REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-3522/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja GV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o., Zagreb, Strojarska cesta 11, OIB: 80572192786, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate, bez održavanja ročišta, dana 19. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1194/2024 od dana 24. siječnja 2025. i presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1490/2025 od dana 01. srpnja 2025., koji zahtjev za izravnu naplatu je podnesen dana 30. rujna 2025. u 11:15 sati, do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim, a na čije pokretanje će ovršenik biti upućen.

Obrazloženje

1) Ovršenik je dana 10. listopada 2025. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1194/2024 od dana 24. siječnja 2025. i presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1490/2025 od dana 01. srpnja 2025.

2) U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1194/2024 od dana 24. siječnja 2025. i presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1490/2025 od dana 01. srpnja 2025., a radi naplate iznosa od 165.285,04 EUR. Međutim, ovršenik navodi da je ovršna isprava izgubila svoju djelotvornost obzirom je ovrhovoditelj za predmetno potraživanje već proveo naplatu, odnosno proveo je naplatu u znatno većem iznosu nego što mu pripada, a čime je, kako navodi ovršenik, ostvaren razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ). Dalje, ovršenik navodi da nije niti ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, a to je postojanje obveze ispunjenja obveze plaćanja u roku od osam dana obzirom je ovršenik, odnosno obzirom su solidarni dužnici već prethodno izvršili svoju obvezu koja im je naložena za ispunjenje te da je obveza plaćena davno prije ostavljenog roka. S predmetnog osnova plaćeno je već dva puta, s time da je ovršenik svoju obvezu ispunio u roku i to prije nego što je izvršena prisilna naplata predmetnog potraživanja putem Financijske agencije. Navodi da je time ostvaren razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 8. OZ-a. Također, obzirom ovršenik u vrijeme zaključenja parničnog postupka nije mogao znati da će ovrhovoditelj potraživati iznos iznad iznosa koji proizlazi temeljem pravomoćne presude, uzimajući u obzir dosuđeno te već plaćeni iznos s predmetnog osnova, radi se o činjenicama koje ovršenik nije mogao više istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka te stoga ističe i razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i toč. 10. OZ-a. Ovršenik navodi da je temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1194/2024 od dana 24. siječnja 2025. i presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 1490/2025 od dana 1. srpnja 2025. kao tuženik zajedno s ostalim tuženicima HŽ Cargo d.o.o. i HŽ Infrastruktura d.o.o. dužan solidarno platiti ovrhovoditelju kao tužitelju iznos od 106.100,67 EUR sa zateznim kamatama od 24. siječnja 2025. do isplate (obračun glavnice sa zateznim kamatama do dana zaprimanja obavijesti Financijske agencije - ukupno iznos 110.392,37 EUR); solidarno plaćati tužitelju, počevši od 1. siječnja 1999. pa nadalje, mjesečnu rentu u iznosu od 31,85 EUR do svakog 16-og u mjesecu za tekući mjesec s pripadajućim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog obroka pa do isplate (obračun dospjele rente sa zateznim kamatama do dana zaprimanja obavijesti FINE - ukupno iznos 22.177,23 EUR); solidarno naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu 28.533,80 EUR sa zateznim kamatama od 24. siječnja 2025. do isplate (obračun dospjelih troškova postupka sa zateznim kamatama do dana zaprimanja obavijesti Financijske agencije - ukupno iznos 30.703,94 EUR) te solidarno naknaditi trošak zastupanja na ročištu pred drugostupanjskim sudom od dana 01. srpnja 2025. u iznosu od 2.011.50 EUR. Sukladno navedenom, temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1194/2024 od dana 24. siječnja 2025. i presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 1490/2025 od dana 1. srpnja 2025. postoji potraživanje koje na dan zaprimanja obavijesti Financijske agencije iznosi ukupno 165.285,04 EUR. Predmetnim zahtjevom za izravnu naplatu ovrhovoditelj zahtjeva naplatu u gore navedenom iznosu, čime je ovršeniku zaplijenjen iznos od 165.285,04 EUR. Ovršenik navodi da je već prethodno kao jedan od tuženika iz predmetne presude zajedno s ostalim tuženicima HŽ Infrastruktura d.o.o. i HŽ Cargo d.o.o. postupio po prvoj prvostupanjskoj presudi iz navedenog predmeta i to temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/07 od dana 03. studenog 2014. i presudi Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžn-66/15 od dana 15. ožujka 2016. te