa], plaćati tužitelju UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], mjesečnu rentu na ime tuđe pomoći počevši od 10.5.2017. pa ubuduće, u iznosu od 600,00 EUR mjesečno, do svakog 15-og u mjesecu, dospjele obroke odjednom, sa zakonskom zateznom kamatom na dospjele, a neisplaćene mjesečne obroke tekućom od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog obroka pa do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022, od 1.1.2023, pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.800,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 10.5.2017. pa do isplate, kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku HEDOM d.o.o. za graditeljstvo i trgovinu, OIB: 62485998118, sa sjedištem u [adresa] da tužitelju UL, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 51.505,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 19.11.2025. pa do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 13.5.2014. teško stradao na radu u Sisku, Obala Tome Bakača Erdodya bb, na privremenom radilištu 1-tuženika HEDOM d.o.o. kao glavnog izvođača radova u prostoru povijesnog muzeja tvrđave Starog grada Siska i to kao radnik 2-tuženika i kooperanta glavnog izvođača radova, UNIJA INDUSTRIJE d.o.o., kada je prilikom izvođenja radova na sanaciji zidina Starog grada pao sa skele, a koju je nepravilno nepropisno postavio 3-tuženik, SKELA CENTAR d.o.o. Tužitelj je utuženog dana ispirao dio fasade i fuga na gornjem, unutarnjem dijelu Zidina. Nakon obavljenog posla, prilikom silaska sa vanjske strane najviše etaže skele, u trenutku kada je rukama uhvatio zaštitnu ogradu koja nije bila pravilno učvršćena, izgubio je ravnotežu i pao s visine od oko 6,00 metara na tlo, pri čemu je zadobio niz teških tjelesnih ozljeda.

2. Dalje navodi da je do predmetne ozljede na radu došlo je iz razloga što je:

- 1-tuženik, HEDOM d.o.o., odnosno njegov voditelj radova na radilištu, VL, suprotno odredbi članka 43. stavak 2., 3. i 4., članka 53. stavak 3. i članka 73. točka 4., 5. 16. Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov. broj 59/96, ispr. 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 75/09; dalje skraćeno: ZR) i suprotno odredbi iz članka 55. stavak 3 Zakona o gradnji (Nar. nov. broj 153/2013) dozvolio da se obavljaju radovi čišćenja i obnavljanja fuga na zidinama Starog grada i to na fasadnoj skeli koja je bila neispravno montirana, koja nije imala jedan H profil na najvišoj etaži, koja nije imala ljestve za pristup na skelu, koja nije imala bočnu zaštitu na podnicama i koja nije imala zaštitnu ogradu sa unutarnje strane, zatim iz razloga što je:

- 2-tuženik, UNIJA INDUSTRIJA d.o.o., kao kooperant 1-tuženika i poslodavac tužitelja, protivno odredbi članka 55. stavak 1. ZR-u, na privremenom radilištu u Sisku (Stari grad) dopustio rad na neispravnim sredstvima rada (neispravnoj tipskoj fasadnoj skeli) i iz razloga što je:

- 3-tuženik, SKELA CENTAR d.o.o., koji je izvodio radove postavljanja predmetne skele za potrebe 1-tuženika na privremenom radilištu u Sisku (Stari grad), suprotno odredbi članka 43. stavak 2. do 4. ZR-a, nije osigurao sredstva rada u ispravnom stanju (fasadnu skelu).

odnosno, do predmetne ozljede na radu došlo je uslijed neispravnog sredstva rada skele, koja nije bila građena niti postavljena sukladno Pravilniku zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl. list 42/68) i iz razloga što su 1-tuženik i 2-tuženik dopustili da se radovi čišćenja i obnavljanja fuga na Zidinama obavljaju na neispravnoj fasadnoj skeli, kršeći niz propisa iz područja gradnje i zaštite na radu, kojima je, između ostalog, propisano:

Poslodavac je dužan osigurati da sredstva rada i osoban zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju (čl. 43. stavak 2.ZR-u)

Poslodavac ne smije staviti u uporabu sredstva rada i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna (članka 43. stavak 2. ZR-u)

Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravije ranika

(Članak 43. stavak 4. ZR-u)

Poslodavci koji obavljaju građevinske ili montažne radove (...) dužni su prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi odvijaju u skladu s pravilima zaštite na radu. (članka 55. stavak 1.ZR-u). Slijedom navedenog, tuženici odgovaraju solidarno za štetu koju je pretrpio uslijed predmetnog štetnog događaja i dužni su mu istu nadoknaditi.

3. Uslijed predmetnog štetnog događaja i tjelesnih ozljeda koje je zadobio u istom, tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Tužitelj je u predmetnom štetnom događaju zadobio niz teških tjelesnih ozljeda koje su pobliže naznačene u priloženoj medicinskoj dokumentaciji, zbog kojih je dugotrajno trpio fizičke bolove. Osim navedenog, tužitelj je tijekom liječenja i dugotrajnih hospitalizacija pretrpio niz nelagodnosti:

- hitnu dijagnostičku obradu i inicijalno zbrinjavanje u Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić" (laboratorijsku, radiološku i ultrazvučnu obradu, infuzije, imobilizaciju obje podlaktice podlaktičnim longetama, imobilizaciju desne noge potkoljeničnom longetom)

- premještanje u KBC Sestre Milosrdnice", Kliniku za traumatologiju, Zagreb hospitalizaciju u KBC Sestre Milosrdnice", Klinici za traumatologiju od 13.5.2014. do 3.7.2014.

- 13.5.2014. operaciju pod općom anestezijom (repoziciju frakturiranog kralješka u stražnjoj spondilodezi u razini Th11-Th12-L2-L3 titanijskim sustavom KM. laminektomiju u razini prvog slabinskog kralješka uz dekompresiju lumbalnog kanala u istoj razini, plasiranje autolognog koštanog transplantata ispongiozne kosti iz regije lijeve crijevne kosti, repoziciju prijeloma desne potkoljenice i stabilizaciju prijeloma plasiranjem sustava vanjskog fiksatora potkoljenice i stopala),

- 29.5.2014. drugi operativni zahvat pod općom anestezijom (intraartikularnu osteosintezu distalnog dijela desne tibije K-žicama,

- 26.6.2014. treći operativni zahvat u vidu uklanjanja sistema vanjske fiksacije desne potkoljenice,

- tijekom navedene hospitalizacije tužitelj je dobio nebrojeno mnogo injekcija, infuzije, trpio niz laboratorijskih pretraga, RTG, UZVI CT snimanja, vertikalizaciju uz zaštitu kralješnice trouporišnom torakolumbalnom ortozom i asistenciju fizioterapeuta

- stacionarnu rehabilitaciju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice od 3.7.2014. do 2.9.2014. i od 3.9.2014. do 28.10.2014.

- hospitalizaciju u KBC Sestre Milosrdnice", Klinici za traumatologiju od 2.9.2014. do 3.9.2014.,

- hospitalizaciju u KBC, Sestre Milosrdnice", Klinici za traumatologiju od 4.12.2014. do 5.12.2014.,

- stacionamu rehabilitaciju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju

Varaždinske Toplice od 18.2.2015. do 10.3.2015.,

- niz medicinskih pretraga: niz laboratorijskih pretraga, niz radioloških dijagnostičkih obrada, kontrolnih CT snimanja, MR LS kralježnice,

- niz dijagnostičkih i kontrolnih pregleda po liječnicima različitih specijalnosti: spec kirurgu, spec., urologu, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije. Tužitelj je pretrpio intenzivan strah u trenutku nastanka štetnog događaja i ozljeđivanja za vlastito zdravlje i život, trpio je dugotrajan strah za vrijeme liječenja zbog operativnih zahvata i zbog neizvjesnosti u ishod liječenja, te još trpi strah u vidu zabrinutosti za vlastito zdravlje i kasni strah (specifičan vid straha koji se javlja i ponavlja u situacijama), što je u bitnom poremetilo duševni mir tužitelja. Zbog tjelesnih ozljeda koje je zadobio u predmetnom štetnom događaju tužitelju je smanjena životna aktivnost zbog čega trpi duševne boli. Dalje, zbog tjelesnih ozljeda koje je zadobio u predmetnom štetnom događaju kod tužitelja je zaostala naruženost zbog koje također trpi duševne boli.

