Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž R-1095/2021-3

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Lidije Oštarić Pogarčić predsjednice vijeća, Nataše Peršić Brleković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tužene izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Pr-96/2018-25 od 27. svibnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba tužene te se ukida presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Pr-96/2018-25 od 27. svibnja 2021. i predmet vraća istome sudu na ponovno suđenje.

II. O zahtjevu tužene za naknadu troška nastalog povodom žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja, u točki I. izreke, naloženo je tuženoj isplatiti tužitelju ukupan iznos od 90.715,35 kn bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na pojedinačne mjesečne iznose, u razdoblju od 16.5.2013. do 16.4.2018., svakog 16. tog dana u mjesecu do isplate, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. U točki II. izreke naloženo je tuženoj naknaditi parnični trošak tužitelju u iznosu od 14.062,50 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 27.5.2021. do isplate, a u točki III. izreke odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.875,00 kn s kamatama dok je točkom IV. izreke odbijen zahtjev tužene za naknadu parničnog troška.

2. Tužena je pravovremeno podnijela žalbu pobijajući citiranu presudu u cijelosti pozivom na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev uz naknadu parničnih troškova tuženiku, podredno da se ista ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbenih navoda s prijedlogom da se žalba tužene odbije kao neosnovana.

4. Žalba tužene je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće od tužene kao poslodavca za neplaćeni prekovremeni rad u razdoblju od svibnja 2013. do travnja 2018. kada je tužitelj radio na blagdane koji su padali u radne dane od ponedjeljka do petka.

6. Po provedenom postupku sud prvog stupnja je utvrdio:

- da je nesporno da je tužitelj zaposlenik tužene tj. državni službenik zaposlen u Ministarstvu pravosuđa, u ..., u Odjelu osiguranja, kao stariji pravosudni policajac,

- da je nesporno da je tužitelj u utuženom razdoblju poslove obavljao u turnusu i u smjenama kako to proizlazi iz evidencije tuženika te da je poslove obavljao prema rasporedu radnog vremena tuženice i da nije izostao s posla niti jedan radni dan, a niti je koristio neplaćeni dopust,

- da iz evidencije o radu proizlazi da je tužitelj radio i na dane blagdana i neradne dane koji su padali između ponedjeljka i petka,

- da sud smatra da mu iste sate rada treba obračunati na kraju mjeseca u kojem je iste ostvario kao rad koji prelazi redovan mjesečni fond radnih sati,

- da se osnovna plaća službenika koji rade u redovnom radu od ponedjeljka do petka po 8 sati obračunava na bazi redovnog mjesečnog fonda radnih sati i sati blagdana koji padaju od ponedjeljka do petka, dok se osnovna plaća za službenike koji rade u smjenama i turnusu obračunava samo na osnovu redovnog mjesečnog fonda radnih sati,

- da je Komisija nadležna za tumačenje kolektivnog ugovora u nekoliko svojih Zapisnika protumačila čl. 44. st. 10. i 12. KU-a na način da je utvrdila da tužitelj ima pravo na naknadu za prekovremeni rad u trenutku kada prijeđe mjesečni fond radnih sati,

- da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusu i u smjeni, kako proizlazi iz evidencije tuženika, i to kad radi u dnevnoj smjeni radi od 7-19 sati, nakon toga je slobodan 24 sata, pa nakon toga radi 12 sati u noćnoj smjeni od 19 -7 sati i nakon toga je slobodan 48 sati,

- da je radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva izveden dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof.dr. sc Vatroslavu Zovku iz čijeg nalaza i mišljenja od 19.8.2020. proizlazi da u skladu s postavljenim zadatkom, neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan, koji pada u dane od ponedjeljka do petka, za utuženo razdoblje od travnja 2013. do zaključno ožujka 2018. iznosi ukupno 90.715,35 kn, a pojedini mjesečni iznosi i dospijeća istih dani su u Tabeli 3. nalaza.