da su sva tri tuženika u navedenom predmetu dobrovoljno i temeljem međusobnog dogovora dana 30. lipnja 2016. uplatili ukupan, u to vrijeme dužni iznos, u iznosu od 1.087.770,96 HRK (144.372,02 EUR) na račun punomoćnice ovrhovoditelja odvjetnice Senke Balog, sukladno punomoći ovrhovoditelja. Uplata je izvršena tako da je svaki od tuženika iz predmetne presude uplatio iznos razmjerno visini temeljnog kapitala svakog društva sukladno točki 6.2. Plana podjele HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o. i to kako slijedi: HŽ Infrastruktura d.o.o. uplatila je iznos od 184.159,62 HRK koji predstavlja 16,93% učešća u temeljnom kapitalu društva prednika HŽ Hrvatske željeznice d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o. uplatio je iznos od 467.415,18 HRK koji predstavlja 42,97% učešća u temeljnom kapitalu društva prednika HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. i HŽ Cargo d.o.o. uplatio je iznos od 436.196,18 HRK koji predstavlja 40,10% učešća u temeljnom kapitalu društva prednika HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. Dakle, temeljem postignutog dogovora, strane su se sporazumjele na plaćanje predmetnog duga temeljem tada pravomoćnih sudskih presuda u ovom predmetu i to što je ovršenik (tuženik) zajedno s ostalim tuženicima iz predmetne presude platio u cijelosti, a na što je tužitelj pristao. Slijedom navedenog, predmetnim uplatama u cijelosti je bilo postupljeno po pravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/07. Međutim, unatoč tome što su tuženici prethodno u potpunosti postupili po predmetnoj presudi, tužitelj se ponovno naplatio po istim presudama tako što je podnio još jedan zahtjev za izravnu naplatu temeljem gore navedene presude dana 23. siječnja 2017. i to samo protiv II-tuženika HŽ Infrastrukture d.o.o. te je dana 27. ožujka 2017. skinuto sa računa II-tuženika ukupni iznos od 1.141.733,18 HRK. Zbog navedene naplate pokrenut je postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom te je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2177/17. od dana 31.siječnja 2019. predmetna ovrha proglašena nedopuštenom. Međutim, ovrhovoditelj nije navedeni iznos novca nikada vratio HŽ Infrastrukturi d.o.o. Slijedom navedenog ovrhovoditelj se dva puta naplatio po presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj broj Pn-5678/07, a koja je u međuvremenu ukinuta rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 999/2016 od dana 25. svibnja 2021. i na osnovi kojeg je ponovljeno suđenje u ovoj pravnoj stvari te donesena nova pravomoćna presuda temeljem koje se ovrhovoditelj ponovno pokušava naplatiti za cijeli iznos. Sukladno gore navedenom, ovrhovoditelj se temeljem prvotne presude u ovom predmetu dva puta naplatio, prvotno temeljem dobrovoljnog plaćanja tuženika po pravomoćnoj presudi, a drugi put temeljem izravne naplate samo protiv tuženika, te je stoga ovrhovoditelj s predmetnog osnova od strane tuženika naplatio se ukupno za iznos od 2.229.504,13 HRK, odnosno za iznos od 295.906,05 EUR. Slijedom svega naprijed iznijetog, ovršenik predlaže sudu proglasiti pljenidbu i prijenos u predmetnom postupku izravne naplate nedopuštenim. Ovršenik predlaže sudu i odgodu predmetnu ovrhu obzirom bi, kako navodi, provedbom predmetne ovrhe pretrpio teško nadoknadivu štetu. Naime, iako je ovrhovoditelj predmetno potraživanje naplatio već dva puta, ovrhovoditelj pokreće treću naplatu s iste osnove koja je već pretplaćena za preko 130.000,00 EUR i dodatno traži naplatu još preko 165.000,00 EUR. Također, isti nije postupio po pravomoćnoj odluci suda o nedopuštenosti ovrhe i odbija vratiti navedeni iznos HŽ Infrastrukturi d.o.o., odnosno isti umanjiti za iznos razlike prve i druge prvostupanjske odluke u ovom predmetu. Ovršenik je mišljenja da je osnovna intencija ovakvog ponašanja ovrhovoditelja da protekne rok od 60 dana u kojem novac stoji blokiran na računu ovršenika te da Financijska agencija nakon toga roka novac doznači ovrhovoditelju. Nakon toga da isti podigne novac s računa, a da ovršenici za sve to vrijeme pokreću postupke, a kada isti proteknu, ovrhovoditelj više neće imati novca na računu te da se ovršenici u ovom postupku naknadno neće imati iz čega se naplatiti od strane ovrhovoditelja. Nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ogledala bi se u tome što bi ovršenik bio prisiljen voditi posebnu parnicu na povrat i naknadu štete u smislu članka 210. st. 4. OZ-a, a s krajnje neizvjesnom mogućnosti naplate od ovdje ovrhovoditelja, uzimajući u obzir dosadašnje ponašanje i radnje ovrhovoditelja. Iz navedenog razloga ovršenik je s prednjeg osnova i podnio kaznenu prijavu protiv ovrhovoditelja s osnova sumnje u počinjenje kaznenih djela u pokušaju.