4. Slijedom navedenog, tužitelj konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 29.5.2025. zahtijeva isplatu novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 125.260,00 eura, jer zatraženi iznos s obzirom na težinu pretrpljene povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje predstavlja pravičnu novčanu naknadu. Tužitelj visinu zahtijevane naknade temelji na slijedećim kriterijima:

- jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova (5.200,00 eura)

- jačina i trajanje pretrpljenog straha (3.500,00 eura)

- duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti (87.000,00 eura)

- duševne boli zbog naruženosti (9.600,00 eura), odnosno za neimovinsku štetu potražuje 105.300,00 eura. Osim navedenog, činjenica je da je tužitelju zbog tjelesnih ozljeda koje je zadobio u predmetnom štetnom događaju po otpustu s bolničkog liječenja bila potrebna tuđa pomoć pa za pretrpljenu imovinsku štetu u vidu troškova tuđe pomoći koja mu je bila potrebna u proteklom razdoblju od dana otpusta s bolničkog liječenja, odnosno od 28.10.2014. do 9.5.2017. potražuje na ime tuđe pomoći i njege iznos od 19.960,00 eura (4990 sati tuđe pomoći i njege u tom razdoblju x 4,00 eura po satu). Od 10.5.2017. pa ubuduće tužitelj potražuje mjesečnu rentu na ime tuđe pomoći u iznosu od 600,00 eura sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev kako u pogledu osnovanosti, tako i u pogledu visine. Naime, nije vidljivo na temelju čega tužitelj gradi odštetnu odgovornost prvotuženika kad već iz prvog pasusa historijata tužbe proizlazi da tužitelj nije prvotuženikov radnik, što je činjenica koju prvotuženik čini nespornom. Iz Ugovora br. 06/2014 od 24. travnja 2014., koji je sklopljen između prvotuženika (HEDOM d.o.o.) i tužiteljeva poslodavca (drugotuženog društva UNIJA INDUSTRIJA d.o.o.), jasno proizlazi da UNIJA INDUSTRIJA ima ulogu podizvoditelja radova. Tim ugovorom se podizvoditelj radova UNIJA INDUSTRIJA d.o.o. člankom 6. obvezuje ustupiti radnu snagu sa svim potrebnim potvrdama i opremom koju propisuju propisi o zaštiti na radu, a u čl. 7. se obvezuje imenovati osobu odgovornu za provedbu tih propisa. Ispravkom ugovora br. 06/2014 od 23. svibnja 2014., koji je sklopljen između istih pravnih osoba, dodatno je preciziran raniji sporazum stranaka te je u naglašenu obliku potvrđena odgovornost društva UNIJA INDUSTRIJA d.o.o. za upravljanje radom njegovih zaposlenika i odgovornost za poštivanje propisa, napose onih o zaštiti na radu. Prvotuženik, dakle, nije uopće pasivno legitimiran u ovoj parnici. To potvrđuje i obavijest Inspektorata rada od 28. svibnja 2015., kojim je društvo SKELA d.o.o. obaviješteno o pokretanju prekršajnog postupka protiv tog društva i njegove odgovorne osobe, zbog nepropisno postavljene skele na kojoj je nastradao tužitelj zaposlenik društva UNIJA INDUSTRIJA d.o.o. U istom se smislu govori i u zapisniku Inspektorata rada od 13. svibnja 2015. o izvršenom očevidu povodom teške ozljede na radu, iz kojeg se također vidi tko je odgovoran za postavljanje skele, a tko za izvođenje radova na samoj skeli. Budući da nije radnik prvotuženika, na ovoga se uopće ne primjenjuje odredba o solidarnoj odgovornosti prema trećoj osobi, što proizlazi iz čl. 1108. Zakona o obveznim odnosima (ZOO), o čemu postoji i praksa visokih sudova. Takva je, primjerice, odluka Županijskog suda u Bjelovaru br. G2-44/10-2 od 25. ožujka 2010., koju prvotuženik prilaže ovom odgovoru na tužbu: Naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju za štetu samo trećoj osobi, a takvom se ne smatra radnik jednog od više izvođača, odnosno radnik podizvođača radova, jer takav položaj ima samo onaj oštećenik koji nije ni u kakvom pravnom (radnom ili nekom drugom) odnosu ni sa naručiteljem ni sa izvođačem radova." Kao što je rečeno, prvotuženik nije niti je ikada bio tužiteljev poslodavac. Opreza radi, prvotuženik ističe prigovor podijeljene odgovornosti, budući da je očito kako je tužitelj svojim ponašanjem u velikoj mjeri pridonio nastanku štete, prigovor zastare, pa predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnog troška.

6. Iako je tužitelj u tužbi kao prvotuženika naznačio HEDOM d.o.o., kao drugotuženika UNIJA INDUSTRIJA d.o.o., te kao trećetuženika SKELA CENTAR d.o.o., tijekom postupka drugotuženik UNIJA INDUSTRIJA d.o.o. brisan je iz sudskog registra, te je u odnosu istoga postupak razdvojen radi vođenja zasebnog postupka, rješenjem od 5.10.2018., te je u odnosu na istoga postupak pravomoćno obustavljen pod brojem Pr-5162/2018. Nadalje, u odnosu na trećetuženika SKELA CENTAR d.o.o. rješenjem od 28.4.2023. pravomoćno je obustavljen postupak, obzirom je isti kao pravna osoba prestao postojati. Stoga je postupak nastavljen samo u odnosu na tuženika HEDOM d.o.o.

7. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u Zapisnik o očevidu od 13.5.2014., Zapisnik o inspekcijskom nadzoru, Izjavu ovlaštene osobe Unija industrije d.o.o. ŠL, Izjavu VL voditelja gradilišta, Izjavu tužitelja, Izjavu CL, optužnicu protiv VL, optužni prijedlog protiv Unija industrije d.o.o. i ŠL, prekršajni nalog protiv istih, optužni prijedlog protiv Skela centra d.o.o. i CL, prekršajni nalog protiv istih, medicinsku dokumentaciju, Ugovor broj 06/2014 od 24.4.2014. sklopljen između HEDOM d.o.o. kao naručitelja i UNIJA INDUSTRIJA d.o.o. kao izvoditelja, te Ispravak tog ugovora od 23.5.2014., sudsku praksu, kontrolni list skele, Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu, izvršen je uvid u spise Prekršajnog suda u Sisku Pp G-260714 i Pp G-264/14, spis Inspektorata rada ispostava u Sisku, spise Općinskog suda u Sisku broj K-381/2016, u spis Prekršajnog suda u Sisku broj Pp4G-260/2014 i Pp4G-264/2014, saslušan je svjedok VL, izvršen je uvid u izvadak iz sudskog registra, presudu K- 38172016 protiv VL, saslušan je tužitelj, izvršen je uvid u naruženje tužitelja, provedeno je medicinsko vještačenje po vještacima dr. Božidaru Šebečić i dr. ULF od 10.5.2025., izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Sisku K-381/2016, zdravstveni karton tužitelja, saslušani su sudski vještaci dr. Božidar Šebečić i dr. ULF, svjedok ŠL, saslušan je zakonski zastupnik tuženika Vlado Ćorluka.