6.1. Slijedom navedenih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da u skladu sa zadatkom vještačenja i propisima koji su u utuženom razdoblju bili na snazi te se primjenjuju u konkretnom slučaju, tužitelju pripada neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan, koji pada u dane od ponedjeljka do petka, za utuženo razdoblje od travnja 2013. do zaključno ožujka 2018. u ukupnom bruto iznosu od 90.715,35 kn sa zakonskim zateznim kamatama na mjesečne iznose osim za zakonske zatezne kamate tekuće na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u tom bruto iznosu , te obvezuje tuženika na naknadu parničnih troškova tužitelju pozivom na odredbu članka 154. stavak 1. ZPP-a odmjerenim prema odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u iznosu od 14.062,00 kn s pripadajućim kamatama od presuđenja do isplate.

7. U donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, pa tako niti apsolutno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju neosnovano upire u žalbi tužena obzirom da pobijana presuda nema takve nedostatke zbog kojih ju nije moguće pravno ispitati.

8. Međutim, tužena u žalbi osnovano ističe da je ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda u odnosu na tumačenje odredbe st. 12. čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13 - dalje: KU/08), odnosno st. 10. čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj 112/17, 12/18, 2/19 i 119/19 – dalje: KU/17).

9. U žalbenoj fazi ovog postupka sporan je način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati odnosno tumačenje odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

10. Sukladno odredbi čl. 44. st. 8. KU/08 (identično čl. 38. KU/17) radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno, u ciklusima 12-24-12-48.

10.1. Odredbom čl. 44. KU/08 (identično čl. 38. KU/17), ugovoreno je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

11. Prema pravnom shvaćanju izraženog u brojnim revizijskim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, obzirom na odredbu čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni čl. 44. st. 12. KU/08, odnosno čl. 38. st. 10 KU/17, vezan tumačenjima Komisije (npr. Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

12. U odnosu na odredbu čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, Komisija je donijela nekoliko tumačenja:

- Tumačenje broj 4/44 od 11. siječnja 2013. prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti, te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2 -2- 2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni,

- Tumačenje br. 10/44 od 13. lipnja 2013. da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca,

- Tumačenje br. 11/44 od 13. lipnja 2013. da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12 -24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU,

- Tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. da službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak - petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. KU, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,

- Tumačenje br. 2/35 da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam (8),

- Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014. da službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. KU nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. KU i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. KU te dodatke na plaću koje je ostvario,

- Tumačenje od 16. svibnja 2012.: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

13. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17), proizlazi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je tužena u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

14. Naime, u odlukama Vrhovnog suda RH broj Rev 446/2023-2 od 22. studenoga 2023. i Rev 1140/2022-2 od 15. veljače 2023., izraženo je pravno shvaćanje da se prema odredbi čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08 i 74/11), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU/08 , odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU/08 odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

15. Slijedom navedenog, zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda, činjenično stanje pogrešno je i nepotpuno utvrđeno te se za sada ne može prihvatiti kao pravilan financijski obračun po stalnom suskom vještaku Vatroslavu Zovku prema danoj zadaći glede utvrđenih prekovremenih sati kada je tužitelj radio na blagdane koji su padali u radne dane od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju.

16. Stoga će u ponovnom postupku prvostupanjski sud pravilno utvrditi činjenično stanje na način da će ponovno raspraviti obračun prekovremenog rada tužitelja tako što će provesti novo financijsko vještačenje za koje će dati pravilnu i jasnu zadaću vještaku uzimajući u obzir pravna shvaćanja iznijeta u ovoj odluci te će sukladno tome utvrditi osnovanost i visinu neplaćenog prekovremeni rada tužitelja u razdoblju od svibnja 2013. do travnja 2018. kada je tužitelj radio na blagdane koji su padali u radne dane od ponedjeljka do petka i donijeti novu zakonitu odluku kojom će odlučiti i o svim troškovima postupka sukladno članku 166. stavak 3. ZPP-a.

17. Iz navedenih razloga valjalo je uvažiti žalbu tužene te pozivom na odredbu članka 370. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 21. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Lidija Oštarić Pogarčić