3) Sukladno čl. 65. st. 2. OZ-a u vezi čl. 210. st. 2. OZ-a sud će o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava donijeti odluku nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Sud je putem Hrvatske pošte dva puta, dana 22. listopada 2025. i dana 30. listopada 2025., pokušao dostaviti ovršenikov prijedlog ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana, no isto je vraćeno sudu s naznakom Hrvatske pošte "obaviješten, nije podigao pošiljku". Sud je potom ponovo pokušao dostaviti ovršenikov prijedlog ovrhovoditelju na očitovanje te je isti otpremljen sa suda dana 06. studenog 2025., no do dana donošenja ovog rješenja isto još nije uručeno ovrhovoditelju. Obzirom rok propisan odredbom čl. 206. st. 3. OZ-a istječe dana 29. studenog 2025., sud je o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava odlučio prije proteka roka ovrhovoditelju za očitovanje o prijedlogu. Osim toga, sadržaj samog prijedloga i priložena dokumentacija daju sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano čl. 13. st. 1. OZ-a i načelo ekonomičnosti propisano čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19).

4) Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava osnovan je.

5) Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

6) Dakle, za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7) Prijedlogom od dana 10. listopada 2025. ovršenik je podnio i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim iz razloga propisanih odredbom čl. 50. st 1. toč. 9. i toč. 10. OZ-a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a.

8) U odnosu na drugu pretpostavku, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, sud prije svega ukazuje da će šteta nastati ako 1) ovršenik u nekom od postupaka iz čl. 65. st. 1. OZ-a dokaže da ovrhovoditelj nema pravo na namirenje tražbine koja je predmet postupka izravne naplate i 2) ako imovinske prilike ovrhovoditelja nisu dostatne da ovrhovoditelj u tom slučaju vrati ovršeniku novčana sredstva koja su mu isplaćena ili postoje neke druge okolnosti na strani ovrhovoditelja zbog kojih povrat novčanih sredstava neće biti moguć ili će biti znatno otežan.

