Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-467/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Predraga Jovanića, predsjednika vijeća, mr. sc. Ane Beloglavec, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Ljiljane Milina, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TT iz [adresa], OIB; 71788085477, kojeg zastupa Franjo Serdar, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Erste&Steiermarkische Bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB; 23057039320, kojeg zastupaju odvjetnici odvjetničkog društva Gugić, Kovačić i T iz [adresa], radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P-819/2019-32 od 4. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja TT kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P-819/2019-32 od 4. travnja 2025.
II. Odbijaju se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbe i zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na žalbu kao neosnovani.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
" I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
" Proglašavaju se nedopuštenim pljenidba i prijenos novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave - bjanko zadužnice potvrđene kod javnog bilježnika Jasminke Ankon iz Zagreba, Nehajska 22, br. Ov-6984/15 od 29.05.2015. godine, a koju je ovrhovoditelj podnio na naplatu FINI 30.11.2018. godine, te se po istoj zadužnici ovrha obustavlja.
Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni trošak, sve to u roku od 15 dana.“
II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 04. travnja 2025. godine, u roku od 15 dana."
2. Protiv presude žalbu je pravovremeno podnio tužitelj zbog bitne povrede odredbi postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, tj. iz svih žalbenih razloga u smislu članka 353. stavka 1. točaka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 23/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP). Tužitelj prigovara ocjeni izvedenih dokaza i daje svoju ocjenu dokaza, ističe da je uspio u postupku radi ukidanja pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi temeljem kojeg je određena ovrha u korist ovrhovoditelja HEP-Toplinarstva d.o.o., pa je u skladu s odredbama Sporazuma sklopljenog između tužitelja i tuženika 29. svibnja 2015. prestala obveza tužitelja na povrat isplaćenih sredstava koje je tužitelj podigao 13. siječnja 2015. sa svog računa, a tuženik mu je bio dužan vratiti zadužnicu, a ne temeljem iste podnijeti Financijskoj agenciji zahtjev za prisilnu naplatu protiv tužitelja. Sredstva koja je podigao sa svom računa krajem srpnja 2016. imao je pravo podignuti jer se radilo o povratu sredstava koja su mu neopravdano ovršena u korist HEP-Toplinarstva d.o.o. Pobija odluku o troškovima postupka i predlaže preinačiti pobijanu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, uz naknadu tužitelju troškova žalbe, nagrade za sastav žalbe, uvećano za PDV i sudsku pristojbu.
3. U odgovoru na žalbu tuženik je osporio žalbene navode kao neosnovane. Ističe da je tužitelj postupio protivno odredbama Sporazuma, te je ponovno podigao iznos od 13.200,00 kn, sa svog računa otvorenog kod tuženika, na koji je HEP- Toplinarstvo d.o.o. izvršio povrat sredstava, iako je znao i morao znati da se radi o sredstvima koja je iz svojih sredstava osigurao tuženik, čime je postupio protivno načelu savjesnosti i poštenja. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu. Zahtijeva naknadu tuženiku troškova odgovora na žalbu, nagradu za sastav odgovora na žalbu, uvećano za PDV i sudsku pristojbu.
4. Tužitelj se nije očitovao na odgovor na žalbu.
5. Žalba je neosnovana.
6. Prvostupanjski sud je utvrdio sve odlučne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva i na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravo. Sud je za svoju odluku dao jasne razloge i presuda se može ispitati, a ovaj sud ne nalazi bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, po osnovi članka. 365. stavka 2. ZPP.
7. Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je savjesno i brižljivo ocijenio provedeni dokazni postupak, kako svaki dokaz zasebno, tako i dokazni postupak kao cjelinu, u skladu s člankom 8. ZPP, uz pravilnu primjenu pravila o teretu dokazivanja, sukladno članku 221.a ZPP i dao je jasne razloge što je utvrdio na temelju kojeg od provedenih dokaza.
8. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio tijek postupka u predmetu istog suda poslovni broj: Ovr-7994/2018, u kojem je tužitelj, kao ovršenik, zaključkom od 24. siječnja 2019. upućen na pokretanje parnice radi proglašenja nedopuštenom pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju zadužnice, izdane od strane tužitelja kao sredstva osiguranja, ovjerene kod javnog bilježnika Jasminke Ankon u Zagrebu 29. svibnja 2025., pod brojem: Ov-6984/15.
8.1. Tužitelj je parnicu pokrenuo u roku i pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da u ovoj pravnoj stvari tužitelj stoga nije dužan dokazivati postojanje pravnog interesa za pokretanje parnice. Isto tako, okolnost što je ovrha provedena, odnosno prijenos zaplijenjenih sredstava izvršen, ne znači da je zahtjev za proglašenje ovrhe nedopuštenom, odnosno proglašenje nedopuštenosti pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava neosnovan i da bi tužbu u takvom slučaju sud trebao odbaciti kao nedopuštenu, kako to pogrešno smatra tuženik.
9. Nesporne činjenice među strankama prvostupanjski sud je pobliže naveo u točki 10. obrazloženja prvostupanjske odluke i pravilno je utvrdio sadržaj Sporazuma sklopljenog 29. svibnja 2015. između stranaka (dalje: Sporazum).
