REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

Pp-1238/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Sonji Čule Erceg, uz sudjelovanje Matee Ujević kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ZM i BM, a zbog prekršaja iz članka čl. 13. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 41/77, 52/87, 47/89, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23), rješavajući optužnom prijedlogu PU SD PP Makarska, Klasa:211-07/24- 5/21512, Urbroj: 511-12-29-24-1 od 10. kolovoza 2024. u prekršajnom postupku, dana 12. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik pod 1): UM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2003., od oca Z i majke B r. U, student, nezaposlen (bez mjesečnih primanja), neoženjen, bez djece, srednjeg imovnog stanja, državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], prekršajno osuđivan.

Okrivljenik pod 2): BM, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1964., od oca T i majke L r. BM, nezaposlen (bez mjesečnih primanja), neoženjen, jedno dijete, dobrog imovnog stanja, državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], prekršajno osuđivan.

k r i v i  s u:

što su dana 02.08.2024. u 10:30 sati, u mjestu Makarska, Ulica Kralja Zvonimira kućni broj 2, u teritorijalnom sektoru 1., grad/općina Makarska na ulici, nedaleko trgovine „DM“, vikom, svađom i tučom narušili javni red i mir tako što je okrivljeni BM, prošavši svojim vozilom pješački prijelaz te vidjevši okrivljenog ZM koji je prešao cestu, zaustavio svoje vozilo te kroz otvoreni suvozačev prozor počeo vikati na okrivljenog ZM riječima: „ubit ću te, nisi normalan kako prelaziš cestu, jebat ću ti mater i ćaću, vidit ćeš svog boga, u kojem trenutku okrivljeni UM tijelom ulazi kroz taj otvoreni suvozačev prozor i šakama u više navrata udara okrivljenog BM po glavi, a u tom trenutku okrivljeni BM viče na okrivljenog ZM: „makni se kretenu jedan, šta radiš“, psujući jedan drugom majku, kada okrivljenom ZM prilazi TM koji ga odmiče od vozila, kojom prilikom okrivljeni UM nastavlja vikati riječima: „ja sam mostarac, vidjeti ćeš ti, kako se zoveš“ nakon čega ulazi u obližnju agenciju čime prestaje daljnje narušavanje javnog reda i mir,

čime su oboje okrivljenika počinili prekršaj iz članka 13. stavka 1. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira,

pa im se temeljem istog propisa, svakom od okrivljenika primjenom odredbe članka 36. i 37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)

i z r i č e

NOVČANA KAZNA u iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura).

Izrečenu novčanu kaznu okrivljenik je dužan platiti u roku od 30 dana računajući od dana primitka ove presude.

Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne tj. iznos od 133,33 eura (sto trideset tri eura i trideset tri centa, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

Ako okrivljenik u navedenom roku ne uplati iznos od 133,33 eura (sto trideset tri eura i trideset tri centa tj. 2/3 izrečene novčane kazne okrivljenik je dužna uplatiti cjelokupni iznos od 200,00 eura (dvjesto eura ) uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

Okrivljenici su dužni platiti na ime troškova prekršajnog postupka paušalni iznos od 10,00 eur1 (deset) svaki, temeljem odredbe članka 138. stavak 1. i stavak 3., a u svezi s člankom 139. Prekršajnog zakona, sve u roku od 30 dana računajući od dana pravomoćnosti ove presude ili će se u protivnome naložiti prisilna naplata.

Odbija se prijedlog tužitelja da se okrivljenicima na temelju čl. 130. Prekršajnog zakona produže izdane mjere zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze jedan sa drugim.

Obrazloženje:

1. Ovlašteni tužitelj PU SD PP Makarska, Klasa:211-07/24-5/21512, Urbroj: 511- 12-29-24-1 od 10. kolovoza 2024. je protiv okrivljenika podnijela optužni prijedlog zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci, iz čl. 13. st.1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

1.1. Sud je u optužnom prijedlogu napravio neznatne izmjene kako bi isti bio lakše razumljiv, a iste izmjene nisu utjecale na činjenična ni pravna obilježja djela.

2. Glavna rasprava održana je bez nazočnosti uredno pozvanog tužitelja jer sud cijeni da to nije na štetu njegovog pravnog interesa i da ne ugrožava pravilno utvrđenje činjenica u postupku. Tužitelj je uredno pozvan na glavnu raspravu, a ne dolaskom se odrekao svoga konfrontacijskog prava.