9) Stoga, obzirom vjerojatnost nastanka štete primarno ovisi o uspjehu ovršenika u nekom od postupaka iz čl. 65. st. 1. OZ-a, sud, a u svrhu donošenja pravilne i zakonite odluke o prijedlogu za odgodu ovrhe, mora, ako je to obzirom na pravnu složenost ovršenikovih prigovora moguće, razmotriti i vjerojatnost ovršenikovog uspjeha u parničnom postupku kojeg je isti upućen pokrenuti, odnosno u ovom slučaju, kojeg će isti biti upućen pokrenuti.

10) Sud ukazuje da se uspjeh ovršenika u tom postupku utvrđuje na razini vjerojatnosti, a vjerojatnost znači da je mogućnost uspjeha realna, objektivno moguća i očekivana, odnosno da postoji veća mogućnost da će ovršenik uspjeti u postupku nego da neće uspjeti.

11) Naime, smisao instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava jest spriječiti prijenos novčanih sredstava ovršenika ako postoji sumnja u postojanje tražbine, odnosno ako postoji sumnja u pravo vjerovnika na njezino namirenje.

12) Stoga, ako je ovršenik pokrenuo ili je upućen na pokretanje postupka u svrhu utvrđenja da ovrhovoditeljeva tražbina ne postoji (primjerice parnica radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim) i ako sud iz navoda ovršenika i isprava koje je podnio kao dokaz svojih navoda može utvrditi da postoji vjerojatnost da će ovršenik uspjeti dokazati svoju tvrdnju, ostvaren je smisao primjene instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava jer inzistiranje na postupku izravne naplate u situaciji kada je vjerojatno da ovrhovoditelj nema pravo zahtijevati namirenje tražbine ne bi imalo smisla te bi bilo protivno interesima i ovrhovoditelja i ovršenika.

13) Zbog navedenog, sud smatra da u takvim situacijama imovinske prilike ovrhovoditelja, odnosno njegova sposobnost vraćanja neosnovano prenesenih sredstava nisu odlučne za donošenje odluke o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava. Zauzimanje suprotnog stava prema kojem bi se inzistiralo na prijenosu zaplijenjenih novčanih sredstava ako ovrhovoditelj raspolaže imovinom dostatnom za njihov eventualni povrat neovisno o vjerojatnosti (ili čak izvjesnosti) da će prijenos biti proglašen nedopuštenim, bilo bi protivno smislu postupka izravne naplate i ne bi bilo od interesa niti ovrhovoditelju (koji bi predmetna sredstva morao vratiti s zateznom kamatom) niti ovršeniku (koji bi do tada bio uskraćen tih novčanih sredstava).

14) Uvidom u ovršnu ispravu podnesenu na izravnu naplatu - presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1194/2024 od dana 24. siječnja 2025. (list 13-33 spisa) i presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1490/2025 od dana 01. srpnja 2025. (list 34-48 spisa), utvrđeno je da je istima naloženo ovršeniku (kao I. tuženiku) zajedno sa HŽ Infrastruktura d.o.o. (kao II. tuženiku) i HŽ Cargo d.o.o. (kao III. tuženiku) solidarno isplatiti ovrhovoditelju (kao tužitelju) iznos od 106.100,67 EUR sa zateznim kamatama od dana 24. siječnja 2025. do isplate u roku od 15 dana; solidarno plaćati ovrhovoditelju (kao tužitelju), počevši od 01. siječnja 1999. pa nadalje, mjesečnu rentu u iznosu od 31,85 eura do svakog 16-og u mjesecu za tekući mjesec s pripadajućim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog obroka pa do isplate, s time da su dospjele obroke s pripadajućim zateznim kamatama dužni platiti odjednom u roku od 15 dana; solidarno naknaditi ovrhovoditelju (kao tužitelju) troškove parničnog postupka u iznosu od 28.533,80 eura sa zakonskim zateznim kamatama od dana 24. siječnja 2025. do isplate u roku od 15 dana.