8. Sud je odbio prijedloge tuženika za vještačenjem po vještaku zaštite na radu, građevinskim vještačenjem, rekonstrukcijom događaja, za saslušanjem svjedoka LL, CL, KL, pribavom obavijesti od Inspektorata rada i prekršajnog suda u Sisku o tome protiv koga su vođeni predmet, obzirom su takvi prijedlozi ocijenjeni nepotrebnima za postupak, te usmjerenima isključivo na odugovlačenje postupka, budući je i bez provođenja tih dokaza činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje odluke. Također, sud je odbio i prijedlog tuženika HEDOM d.o.o. za saslušanjem PL kao stranke na strani Unija industrije d.o.o. i ČLF kao stranke na strani Skela centra d.o.o., obzirom je u odnosu na prvotno naznačene tuženike Unija Industrija d.o.o. i Skela centar d.o.o. postupak pravomoćno obustavljen (obzirom su kao pravne osobe prestali postojati), pa tuženik HEDOM d.o.o. iste i nije mogao nakon toga predlagati saslušati kao stranke, već samo eventualno kao svjedoke, što isti nije učinio.

9. Sud je po prijedlogu tuženika o parnici obavijestio HOK osiguranje d.d., dopisom od 13.2.2023., te je rješenjem od 28.4.2023. sud istome dopustio miješanje u parnicu na strani tuženika, sukladno čl.206. ZPP-a, a isti se pridružio svim navodima tuženika.

10. Sud je dopustio preinaku tužbe tužitelja, iako se tuženik tijekom cijelog postupka protivio preinaci tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva, obzirom je isto ocijenjeno svrsishodnim za konačno rješenje spora među strankama, sukladno čl.190. st.3. ZPP-a.

11. Prigovor zastare istaknut po tuženiku je neosnovan, sukladno čl.230. st.1. i 2. ZOO-a, budući tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik saznao za štetu i za osobu koja je štetu počinila, a u svakom slučaju za pet godina otkad je šteta nastala. Kako je prema nalazu vještaka liječenje tužitelja završeno 26.11.2015., a tužba je podnesena sudu 10.5.2017., to je ista u svakom slučaju podnesena unutar zastarnog roka iz čl.230. ZOO-a, pa je prigovor tuženika neosnovan u cijelosti.

12. Cijeneći rezultate dokaznog postupka u smislu čl.8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomice osnovan, kao u izreci presude.

13. Obzirom na navode tužbe, te odgovora na tužbu, među strankama nije sporan štetni događaj, dok je sporna pasivna legitimacija, odgovornost tuženika, te visina tužbenog zahtjeva.

14. U konkretnom slučaju poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i u svezi sa radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava, te u svezi s čl. 111. Zakona o radu i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu. U takvoj situaciji poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, dok odgovornost tuženika proizlazi iz odredbe članka 1064. ZOO-a i čl.1045. stavak 3. ZOO-a.

15. Tužitelj je stradao na privremenom radilištu tuženika HEDOM d.o.o. kao glavnog izvođača radova u prostoru povijesnog muzeja tvrđave, Starog grada Siska kao radnik kooperanta glavnog izvođača radova, Unija Industrije d.o.o., kada je prilikom izvođenja radova na sanaciji zidina Starog grada pao sa skele, a koju je nepravilno i nepropisno postavio Skela centar d.o.o.

16. Uvidom u spis Općinskog suda u Sisku broj Pp4G-260/14 utvrđeno je da je u istom izdan prekršajni nalog protiv I-okrivljenika Skela centar d.o.o. i II-okrivljenika GL od dana 7.srpnja 2014., prema kojem su proglašeni krivima što nisu dana 13.5.2014. na privremenom gradilištu u Sisku osigurali fasadnu skelu u ispravnom stanju, zbog čega im je izrečena novčana kazna, dok je uvidom u spis Općinskog suda u Sisku broj Pp4G-264/14 protiv I-okrivljenika Unija industrija d.o.o. i II-okrivljenika HL utvrđeno da je protiv istih izdan prekršajni nalog 23.6.2014. (pravomoćan 10.9.2014.) prema kojem su proglašeni krivima što su dana 13.5.2014. na privremenom gradilištu u Sisku dopustili rad na neispravnoj fasadnoj skeli.

17. Uvidom u spis Općinskog suda u Sisku broj K-38172016 utvrđeno je da je u istom donesena pravomoćna presuda od 18.7.2022. protiv optuženog VL (preslika presude, list 338-354 ovog spisa), odnosno da je ista potvrđena presudom Županijskog suda u Bjelovaru broj Kž-129/2023-4 od 7.2.2024., te da je isti proglašen krivim kao zaposlenik HEDOMA što je dana 13.5.2014. u Sisku, u svojstvu voditelja radova na gradilištu, suprotno odredbi čl.43. st.2.,3, i 4. i članka 73.točka 4., 5. i 6. Zakona o zaštiti na radu i odredbe čl.55.st.3. Zakona o gradnji, olako držeći da neće ugroziti sigurnost radnika, dozvolio da se obavljaju radovi čišćenja i obnavljanja fuga na zidinama Starog grada na fasadnoj skeli koja je bila neispravno montirana, jer nije imala jedan H profil na najvišoj etaži, nije imala ljestve za pristup na skelu, nije imala bočnu zaštitu na podnicama te nije imala zaštitnu ogradu sa unutarnje strane, pri čemu je radnik Unija industrije UL obavljajući navedene poslove, prilikom silaska s vanjske strane najviše etaže skele, u trenutku kada je rukama uhvatio ogradu koja nije bila pravilno pričvršćena, izgubio ravnotežu i pao s visine oko 6 metara na tlo, pri čemu je zadobio ozljede, dakle, iz nehaja, prilikom izvođenja radova postupajući protivno propisima izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, uslijed čega je osuđen zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, pri čemu je ovaj sud je vezan pravomoćnom presudom kaznenog suda sukladno čl.12. st.3. ZPP-a.

18. Sukladno odredbi članka 1064. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov. broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015; dalje skraćeno: ZOO) za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Kako je voditelj radova na predmetnom gradilištu bio zaposlenik tuženika HEDOM d.o.o., to tuženik tužitelju odgovara za štetu temeljem odredbe članka 1064. ZOO-a i članka 1045. stavak 3. ZOO-a. Stoga je tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije u cijelosti neosnovan.

19. Iz Ugovora broj 06/2014 od 24.4.2014. koji je sklopljen između HEDOM d.o.o. kao naručitelja radova i Unija industrije d.o.o. kao izvoditelja radova proizlazi da se Unija industrija d.o.o. istim obvezala da će poštivati odredbe Zakona o zaštiti na radu i da će imenovati odgovornu osobu za provođenje navedenog. Ispravak Ugovora br. 06/2014 od 23.5.2014. sklopljen je između navedenih nakon što se dogodio štetni događaj, dakle, nakon 13.5.2014., pa odredbe istoga nisu odlučne za ovaj spor.

20. Neovisno o sadržaju spomenutog ugovora, isti ni u kom slučaju ne otklanja zakonske obveze i dužnosti tuženika HEDOM d.o.o. u provedbi mjera zaštite na radu i provedbi zakonskih obveza i dužnosti, pa tako ni u kom slučaju ne otklanja ni njegovu odgovornost za štetu koja je nastala tužitelju uslijed propusta upravo tuženika u provedbi tih mjera.