9.1. U skladu s odredbama Sporazuma tužitelj je izdao zadužnicu, ovjerenu kod javnog bilježnika 29. svibnja 2015., kao sredstvo osiguranja povrata sredstava koja su pogreškom tuženika isplaćena tužitelju, s računa tužitelja otvorenog kod tuženika, u iznosu od 13.000,00 kn, iako su ta novčana sredstva trebala biti blokirana, sve do pravomoćnosti rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovrv-2008/2013 od 3. travnja 2013., kojim je ukinuta klauzula pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Bureca u Zagrebu, poslovni broj: Ovrv-11331/2011 od 9. prosinca 2011.
10. Sporno je da li je tuženik bio ovlašten na temelju predmetne zadužnice pokrenuti postupak prisilne naplate svoje novčane tražbine protiv tužitelja, kao ovršenika, podnošenjem prijedloga Financijskoj agenciji (dalje: FINA) za pljenidbu i prijenos.
11. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je tuženik, postupajući po (pogrešnom) nalogu Fine, 21. srpnja 2016. uplatio u korist ovrhovoditelja HEP- Toplinarstvo d.o.o. iznos od 13.280,43 kn (stranica 70 spisa). Radi se o sredstvima na računu tužitelja koja je osigurao tuženik iz svojih sredstava (jer su zaplijenjena sredstva na računu tužitelja pogreškom odblokirana i isplaćena tužitelju). HEP- Toplinarstvo d.o.o. je izvršio povrat sredstava, odnosno 29. srpnja 2016. uplatio na račun tužitelja iznos od 13.280,43 kn. Tužitelj je 29., 30. i 31. srpnja 2016. podigao sa svog računa, otvorenog kod tuženika, iznos od ukupno 13.200,00 kn i potom zatvorio svoj račun kod tuženika, a nije vratio tuženiku novčana sredstva koja su pogreškom deblokirana i isplaćena tužitelju 13. siječnja 2015., u skladu sa Sporazumom.
12. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, kako je to određeno člankom 219. stavkom 1. ZPP, a u žalbi protiv presude stranke ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati nove dokaze, osim ako se radi o bitnim povredama postupka zbog kojih se može podnijeti žalba, kako je to određeno člankom 352. stavkom 1. ZPP, a što nije slučaj u ovom predmetu.
13. Tužitelj ne osporava da je sa svog računa podigao iznos od 13.000,00 kn 13. siječnja 2015., kao ni iznos od 13.200,00 kn krajem srpnja 2016.
13.1. Isplaćeni iznos od 13.000,00 kn, isplaćen tužitelju pogreškom tuženika, prije donošenja odluke Županijskog suda u Šibeniku od 7. ožujka 2016. poslovni broj: Gž-1999/2014, kojim je odbijena žalba ovrhovoditelja HEP-Toplinarstvo d.o.o. i potvrđeno prvostupanjsko rješenje o ukidanju klauzule pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi Javnog bilježnika od 9. prosinca 2011., tužitelj nije vratio na svoj račun, već je nakon ponovnog podizanja novčanih sredstava krajem srpnja 2016. zatvorio svoj račun kod tuženika.
13.2. Tuženik je izvršio isplatu s računa tužitelja u korist ovrhovoditelja HEP- Toplinarstvo d.o.o., iz sredstava koja je osigurao tuženik, temeljem naloga Fine. Okolnost što je taj nalog FINA dala protivno rješenju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovrv-2008/2013 od 3. travnja 2013. i rješenju Županijskog suda u Šibeniku od 7. ožujka 2016. poslovni broj: Gž-1999/2014, nije od utjecaja na ishod ovog postupka jer tuženik nije bio dužan, ni ovlašten ispitivati je li nalog FINE izdan u skladu s odredbama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ), kao ni provjeravati pravomoćnost i ovršnost sudskih odluka na temelju kojih je FINA naložila isplatu tuženiku.
13.3. Tužitelj nije dokazao svoju tvrdnju da je ovlašteno podigao krajem srpnja 2106. i daljnji iznos od ukupno 13.200,00 kn, odnosno da se radilo o povratu sredstava od strane HEP-Toplinarstva d.o.o., koja su mu bila prisilno ovršena temeljem pravne osnove (navedenog rješenja o ovrsi Javnog bilježnika od 9. prosinca 2011.), koja je naknadno otpala, a teret dokaza je u tom dijelu svakako na tužitelju.
14. Slijedom toga, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj postupao protivno načelu savjesnosti i poštenja, propisanog člankom 4. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23., dalje: ZOO) u vezi s člancima 1111. i 1115. ZOO, te odredbama Ovršnog zakona OZ, navedenim u obrazloženju pobijane presude, te da je tuženik bio ovlašten podnijeti prijedlog za prisilnu naplatu na temelju izdane zadužnice tužitelja.
15. U tom smislu prvostupanjska presuda ima jasne razloge, koje u cijelosti prihvaća ovaj sud, pa se radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja u tom dijelu upućuje na razloge pobijane presude. Ta odlučna utvrđenja i pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda žalba tuženika nije uspjela dovesti u sumnju.
16. Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita, donesena uz pravilnu primjenu odredaba ZPP o troškovima postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23.), cijeneći vrijednost predmeta spora i uspjeh stranaka u sporu, uz pravilnu ocjenu koje su radnje bile potrebne za vođenje postupka.
16.1. Stoga je žalba odbijena kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda (članak 368. stavak 1. ZPP).
17. Tužitelj nije uspio sa žalbom, odgovor na žalbu ne predstavlja trošak koji je bio potreban za vođenje postupka, pa su zahtjevi tužitelja i tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka odbijeni kao neosnovani i odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude (članak 166., u vezi sa člankom 155. ZPP).
Sisak, 19. studenog 2025.
Predsjednik vijeća
Predrag Jovanić