15) Uvidom u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 5678/2007 od dana 03. studenog 2014. (list 77-110 spisa), potvrđenu presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžn-66/2015 od dana 15. ožujka 2016. (list 111-116 spisa), utvrđeno je da je istom naloženo ovršeniku (kao I. tuženiku) zajedno sa HŽ Infrastruktura d.o.o. (kao II. tuženiku) i HŽ Cargo d.o.o. (kao III. tuženiku) solidarno isplatiti ovrhovoditelju (kao tužitelju) s osnova naknade štete iznos od 713.320,00 HRK sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 03. studenog 2014. do isplate u roku od 15 dana; solidarno plaćati ovrhovoditelju (kao tužitelju) na ime rente s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 240,00 HRK mjesečno počev od 01. siječnja 1999. pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti, time da sve dospjele obroke plate odjednom u roku od 15 dana, a buduće obroke kako budu dospijevali, sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa, s time da isplata dospijeva za svaki pojedini mjesečni iznos do 10-og u mjesecu za tekući mjesec; solidarno naknaditi ovrhovoditelju (kao tužitelju) troškove parničnog postupka u iznosu od 129.237,00 HRK sa zakonskim zateznim kamatama od dana 03. studenog 2014. do isplate u roku od 15 dana.

16) Uvidom u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 5678/2007 od dana 03. studenog 2014. (list 77-110 spisa) utvrđeno je da je u postupku koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Pn-5678/2007 i u kojem je donesena navedena presuda ovrhovoditelja zastupala punomoćnica, odvjetnica Senka Balog iz Zagreba. 17) Uvidom u rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x-999/2016 od dana 25. svibnja 2021. (list 117-121 spisa) utvrđeno je da je istim ukinuta presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžn-66/2015 od dana 15. ožujka 2016. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007 od dana 03. studenog 2014. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

18) Uvidom u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 2177/17 od dana 31. siječnja 2019. (list 171-176 spisa), potvrđenu presudom Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-312/2019 od dana 07. prosinca 2021. (list 177-183 spisa), utvrđeno je da je istom proglašena nedopuštenom pljenidba i prijenos u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 5678/07 za svotu od 1.139.607,36 HRK zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 23. siječnja 2017. do isplate.

19) Uvidom u predmetni zahtjev za izravnu naplatu (list 11-12 spisa) utvrđeno je da je dana 30. rujna 2025., u 11:15 sati, ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu kojim zahtjeva izravnu naplatu novčane tražbine temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1194/2024 od dana 24. siječnja 2025. i presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1490/2025 od dana 01. srpnja 2025., pri čemu ovrhovoditelj zahtjeva naplatu tražbine iz ovršne isprave u cijelosti te zahtjeva u cijelosti naplatu zateznih kamata na troškove postupka koje nisu određene osnovom za plaćanje od dana donošenja odluke do isplate.

20) Uvidom u potvrdu Privredne banke Zagreb d.d. o izvršenom nalogu (list 49 spisa) utvrđeno je da je u predmetnom postupku izravne naplate temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1194/2024 od dana 24. siječnja 2025. i presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1490/2025 od dana 01. srpnja 2025. na računu ovršenika zaplijenjen iznos od 165.285,04 EUR.