21. Uz to, Zakon o zaštiti na radu u svojim odredbama članaka 55-58 uređuje pitanja zajedničkih radilišta i propisuje dužnost svih izvođača za provedbu zaštite na radu pa tako i tuženika HEDOM d.o.o. Zaštita na radu sastavni je dio organizacije procesa rada, pa se tako odnosi i na minimalne sigurnosne i zdravstvene uvjete za privremena i pokretna gradilišta. Nadalje, sukladno odredbi članka 55. stavak 3. Zakona o gradnji (Nar. nov. broj 153/2013) tuženik je, odnosno njegov voditelj gradilišta, bio odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova i za koordinaciju primjene propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova. Tuženik je bio je odgovoran i za opremu predmetnog gradilišta. lako je člankom 133. stavak 2. Zakona o gradnji propisano da privremene građevine i oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša, tuženik je uslijed niza propusta u organizaciji rada na tom gradilištu propustio postupiti i u skladu s u navedenom odredbom. I odredbom članka 133. stavak 4. točka 1. Zakona o gradnji propisano je da je na gradilištu potrebno predvidjeti i provoditi mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi u skladu s posebnim propisima, a upravo je, za koordinaciju primjene tih mjera, sukladno odredbi članka 55. stavak 3. Zakona o gradnji bio odgovoran tuženik HEDOM d.o.o. Dalje, Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima (propisano je da je pri izvođenju radova na gradilištu potrebno uvažavati načela Zakona o zaštiti na radu (članak 13), da su izvođači i druge osobe na gradilištu obvezni radi osiguranja zaštite na radu na gradilištu provoditi načela Zakona o zaštiti na radu i uvažavati upute glavnog inženjera gradilišta što također upućuje na nepobitnu zakonsku dužnost tuženika, t njegovog voditelja gradilišta da brine o primjeni propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova. Iz dokumentacije u spisu proizlazi da tuženik HEDOM d.o.o. nije učinio apsolutno ništa u provedbi propisa koji se odnose na sigurnost i zaštitu na radu, te navedenim propuštanjem prekršio niz zakonskih odredi iz Zakona o zaštito na radu, Zakona o gradnji, te niz odredbi iz Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima (Nar. nov. broj 51/2008.), a zbog kojih je propusta tužitelj stradao u predmetnom štetnom događaju. Prema Dodatku II Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima radovi sa skelama (postavljanje, rastavljanje, korištenje) predstavljaju posebno opasne radove, međutim 1-tuženik, unatoč navedenom nije savjesno pregledao fasadnu skelu AM-60 nakon montaže te istu prihvatio od strane Skela centra d.o.o., tako neispravno montiranu skelu AM-60, na kojoj je, na najvišoj etaži nedostajao jedan "H" profil zbog čega nije bilo moguće postaviti zaštitnu ogradu, na kojoj je nedostajala bočna zaštita sa podnicama, na kojoj je nedostajala zaštitna ograda s unutarnje strane, na kojoj su nedostajale ljestve za pristup na više etaže skele, koja nije bila uzemljena i zaštićena od udara groma, dao na uporabu radnicima podizvođača bez pregleda predmetne skele, odnosno radnicima Unija industrije d.o.o., propustio je provesti nadzor skele u smislu točke 6.3. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima, nije osigurao da sredstva rada u svakom trenutku budu u ispravnom stanju, stavio je u uporabu sredstvo rada (skelu) koje nije bilo ispravno, propustio je isključiti iz uporabe sredstva rada zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika, nije provodio koordinaciju primjene propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova, dozvolio da se obavljaju radovi čišćenja i obnavljanja fuga na zidinama Starog grada na fasadnoj skeli koja je bila neispravno montirana, što se pregledom i nadzorom stručne osobe moglo pravodobno utvrditi, zbog čega je tužitelj, obavljajući navedene poslove, prilikom silaska sa vanjske strane najviše etaže skele, u trenutku kada je rukama uhvatio ogradu koja nije bila pravilno pričvršćena, izgubio ravnotežu i pao s visine oko 6 metara na tlo. Na predmetnoj skeli nisu bile montirane ljestve za pristup na više etaže, pa se tužitelj morao uspinjati na najvišu etažu s vanjske strane skele. Ljestve se montiraju unutar skele u dijelu podnice drvenog poda sa vratima i nakon prilaska na višu etažu se spuštaju i zatvaraju. Za silaženje s viših etaža redoslijed je obrnut. Ljestve sa unutarnje strane skele i nije bilo moguće postaviti jer montirani drveni podovi nisu imali vrata. Tužitelj se prilikom silaska sa vanjske strane skele uhvatio za ogradu koja nije bila osigurana osiguračima od ispadanja sa nosača i zajedno sa ogradom je pao. Ne samo da tuženik HEDOM d.o.o. kršenjem propisa iz Zakona o zaštita na radu i Zakona o gradnji, Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima i niza drugih propisa dopustio rad sa neispravnim sredstvom rada, već njegov voditelj gradilišta niti u trenutku nastanka predmetnog štetnog događaja nije bio na gradilištu iako je to njegova zakonska obveza, a što je sve jasno vidljivo iz dokumentacije koju je tužitelj dostavio u privitku tužbe.

22. Stoga činjenica što se odgovornost poslodavca tužitelja (Unija industrije d.o.o.) prosuđuje temeljem članka 111. stavak 1. Zakona o radu i članka 15. Zakona o zaštiti na radu, ne oslobađa tuženika HEDOM d.o.o. njegove odgovornosti za štetu. Naime, iako je tužitelj nesporno bio radnik Unija industrije d.o.o., za štetu pored poslodavca tužitelja kao podizvođača, odgovara i naručitelj, odnosno glavni izvođač, a njegova se odgovornost ocjenjuje primjenom odredbe članka 1064. ZOO-a. Kako je šteta koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju rezultat niza propusta svih prvotno naznačenih tuženika, a njihovi se udjeli u nastaloj šteti ne mogu utvrditi, jer su apsolutno svi propusti svih tuženika izuzetni teški i međusobno povezani, to su isti temeljem članka 1107. stavak 1. 3. ZOO-a tužitelju solidarno odgovorni za štetu.