3. Na glavnoj raspravi vršen je uvid i pročitana je obavijest x2, zapisnik o ispitivanju svjedoka x2, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, naredba o određivanju mjere opreza x2, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu x2, obrazac medicinske dokumentacije, potvrde prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH.

4. Ispitan na raspravi okrivljenik pod 1) UM je naveo „Ne osjećam se krivim za prekršajno djelo koje mi se stavlja na teret optužnim prijedlogom. Prelazio sam ulici, ali ne na mjestu pješačkog prijelaza, što sam kasnije i platio kaznu policajcu, vidio sam da mogu prijeći ulicu i da je automobila 20-ak metara od mene i da mogu sigurno prijeći. Vidio sam kako auto odjednom ubrzava prema meni te trubi prema meni, ja sam brzo pretrčao ulicu i stao na trotoar kada sam vidio taj automobil i drugookrivljenika kako mi se približava i zaustavlja na trotoar pored mene, koji mi je tom prigodom rekao "kako pretrčavaš cestu, nisi normalan, ubit ću te". Došao sam mu sa druge strane automobila, on je otvorio vrata i izašao iz automobila te smo se počeli naguravati tu ispred automobila, ali ga nisam udarao, bilo je verbalnog sukoba. Želio bih samo napomenuti da sam vidio kako s drugookrivljenikom nešto nije u redu, ja jesam prešao cestu no smatram da je ovakva reakcija bila neopravdana." Na poseban upit suda: "Stavlja Vam se na teret da ste ušli tijelom kroz otvoreni suvozačev prozor i udarali okrivljenika, je li se to tako dogodilo?" okrivljenik odgovara: "Ne, drugookrivljenik je sam izašao, ja nisam nikoga udario nego smo se samo verbalno sukobili te je došlo do naguravanja."

5. Ispitan na raspravi okrivljenik pod 2) BM je naveo: „Ne osjećam se krivim za prekršajno djelo koje mi se stavlja na teret optužnim prijedlogom. Išao sam iz pravca autobusnog kolodvora te na semaforu sam, vidio da mi je zeleno svijetlo, vidio sam pješake kako stoje i čekaju na pješačkom prijelazu te sam tada vidio okrivljenika UM kako iskače i pretrčava preko pješačkog. Nakon toga sam uz trotoar zaustavio svoje auto jer sam bio iznerviran, na trotoaru sam vidio prvookrivljenika te sam mu rekao da nije normalan na šta je on meni rekao da sam ga pokušao udariti s autom. To se desilo 15-ak metara iza pješačkog prijelaza, došlo je do verbalnog konflikta, ja napominjem kako ja nisam izlazio iz automobila već se to sve dogodilo dok sam sjedio na vozačevom mjestu, a konverzacija se odvijala kroz suvozačev otvoreni prozor. Verbalni konflikt je završio tako da je on kroz suvozačev prozor mene udario šakama u glavu. I nakon toga opet dolazi do njegovog nasrtaja kada se umiješao TM koji ga je uspio odgurnuti od mog automobila i mene. Nakon toga je prvookrivljenik otišao u agenciju, vratio se nakon 5 minuta sa istom prijetnjom da ću vidjeti ja tko je on."

6. Na raspravi je ispitan svjedok događaja TM koji je naveo : " Sjećam se događaja za koji me pitate, ja sam naišao motorom automobil je stajao na sred ceste, odmah poslije semafora, ne sa strane ni lijevo ni desno, nego baš po sredini. Vrata suvozačeva su bila otvorena i vidio sam da je okrivljenik ZM tukao šakama osobu u automobilu, vidio sam da je to BM, zato sam i stao sa motorom. BM je sjedio na strani vozača, a ZM mu je došao sa suvozačeve strane i od tu ga je udarao. Iza njih je bilo nekih pet auta, ja sam sišao s motora i maknuo ZM od automobila, odnosno od BM i otišao, nisam u niti jednom trenutku vidio da mu BM išta govori, da mu išta vraća, a ja nisam vidio kako je to počelo, ja sam došao samo u trenutku kada je ZM udarao BM kroz suvozačev prozor. "

7. Odredbom čl. 13. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

8. Javnost je u smislu Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira objektivna kategorija, te je u vezi s time dostatna činjenica da se radi o mjestu kojemu bez ograničenja može pristupiti bilo tko, a što ulica zasigurno jest. Također, razvidno je kako je događaj inkriminirane prilike bio dostupan neograničenom krugu građana, odnosno bio vidljiv i čujan na javnom mjestu jer prema okrivljenika i svjedoka isti se odvio na semaforu na jednoj od najprometnijih ulica u gradu [adresa].