21) Uvidom u potvrde Privredne banke Zagreb d.d. utvrđeno je da je dana 30. lipnja 2016. temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007. sa računa HŽ Infrastruktura d.o.o. na račun Odvjetničkog ureda Senka Balog iz Zagreba isplaćen (prenesen) iznos od 184.159,62 HRK / 24.442,18 EUR (list 50 spisa); da je dana 27. ožujka 2017. u postupku izravne naplate temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007 sa računa HŽ Infrastruktura d.o.o. na račun ovrhovoditelja isplaćen (prenesen) iznos od 1.129.280,97 HRK / 149.881,34 EUR (list 56-57 spisa); da je dana 27. ožujka 2017. u postupku izravne naplate temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007 sa računa HŽ Infrastruktura d.o.o. na račun ovrhovoditelja isplaćen (prenesen) iznos od 240,00 HRK / 31,85 EUR, opis plaćanja R-03/17 (list 58-59 spisa); da je dana 27. ožujka 2017. u postupku izravne naplate temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007 sa računa HŽ Infrastruktura d.o.o. na račun ovrhovoditelja isplaćen (prenesen) iznos od 240,15 HRK / 31,87 EUR, opis plaćanja R-02/17 (list 60-61 spisa); da je dana 27. ožujka 2017. u postupku izravne naplate temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007 sa računa HŽ Infrastruktura d.o.o. na račun ovrhovoditelja isplaćen (prenesen) iznos od 11.969,13 HRK / 1.588,58 EUR (list 62-63 spisa); da je dana 27. ožujka 2017. u postupku izravne naplate temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 5678/2007 sa računa HŽ Infrastruktura d.o.o. na račun ovrhovoditelja isplaćen (prenesen) iznos od 2,17 HRK / 0,29 EUR, opis plaćanja R-02/17 (list 64-65 spisa); da je dana 27. ožujka 2017. u postupku izravne naplate temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007 sa računa HŽ Infrastruktura d.o.o. na račun ovrhovoditelja isplaćen (prenesen) iznos od 0,76 HRK / 0,10 EUR, opis plaćanja R-03/17 (list 66-67 spisa); da je dana 30. lipnja 2016. temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007. sa računa ovršenika na račun odvjetnice Senke Balog iz Zagreba isplaćen (prenesen) iznos od 467.415,18 HRK, opis plaćanja "odštetni zahtjev 42,97%" (list 69-70 spisa); da je dana 30. lipnja 2016. temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007. sa računa HŽ Cargo d.o.o. na račun odvjetnice Senke Balog iz Zagreba isplaćen (prenesen) iznos od 43.249,59 HRK / 5.740,21 EUR, opis plaćanja "40,10%, tč. II. za GV" (list 71-72 spisa); da je dana 30. lipnja 2016. temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007. sa računa HŽ Cargo d.o.o. na račun odvjetnice Senke Balog iz Zagreba isplaćen (prenesen) iznos od 332.673,81 HRK / 44.153,40 EUR, opis plaćanja "40,10%, tč. I. za GV" (list 73-74 spisa); da je dana 30. lipnja 2016. temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007. sa računa HŽ Cargo d.o.o. na račun odvjetnice Senke Balog iz Zagreba isplaćen (prenesen) iznos od 60.272,76 HRK / 7.999,57 EUR, opis plaćanja "40,10%, tč. IV. za GV" (list 75-76 spisa).

22) Uvidom u specifikaciju Financijske agencije (list 123-170 spisa), sačinjenu na dan 05. rujna 2024., utvrđeno je da je temeljem zahtjeva za izravnu naplatu podnesenog Financijskoj agenciji dana 24. siječnja 2017., po osnovi presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-5678/2007 od dana 03. studenog 2014., do dana 05. rujna 2024. sa računa HŽ Infrastruktura d.o.o. na račun ovrhovoditelja ukupno prenesen iznos od 104.483,63 EUR na ime glavnice, iznos od 32.732,73 EUR na ime kamata te iznos od 17.152,70 EUR na ime troškova.