23. Iz iskaza svjedoka VL proizlazi da je zaposlenik tuženika HEDOM d.o.o. i ima saznanja o nezgodi koja se dogodila tužitelju 13.5.2014. na utvrdi Stari Grad u Sisku. HEDOM je tamo bio glavni izvođač radova, a tužitelj je bio zaposlenik tvrtke UNIJA INDUSTRIJA d.o.o. koji su bili njihovi podizvođači. Nije neposredni očevidac štetnog događaja već je naknadno došao na mjesto nezgode. Tužitelj je toga dana radio na unutarnjem dijelu zgrade i čistio ciglu, taj posao radi se na visini i za to je morao koristiti skelu, a u trenutku nezgode prema onome što je čuo, tužitelj se nalazio na unutarnjem dijelu zgrade i pao je sa skele. Skelu je postavljalo društvo Skela centar d.o.o., ta skela postojala je i na unutarnjem i na vanjskom pročelju zgrade, na zna točno s kojeg dijela skele, da li vanjskog ili unutarnjeg je tužitelj pao, zna samo da je pao u unutarnji dio zgrade. Naveo je da je protiv njega potvrđena optužnica pred Općinskim sudom u Sisku gdje se vodi postupak protiv njega koji još nije dovršen. On je nakon nezgode, s obzirom da je bio voditelj toga gradilišta, dao izjavu u policiji i Inspektoratu rada kada mu se predočava sadržaj izjave na listu 15 spisa navodi da je točno da je to izjavio Inspektoratu rada gdje je između ostalog naveo da je skela bila ispravno montirana. Njemu je predočen zapisnik o inspekcijskom nadzoru u vrijeme dok je bio sastavljen, a na upit radi li se o zapisniku na listu 186-189 spisa navodi da je to taj zapisnik koji je vidio, te navodi da je postojala zaštitna ograda na skeli i to na zadnjoj etaži, dok u pogledu ostalih navoda o utvrđenim propustima koji su navedeni u pogledu ispravnosti skele u tom zapisniku navodi da se protiv njega vodi kazneni postupak i ne bi odgovarao u vezi toga. Ne zna je li bilo kakvih nepravilnosti u postupanju samog tužitelja, čuo je da se on uspinjao s vanjske strane skele što nije dopušteno, to mu je netko rekao ali on nema saznanja neposredno o tome, te ne zna u kojem trenutku je tužitelj pao, čuo je od drugih da je to bilo dok je silazio sa skele. Tužitelj je pao sa visine oko 5 do 6 m, nije mu točno rekao kako i zašto došlo do pada, dok je on došao do njega bio je u stanju šoka i on je pozvao hitnu pomoć i ostao s tužiteljem do dolaska hitne. Inače je samo tužitelj bio u tom trenutku na samoj skeli, drugi radnici su bili na gradilištu prema njegovim saznanjima, bila su sveukupno trojica radnika Unija industrije, tužitelj je bio na skeli a ostala dvojica su bila na unutrašnjem dijelu zgrade, njihovih imena više se ne sjeća. Navodi kako ne bi odgovorio na pitanje da li je njemu kao voditelju gradilišta prije početka radova bio predočen kakav dokument o ispravnosti same skele odnosno da je ispravno sastavljena, a na upit postoji li kakav kontrolni list ili kakav drugi dokument o njezinoj ispravnosti, te je li mu isti predočen, navodi također da ne može odgovoriti na to pitanje. Na upit da li je prije nesreće bio na gradilištu i da li je pregledao samo gradilište i skelu navodi da je bio ispred gradilišta neposredno prije nezgode nekih 15 do 20 minuta, imali su koordinaciju i to u obližnjem restoranu ispred utvrde tako da nije izvršio pregled gradilišta i skele, nije mogao doći izvršiti pregled zbog koordinacije. Na upit da li ga je netko fizički mijenjao kao voditelja gradilišta navodi kako ne može odgovoriti na to pitanje. Na upit tko je uputio tužitelja da tog dana radi na skeli upravo na tom mjestu navodi da je Unija industrija u kojoj je tužitelj bio zaposlen imala svog voditelja radova i oni su bili raspoređeni da tamo čiste ciglu, tko mu je točno rekao da radi na tom mjestu ne zna. S obzirom na kazneni postupak ne može odgovoriti je li ikada izvršio pregled skele, a isto tako ne može odgovoriti ni da li je netko iz Skela centra d.o.o. bio dužan nadzirati skelu, a također ni na pitanje jesu li postojale ljestve s unutarnje strane skele.

24. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je dana 13.5.2014 doživio nezgodu na radu, a toga dana je kao zaposlenik Unija industrije morao raditi na čišćenju objekta odnosno fasade na tvrđavi Stari grad, sjeća se da je HEDOM bio izvođač radova, te da je bila postavljena skela koju je postavilo društvo Skela centar koje je otišlo kasnije u stečaj. Toga dana imali su zadatak popeti se na skelu i čistiti fasadu objekta, bio je on i još dvojica kolega iz njegove firme dakle zaposlenici Unija industrije, a ta skela nije imala ljestve tako da su se morali na nju penjati preko ograde, a ni ta skela nije bila najbolje postavljena. Inače uvijek moraju biti postavljene ljestve kod rada na skeli ako se radi na visini više od 2 metra, no u ovom slučaju one nisu postojale a on je radio na visini od 6 metara u konkretnom slučaju. I drugi radnici kao i on penjali su se preko ograde koja je bila na skeli, radi se o metalnoj ogradi preko koje su se morali popeti da bi došli na skelu, drugi način dolaska na skelu nije postojao. Pretpostavlja da su nadređeni koji su im dali radni zadatak na gradilištu znali odnosno vidjeli da skela nema ljestvi, odnosno nisu im dali nikakvu posebnu uputu na koji način da se popnu na skelu. Toga dana obavio je poslove odnosno čišćenje fasade i fuga između cigli, to sa radilo nekoliko sati i u trenutku kada je htio sići s skele ograda za koju se primio se otkinula i on je pao sa skele i to s visine od 6 metara. Nema objašnjena zašto je došlo do otkinuća te ograde ona mu je ostala u ruci i pala skupa s njim, on nije prije toga mogao primijetiti da nešto ne bi bilo u redu s tom ogradom i je li dobro pričvršćena jer da je vidio da nešto nije u redu onda bi se vratio putem kojim je došao jer nije na njemu da popravlja tu ogradu. Prilikom pada pokušao se zaokrenuti naopako te je pao na tvrdu podlogu s velike visine te slomio obje ruke, gležanj, kralježnicu došla je hitna pomoć i od tada on više ne može raditi. Nije postojao ni jedan drugi način silaska sa skele osim onoga na koji je on pokušao sići, tako su silazili i drugi radnici da se prime za ogradu drugog načina nije bilo. Inače dva radnika koji su s njim radili bili su ŽL i EL no oni nisu vidjeli trenutak dok je on pao i dok se otkačila ograda jer su oni radili na udaljenosti od oko 10 metara također na skeli, ali su bili okrenuti prema zidu i nisu mogli vidjeti njegov pad. Nakon pada odnosno nezgode tuđu pomoć i njegu pružala mu je supruga bila mu je potrebna za sve poslove jer ne može sam odnosno za hranjenje, higijenu, oblačenje, sve, a i danas samo na kraće relacije može hodati uz pomoć štaka a na duže relacije mora ići u kolicima. I danas mu je potrebna tuđa pomoć i njega za sve što je naveo. Na upit da li je vidio da nema ljestvi odnosno zašto je išao na skelu navodi kako je išao jer su išli i drugi radnici, imao je kredite morao sam zaraditi djeci za kruh i bojao se otkaza pa je zato radio. VL bio je glavni poslovođa i šef tamo on je bio zaposlen u HEDOMU, on je bio glavni na tom gradilištu gdje su radili. Svako su se jutro skupili na gradilištu i onda je VL dolazio i govorio što točno treba napraviti, te su te poslove tako i obavljali toga dana kako je on rekao. VL njima je rekao što toga dana treba biti napravljeno npr. da mora biti očišćena fasada na toj i toj strani do kraja dana i oni su onda te poslove radili, nije mu rekao točno da mora on osobno na skelu, ali ti poslovi se nisu mogli drugačije obaviti nego da se popne na skelu. Ne zna tko je bio ovlašten za obavljanje poslova zaštite na radu kod Unija industrije. On je bio osposobljen za rad na siguran način prije rada na gradilištu. Na upit da li je prije penjanja na skelu uočio da je nepravilno postavljena navodi da nije, ne zna tko provjerava postavljanje skele. Navodi da se spuštao s vanjske strane skele jer je ona bila postavljena 10-15 cm do zida pa se s unutarnje strane nije niti moglo spuštati, ne zna koliko se ljudi dnevno spuštalo to skelom. Prije ovog događaja nije konzumirao alkohol. ŠL na tom gradilištu nikada nije vidio tamo, on je inače radio u Unija industriji.