9. Neovisno o tome što su okrivljenici u svojim obranama naveli da se ne osjećaju krivima za počinjenje prekršaja, za ukazati je da iste u bitnome nisu osporavali navode sadržane u optužnom prijedlogu, a okolnost što se ne osjećaju krivima, predstavlja njegov subjektivan stav prema počinjenom prekršaj, ali ne isključuje njihovu prekršajnu odgovornost.

10. Analizom svih izvedenih dokaza, te posebno iz iskaza okrivljenika, te iskaza svih ispitanih svjedoka, a koje ovaj sud u potpunosti prihvaća kao životne i logične, te dovođenjem istih u međusobnu vezu ovaj sud smatra u potpunosti dokaznim djela okrivljenika kako je pobliže činjenično opisani u izreci ove presude.

11. Za napomenuti je kako je okrivljenik UM naveo kako je okrivljenik BM predmetne prigode izašao iz automobila („on je otvorio vrata i izašao iz automobila te smo se počeli naguravati tu ispred automobila, ali ga nisam udarao, bilo je verbalnog sukoba“) no takav iskaz ne potkrjepljuje niti okrivljenik BM koji navodi kako u niti jednom trenutku nije napustio vozilo a niti svjedok TM kojem ovaj sud u potpunosti poklanja vjeru jer je njegov iskaz vjerodostojan i života a koji je više puta napomenuo kako je okrivljenik UM kroz suvozačevo mjesto udarao okrivljenika pod 2). Stoga ovaj sud smatra nesporno utvrđenim činjenični opis koji se okrivljenicima stavlja na teret i u tom dijelu.

12. U odnosu na iskaz svjedoka, za napomenuti je kako je isti na raspravi naveo kako nije u niti jednom trenutku vidio da BM, okrivljenik pod 2) išta govori okrivljeniku pod 2), da mu išta vraća, a da nije vidio kako je sve to počelo, dok je isti na Zapisnik u policiji naveo su se okrivljenici svađali međusobno „tako da su vikali jedno na drugo psujući jedno drugome majku“ a i sam okrivljenik BM je u svom iskazu naveo kako je predmetne prigode između njega i prvookrivljenika došlo do verbalnog konflikta.

13. Stoga, nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra nesporno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj činjenično opisan u izreci, odnosno da su vikom, svađom, tučnjavom i na drugi način narušili javni red i mir na javnom mjestu te su time svo troje okrivljenika kriva za narušavanje javnog reda i mira.

14. Stoga, bilo je potrebno odlučiti o primjerenoj kazni za okrivljenike a određujući mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, te je posebno vodio računa o stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja.

15. Tužitelj je za svakog od okrivljenika predložio novčanu kaznu od 300,00 eura, a sud je uzeo u obzir da su svi okrivljenici do sada neosuđivani zbog prekršaja koji im se stavlja na teret, pa je temeljem čl. 37. Prekršajnog zakona, ublažio novčanu kaznu na iznos od 200,00 eura smatrajući isti je dostatan da u konkretnom slučaju ispuni svrhu kažnjavanja, kako generalnu tako i specijalnu te da ukaže i okrivljenicima i javnosti na neprimjerenost i kažnjivost takvog ponašanja.

16. Odredbom članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona propisano je da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena.

17. Okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka utvrđene u paušalnom iznosu, temeljem odredbe čl.138. st.2. t.3. i st.3., te čl.139. st.3. Prekršajnog zakona, a cijeneći trajanje i složenost postupka.

18. Ovaj sud je odbio prijedlog tužitelja da se okrivljenicima na temelju čl. 130. Prekršajnog zakona produže izdane mjere zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze jedan sa drugim, jer tužitelj ničim nije ukazao na potrebu produženja istih.

U Makarskoj, 12. studenog 2025.

ZAPISNIČARKA

SUTKINJA

Matea Ujević

Sonja Čule Erceg

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 dana po primitku istog, pisanim putem u 2 istovjetna primjerka putem ovog suda i oslobođena je plaćanja sudske pristojbe.

DNA:

1. Tužitelju.

2. Okrivljenicima,

3. U spis.