23) Slijedom svega naprijed navedenog, obzirom je u postupku utvrđeno da je po osnovi presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 5678/2007 od dana 03. studenog 2014., dana 30. lipnja 2016. HŽ Infrastruktura d.o.o., koji je zajedno sa ovršenikom solidarni dužnik, platio punomoćnici ovrhovoditelja iznos od 184.159,62 HRK / 24.442,18 EUR, zatim da je po istoj osnovi ovršenik dana 30. lipnja 2016. platio punomoćnici ovrhovoditelja iznos od 467.415,18 HRK / 62.036,66 EUR te da je HŽ Cargo d.o.o., koji je zajedno sa ovršenikom solidarni dužnik, po istoj osnovi dana 30. lipnja 2016. platio punomoćnici ovrhovoditelja iznos od 60.272,76 HRK / 7.999,57 EUR, iznos od 332.673,81 HRK / 44.153,40 EUR te iznos od 43.249,59 HRK / 5.740,21 EUR; da je u postupku izravne naplate, koji zahtjev za izravnu naplatu je podnesen dana 23. siječnja 2017., po istoj osnovi HŽ Infrastruktura d.o.o., koji je zajedno sa ovršenikom solidarni dužnik, dana 27. ožujka 2017. platio ovrhovoditelju iznos od 11.969,13 HRK / 1.588,58 EUR, iznos od 1.129.280,97 HRK / 149.881,34 EUR, iznos od 240,00 HRK / 31,85 EUR, iznos od 240,15 HRK / 31,87 EUR, iznos od 0,76 HRK / 0,10 EUR te iznos od 2,17 HRK / 0,29 EUR; da je u istom postupku izravne naplate (temeljem zahtjeva za izravnu naplatu podnesenog dana 23. siječnja 2017.) po istoj osnovi do dana 05. rujna 2024. sa računa HŽ Infrastruktura d.o.o., koji je zajedno sa ovršenikom solidarni dužnik, na račun ovrhovoditelja ukupno prenesen iznos od 104.483,63 EUR na ime glavnice, iznos od 32.732,73 EUR na ime kamata te iznos od 17.152,70 EUR na ime troškova; da je navedena osnova (presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 5678/2007 od dana 03. studenog 2014.) ukinuta rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x-999/2016 od dana 25. svibnja 2021. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje; da je u ponovnom postupku ovaj sud donio presudu poslovni broj Pn-1191/2024 od dana 24. siječnja 2025., potvrđenu presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1490/2025 od dana 01. srpnja 2025., a koju je ovrhovoditelj dana 30. rujna 2025. podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu (predmetni postupak izravne naplate), pri čemu zahtjeva naplatu u cijelosti prema ovršnoj ispravi, sud je stava da postoji vjerojatnost da će ovršenik u parničnom postupku radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim, a na čije će pokretanje ovršenik biti upućen nakon što se ovrhovoditelj očituje na ovršenikov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odnosno nakon što ovrhovoditelju protekne rok za očitovanje, uspjeti dokazati osnovanost razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, odnosno postoji vjerojatnost da će pljenidba i prijenos zaplijenjenih sredstava biti proglašeni nedopuštenim.

24) Stoga, a budući postoji opasnost od dvostruke naplate, odnosno budući postoji vjerojatnost da će ovršenik u parničnom postupku kojeg će biti upućen pokrenuti uspjeti dokazati osnovanost razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, odnosno uspjeti dokazati nedopuštenost pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava u predmetnom postupku izravne naplate, ostvaren je smisao instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava jer postoji vjerojatnost da ovrhovoditelj nema pravo na namirenje tražbine koja je predmet ovog postupka.

25) Prijenos zaplijenjenih sredstava odgađa se do završetka parničnog postupka radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim, a kojeg će ovršenik biti upućen pokrenuti nakon što se ovrhovoditelj očituje, odnosno nakon što ovrhovoditelju protekne rok za očitovanje na ovršenikov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

26) Stoga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

27) Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

28) Odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1 toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave tog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

29) U svom prijedlogu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim ovršenik ističe razloge iz čl. 50. st 1. toč. 3., toč. 8, toč. 9. i toč. 10. OZ-a.

30) Obzirom ovršenik ističe, između ostalih, i razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i toč. 10. OZ-a, o prijedlogu ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim biti će odlučeno nakon što se ovrhovoditelj očituje na ovršenikov prijedlog, odnosno nakon što ovrhovoditelju protekne rok za očitovanje.

U Zagrebu, dana 19. studenog 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pisano u dovoljnom broju primjerka za sud i suprotnu stranu, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku

2. ovrhovoditelju

3. FINI

4. u spis