25. Svjedok ŠL iskazao je da ima saznanja o štetnom događaju 13.5.2014., u to vrijeme on je bio zaposlen u Unija industriji kao voditelj gradilišta, te su ga telefonom obavijestiti da je tužitelj stradao na gradilištu u Sisku, kada je došao tužitelj je već bio u bolnici, štetni događaj on nije vidio. Naručitelj radova na tom gradilištu bio je HEDOM, a Unija industrija je iznajmila radnike za obavljanje poslova i tužitelj je bio među njima. Misli da je voditelj radova na tom gradilištu bio VL radnik iz HEDOMA. Tužitelj je pao sa skele, vlasnik Unija industrije i on bili su zaduženi za zaštitu na radu, svi radnici bili su osposobljeni za rad na siguran način i imali propisanu zaštitnu opremu. Sjeća se da je skela imala ogradu i da je jedan dio te ograde popustio, ne sjeća se tko je postavljao skelu, dio te ograde pao je dok je pao i tužitelj, ne zna je li ta skela bila postavljena na propisani način. On nije na gradilištu bio zadužen davati naloge radnicima jer su oni bili iznajmljeni HEDOMU za obavljanje poslova, nije tamo bio prisutan svakodnevno niti davao naloge. On je bio voditelj gradilišta u Unija industriji, ali nije bio voditelj toga gradilišta u Sisku na kojem je tužitelj stradao, budući to gradilište nije bilo gradilište Unija industrije. Unija industrija na tom gradilištu u Sisku nije vršila nikakve radove, ona je samo iznajmila radnike HEDOMU, a HEDOM je onda davao naloge radnicima na tom gradilištu. On je bio odgovoran od strane unija industrije poslati ljude koji imaju položenu zaštitu na radu i osposobljeni su za rad na visini i imaju propisanu zaštitnu opremu, protiv njega nije vođen prekršajni postupak za taj slučaj, Unija industrija nije imala osobu ovlaštenu za provođenje zaštite na radu na tom gradilištu zato što to nije bilo gradilište Unija industrije, već HEDOMA.

26. Zakonski zastupnik tuženika Vlado Ćorluka iskazao je da je direktor HEDOM-a već 31 godinu, te je to bio i u vrijeme dok je tužitelj doživio nezgodu na radu. Neposrednih saznanja o samom štetnom događaju nema jer nije bio prisutan tome, ali je čuo od kolega da je tužitelj pao sa skele i da je silazio s vanjske strane skele što nije smio, on je bio zaposlen u Unija industriji, oni su za njih radili radove i njihovi voditelji gradilišta su se o njima morali brinuti. Tu skelu postavljala je firma Skela centar koja više ne postoji isto kao ni Unija industrija. Na upit je li točan iskaz svjedoka ŠL gdje isti navodi da je briga Unija industrije bila da pošalje radnike koji imaju položenu zaštitu na radu, koji su osposobljeni za rad na visini i koji su imali zaštitnu opremu navodi kako su oni iz Unija industrije morali brinuti konstanto za svoje radnike jer je tako pisalo u ugovoru koji je sklopljen između HEDOM-a i Unija industrije. Na upit da li je protiv Ua vođen kakav prekršajni ili kazneni postupak vezano uz ovaj događaj navodi da nije.

27. U konkretnom slučaju, ne postoji doprinos tužitelja nastaloj šteti, obzirom nije bilo opravdano očekivati da on kao radnik Unija industrije odbije izvršenje radnog zadatka na spomenutom gradilištu, pa time što je obavljao posao koji je bio dužan obavljati unatoč nesigurnih okolnosti, odnosno nepropisno postavljene skele i neispravne zaštitne ograde na istoj, ne može kao radnik snositi odgovornost za nastalu štetu, pa niti djelomično. Gradilište na kojem je stradao tužitelj bilo je gradilište HEDOMA, a ne Unija industrije koja je kao poslodavac tužitelja istoga samo uputila na obavljanje poslova na tom gradilištu, pa stoga Unija industrija i nije imala osobu ovlaštenu za provođenje zaštite na radu na tom gradilištu, zato što to nije bilo gradilište Unija industrije, već HEDOMA. Uz to, radnik VL, kao zaposlenik HEDOMA, bio je glavni na tom gradilištu gdje su radili, te bi upravo on svakog jutra, po iskazu tužitelja, dolazio i govorio što točno treba raditi toga dana na gradilištu. Isti je dozvolio da se obavljaju radovi čišćenja i obnavljanja fuga na zidinama Starog grada na fasadnoj skeli koja je bila neispravno montirana, te nije imala ljestve za pristup na skelu, niti zaštitnu ogradu sa unutarnje strane, uslijed čega je tužitelj obavljajući zadane poslove prilikom silaska s vanjske strane najviše etaže skele, u trenutku kada je rukama uhvatio ogradu koja nije bila pravilno pričvršćena, izgubio ravnotežu i pao s visine oko 6 metara na tlo i zadobio ozljede.

28. Time je utvrđena odgovornost tuženika za nastalu štetu.

29. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje, pa tako iz nalaza i mišljenja sudskih vještaka dr. Božidara Šebečić i dr. ULF proizlazi da je tužitelj dana 13.5.2014. stradao na radnom mjestu. Pao je sa skele s visine od oko 6 metara. Zadobio je:

- Višeiverni prijelom prvog lumbalnog kralješka s pomakom ulomaka

- Oduzetost donjih udova

- Višeiverni prijelom desne potkoljenice u gležnju

- Prijelom obje palčane kosti u tipičnoj zoni(ručnom zglobu)s pomakom ulomaka

- Natučenje prsnog koša

- Natučenje trbuha.

Zaprimljen je u OB Sisak, gdje je učinjena inicijalna laboratorijska, rtg i MSCT obrada, Učinjena je imobilizacija i stabilizacija općeg stanja te je premješten u Kliniku za traumatologiju Draškovićeva. Po proširenoj dijagnostičkoj obradi smješten je je u JIL, prijelom kralješka i prijelomi desne potkoljenice liječeni su operativno. Dana 13.5.2014.učinjena je stražnja stabilizacija kralježnice od Th11 do L3 kralješka, dekompresija kanala kralježničke moždine uz aplikaciju kosti uzete iz zdjelice, stabilizacija prijeloma desne potkoljenice i gležnja vanjskim fiksatorom. Dana 29.5.2014. učinjena je fiksacija ulomaka u desnom gležnju K-žicama. Dana 26.6.2014. odstranjen je vanjski fiksator. Prijelomi u oba ručna zgloba su liječeni imobilizacijom ručnih zglobova. Postoperativan tijek je bio uredan. Premješten je na rehabilitaciju u Varaždinske Toplice gdje je boravio do 28.10.2014. Kontroliran je po kirurgu, uz rtg , CT i MR praćenje sanacije prijeloma. Kontroliran je po fizijatru, te je liječen stacionarno u toplicama, kao i terapijama u kući. Liječenje tužitelja je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo 26.11.2015.

Smanjenje životne aktivnosti:

Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja kod tužitelja je zaostala srednje teške parapareze uz hipoesteziju distalno od dermatoma L1, plegiju lijevog stopala u plantarnoj fleksiji, te ankilozu desnog gležnja u nultom položaju. Klinička slika inkompletne ozljede razine L1, parapareza AIS C uz plegiju lijevog stopala.

Smanjenje životne aktivnosti iznosi 50%.

Kod tužitelja je izražen gubitak kontrole sfinktera (mokrenje, stolica). Smanjenje životne aktivnosti iznosi 35%.

Kao posljedica višeivernog prijeloma L1 kralješka s pomakom ulomaka i operativnog ukočenja kralježnice, zaostali su kronični bolovi u donjem dijelu kralježnice, kretnje slabinske kralježnice su minimalne, bolne. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 10%. Kronični bolovi i ukočenost desnog gležnja na paretičnoj nozi uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 5%.

Kao trajna posljedica prijeloma u oba ručna zgloba zaostali su kronični bolovi u ručnim zglobovima, oslabljena snaga obje šake u manjem stupnju i ograničena pokretljivost oba ručna zgloba u manjem stupnju. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 10%. Ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 75%.

Fizički bolovi:

Tužitelj je zbog zadobivenih višestrukih teških tjelesnih ozljeda i tijekom liječenja (4 operacije) trpio fizičke bolove jačeg intenziteta 14 dana, srednjeg intenziteta 30 dana i manjeg intenziteta 4 mjeseca kumulativno.

Zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti.

Strah:

Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, strah pred operacije) jačeg intenziteta 7 dana, srednjeg intenziteta 20 dana, manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno.

Naruženje:

Postoperativni ožiljci na leđima (u središnjoj liniji, iznad kralježnice, postoperativan ožiljak duljine 30 cm, širine 3 mm uz poprečne ožiljke od šavi, svjetliji od okolne kože. Iznad stražnje spine zdjelice na lijevoj strani postoperativni ožiljak duljine 4 cm, širine 2 mm, boje okolne kože) i usporen hod uz pomoć dvije štake predstavljaju naruženje većeg stupnja, ožiljci su samo povremeno uočljivo trećim osobama, a usporen hod sa štakama jasno je uočljiv trećom osobama.

Tuđa pomoć i njega:

Tuđa pomoć i njega nestručne osobe mu je bila potrebna nakon otpusta iz Varaždinskih Toplica 28.10.2014. u opsegu 8 sati dnevno 3 mjeseca, u opsegu 6 sati dnevno 3 mjeseca, u opsegu 5 sati dnevno do završetka liječenja 26.11.2015. Nakon završetka liječenja, 26.11.2015. mu je potrebna trajna tuđa pomoć u opsegu 5 sati dnevno.

Tuđa pomoć i njega mu je potrebna za pomoć kod kretanja, kod izlazaka iz kuće, za obavljanja osobne higijene, za pomoć kod oblačenja, za pomoć kod odlazaka na kontrolne preglede, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

30. Tužitelj se na nalaz i mišljenje očitovao podneskom od 29.5.2025. navodeći da na nalaz i mišljenje nema primjedbi, te je istim podneskom precizirao tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, dok je tuženik na nalaz i mišljenje vještaka iznio primjedbe u podnesku od 9.6.2025., a umješač je na ročištu 16.7.2025. naveo kako na nalaz i mišljenje vještaka nema primjedbi. Sud nije pribavljao podatke po prijedlogu umješača istaknute na tom ročištu, obzirom je takav prijedlog stavljen nakon zaključenja prethodnog postupka u ovom predmetu.

31. Na primjedbe tuženika vještaci su se usmeno očitovali na ročištu 5.9.2025., te su na prigovor tuženika da nije izvršen uvid u zdravstveni karton tužitelja odgovorili da je to točno ali su kod vještačenja uzeli u obzir da je tužitelj u trenutku štetnog događaja radio kao građevinski radnik i za što zahtjeva normalno odnosno uredno zdravstveno stanje. Naknadno je u spis dostavljena preslika zdravstvenog kartona od 10.3.2011. pa do 16.7.2025. Iz navedene preslike je vidljivo da je tužitelj prije štetnog događaja 2013. zadobio prijelom samo jednog rebra koje nije ostavilo trajne posljedice koje bi smanjile životnu aktivnost tužitelja. Na daljnja postavljena pitanja odgovaraju da je sadašnje zdravstveno stanje tužitelja isključivo posljedica ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju. Na pitanje da li su povrede koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji mogle nastati i ranije odgovaraju da ne. Na pitanje da li su povrede opisane u medicinskoj dokumentaciji karakteristične za pad koji opisuje tužitelj odgovaraju da su ozljede karakteristične za pad s veće visine. Na pitanje da li je terapija i rehabilitacija provedena u skladu s pravilima medicinske struke odgovaraju da da. Na pitanje da li je tužitelj svojim ponašanjem tijekom liječenja i rehabilitacije pridonio sadašnjem stanju odgovaraju da nije. Na pitanje kada je nastupilo trajno stanje kod tužitelja odgovaraju da su to naveli u vještačenju i da je liječenje tužitelja završilo odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 26.11.2015. Na pitanje zašto se infekcija na urin pojavljuje tek u vještačenju sačinjenom u svibnju 2025. odgovaraju da to nije točno. U priloženoj medicinskoj dokumentaciju Varaždinskih toplica a gdje je bio na rehabilitaciji nakon ozljeđivanja navedeno je da nosi pelene a da stolicu ima samo na čepić. U nalazu urologa od 26.8.2014. navedeno je da se tužitelj intermitentno samokateterizira četiri do pet puta dnevno što znači da ne može mokriti odnosno da mokri samo preko katetera, a da bi se smanjila mogućnost pojave infekcije kateter nije ostavljen trajno nego se postavlja četiri do pet puta dnevno u svrhu mokrenja. Također u istom nalazu je navedeno da su tužitelju potrebne pelene i laksativi za stolicu. Iz čega liječnici zaključuju da se tužitelj jednom do dva tri mjeseca liječio od urinarnog infekta navode da je to bio navod tužitelja kod pregleda a i za očekivati je da si netko tko stavlja četiri do pet puta kateter dnevno da ima infekciju urinarnog trakta. Sve to potvrđuju podaci iz zdravstvenog kartona a u kojem je vidljivo da tužitelj ima učestale infekcije odnosno svaka dva tri mjeseca, i da se povremeno liječi zbog toga u bolnici. Na pitanje što znači intermitentno znači da tužitelj u više navrata i svaki dan sam postavlja urinarni kateter. Na postavljeno pitanje kako je moguće da je tužitelju a kod kojeg je 2016. opisano da vježba i da je aktivan potrebna tuđa pomoć kod kretanja kod izlazaka iz kuće, kod obavljanja osobne higijene…, odgovaraju da navod da vježba i da je aktivan ne znači da može hodati, prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja utvrdili su da ima slabost obje noge, potpunu oduzetost lijevog stopala, i potpunu ukočenost desnog gležnja. Kretati se može samo uz pomoć dvije štake i to na kraće relacije. Kod kretanja na dulje relacije potrebna su mu invalidska kolica ili pomoć druge osobe. Tužitelj ne može samostalno stajati bez korištenja dvije štake što znači da ne može samostalno obavljati osobnu higijenu jer rukama drži obje štake, već mu je potrebna pomoć druge osobe da ga pridržava dok rukama se umiva i radi ostale radnje potrebne za osobnu higijenu. Tužitelj živi na trećem katu u kući bez lifta i za svaki izlazak iz stana mu je potrebna pomoć druge osobe, a ista mu je potrebna i kod nabavke i pripreme hrane i kod odijevanja. Na pitanje kako je moguće da ukupno smanjenje životne aktivnosti od 75% bude postotak koji je drugačiji od zbroja postotaka za svaku pojedinu ozljedu odgovaraju da kod objedinjavanja ukupnog smanjenja životne aktivnosti kod višestrukih ozljeda nikad se ne primjenjuje jednostavno matematičko zbrajanje već se najveća trajna posljedica uzima 100% a sve ostale se umanjuju prema određenim formulama. Na poseban upit što znači navod iz otpusnog pisma iz Varaždinskih toplica "dijelom spontano izmokravanje" navode da je u tom periodu tužitelj djelomično mogao isprazniti mokraćni mjehur ali je zaostajala mokraća u mjehuru koja zahtijeva kateterizaciju.

32. Nakon usmenog očitovanja vještaka, tuženik je naveo da su se vještaci očitovali na sve njegove primjedbe, no opreza radi predložio je provođenje novog medicinskog vještačenja.

33. Sud je nalaz i mišljenje liječnika vještaka, te usmeno očitovanje vještaka, prihvatio u cijelosti, jer su dani stručno i nepristrano, na temelju medicinske dokumentacije, te pregleda tužitelja i uvidom u zdravstveni karton tužitelja, pri čemu su se vještaci argumentirano očitovali na sve prigovore tuženika, dok je prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja, iz navedenih razloga, odbijen kao nepotreban i neosnovan.

34. Obzirom na nalaz i mišljenje liječnika vještaka, prema kojem je tužitelj zbog zadobivenih višestrukih teških tjelesnih ozljeda i tijekom liječenja (4 operacije) trpio fizičke bolove jačeg intenziteta 14 dana, srednjeg intenziteta 30 dana i manjeg intenziteta 4 mjeseca kumulativno, dok su zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti, sud je, cijeneći u okviru i na način predviđen čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, a primjenom čl. 223. Zakona o parničnom postupku, s osnova pretrpljenih fizičkih bolova utvrdio kao primjerenu naknadu u iznosu od 5.000,00 eura.

35. Dalje, a obzirom da je prema nalazu vještaka tužitelj trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja, a u nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, strah pred operacije) jačeg intenziteta 7 dana, srednjeg intenziteta 20 dana, manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno, to jačina straha i njegovo trajanje opravdavaju, primjenom čl. 223. Zakona o parničnom postupku, a temeljem odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, utvrditi osnovanim naknadu u iznosu od 3.500,00 eura.

36. Kod tužitelja je prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja zaostala srednje teške parapareze uz hipoesteziju distalno od dermatoma L1, plegiju lijevog stopala u plantarnoj fleksiji, te ankilozu desnog gležnja u nultom položaju. Klinička slika inkompletne ozljede razine L1, parapareza AIS C uz plegiju lijevog stopala. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 50%. Kod tužitelja je izražen gubitak kontrole sfinktera (mokrenje, stolica). Smanjenje životne aktivnosti iznosi 35%. Kao posljedica višeivernog prijeloma L1 kralješka s pomakom ulomaka i operativnog ukočenja kralježnice, zaostali su kronični bolovi u donjem dijelu kralježnice, kretnje slabinske kralježnice su minimalne, bolne. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 10%. Kronični bolovi i ukočenost desnog gležnja na paretičnoj nozi uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 5%. Kao trajna posljedica prijeloma u oba ručna zgloba zaostali su kronični bolovi u ručnim zglobovima, oslabljena snaga obje šake u manjem stupnju i ograničena pokretljivost oba ručna zgloba u manjem stupnju. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 10%. Stoga ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 75%. pa tužitelju tom osnovu pripada 86.000,00 eura.

37. Kako je prema nalazu i mišljenju vještaka kod tužitelja došlo do naruženja u vidu postoperativnih ožiljaka na leđima (u središnjoj liniji, iznad kralježnice, postoperativan ožiljak duljine 30 cm, širine 3 mm uz poprečne ožiljke od šavi, svjetliji od okolne kože, iznad stražnje spine zdjelice na lijevoj strani postoperativni ožiljak duljine 4 cm, širine 2 mm, boje okolne kože) i usporen hod uz pomoć dvije štake predstavljaju naruženje većeg stupnja, ožiljci su samo povremeno uočljivo trećim osobama, a usporen hod sa štakama jasno je uočljiv trećom osobama, a neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da je kod tužitelja zaostalo naruženje po sredini leđa duljine oko 20 do 30 cm, koje je svjetlije od okolne kože, te da se na stražnjoj strani zdjelice na lijevoj strani također nalazi ožiljak koji je svjetliji od okolne kože duljine oko 3 do 4 cm, a također je vidljivo da tužitelj hoda uz pomoć dviju štaka i to usporeno, to mu je po tom osnovu, temeljem čl.1100. ZOO-a i 223. ZPP-a, dosuđen iznos od 9.000,00 eura.

38. Prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelju je bila potrebna pomoć i njega nestručne osobe nakon otpusta iz Varaždinskih Toplica 28.10.2014. u opsegu 8 sati dnevno 3 mjeseca, u opsegu 6 sati dnevno 3 mjeseca, u opsegu 5 sati dnevno do završetka liječenja 26.11.2015., a nakon završetka liječenja, 26.11.2015. mu je potrebna trajna tuđa pomoć u opsegu 5 sati dnevno, tuđa pomoć i njega mu je potrebna za pomoć kod kretanja, kod izlazaka iz kuće, za obavljanja osobne higijene, za pomoć kod oblačenja, za pomoć kod odlazaka na kontrolne preglede, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl., a prema iskazu tužitelja istom je tuđu pomoć i njegu pružala supruga i to za hranjenje, oblačenje i sve poslove jer ne može sam, a i danas samo na kraće relacije može hodati uz pomoć štaka, a na duže relacije mora ići u kolicima, pa mu je tuđa pomoć i njega potrebna i dalje, to tužitelju za 4990 sati pripada iznos od 19.960,00 eura (4990 x 4,00 eura), obzirom su istu tužitelju pružali ukućani, a cijena jednog sata iznosi 4,00 eura, primjenom čl.223. ZPP-a.

39. Prema nalazu i mišljenju vještaka nakon završetka liječenja, 26.11.2015. tužitelju je potrebna trajna tuđa pomoć u opsegu 5 sati dnevno, što je 150 sati mjesečno, kod kretanja, kod izlazaka iz kuće, za obavljanja osobne higijene, za pomoć kod oblačenja, za pomoć kod odlazaka na kontrolne preglede, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl., pa po tom osnovu, uz cijenu sata tuđe pomoći i njege, primjenom čl.223. ZPP-a, tužitelju počevši od 10.5.2017. pa ubuduće pripada iznos od 600,00 eura mjesečno (150,00 sati x 4,00 eura), i to do svakog 15- og u mjesecu, s time da mu dospjeli obroci pripadaju odjednom, a neisplaćeni od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa u mjesecu, sve s pripadajućim kamatama.

40. Dakle, tužitelju je na ime neimovinske i imovinske štete dosuđen ukupan iznos od 123.460,00 eura, dok je isti odbijen s iznosom od 1.800,00 eura kao neosnovanim, a tužitelju je dosuđen i iznos mjesečne rente od po 600,00 eura od 10.5.2017. pa ubuduće, pa je stoga odlučeno kao u izreci presude.

41. Kamate suđene po stopi određenoj čl. 29. st.2. ZOO-a, sukladno čl.1103. ZOO- a.

42. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154. st.5. ZPP-a, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: OT). Tako su tužitelju priznati: trošak sastava tužbe prema Tbr. 7.1. OT u iznosu od 907 bodova, sastav podnesaka od 6.7.2017., 11.7.2017., 17.7.2017., 7.2.2024., 21.8.2024., 28.11.2024., 30.1.2025. - u iznosu 907 bodova svaki sukladno Tbr.8.1. OT, sastav podneska od 12.4.2023., 12.12.2024. , 24.2.2025. - u iznosu od 100 bodova svaki sukladno 8.3. OT, pristup na ročišta 17.10.2017., 5.10.2018., 19.6.2019., 4.11.2019., 28.4.2023., 5.2.2025. - u iznosu od 907 bodova svako sukladno Tbr.9.1. OT, sastav podnesaka od 29.5.2025., 7.7.2025.- 1214 bodova svaki (Tbr.8.1. OT), pristup na ročišta 16.7.2025., 5.9.2025., 26.9.2025., 15.10.2025.

- 1214 bodova svako sukladno Tbr.9.1. OT, što ukupno iznosi 20282 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 40.564,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 50.705,00 eura. Tužitelju je valjalo priznati i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 530,90 eura, te 269,10 eura u cijelosti, jer je bio potreban za vođenje ovog postupka, pa sveukupni troškovi tužitelja iznose 51.505,00 eura.

43. Kamata na parnični trošak dosuđena je primjenom odredbe čl.30. st.2. Ovršnog zakona.

44. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

U Zagrebu 19. studenoga 2025.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika

3. punomoćniku umješača