REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž - 4121/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĆU, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi okr. ĆU, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 9. siječnja 2025., broj: Pp - 3216/2022-23, u sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okr. ĆU kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. ĆU je dužna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 70,00 (sedamdeset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 9. siječnja 2025., broj: Pp - 3216/2022-23, okr. ĆU proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je, izrečena novčana kazna 90,00 eura, koju kaznu je dužna platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura.
2. Protiv te presude, okr. ĆU pravodobno je po branitelju Miji Kladariću, odvjetniku u Slavonskom Brodu podnijela žalbu naznačujući da se žali zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenica pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Suština žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja svodi se na tvrdnju da je pogrešno prvostupanjski sud odluku utemeljio na iskazima svjedokinja AU i SU čiji iskazi su pristrani i nevjerodostojni, a to iz razloga jer su se u vrijeme inkriminiranog događaja protiv TU, sina AU i partnera SU vodili različiti postupci u odnosu na roditeljsku skrb nad zajedničkom mlt. djecom TU i okrivljenice u kojima je TU lišen prava na roditeljsku skrb. Osim toga, okrivljenik ističe da je nakon tog događaja SU podnijela kaznenu prijavu protiv okrivljenice i njenog oca zbog kaznenog djela prijetnje i tjelesne ozljede, a koja je odbačena zbog kontradiktornosti u samoj kaznenoj prijavi. Isto tako, da je TU neutemeljeno prijavio okrivljenicu za kazneno djelo prijetnje, a postupak je obustavljen jer je ODO u Bjelovaru odustao od gonjenja nakon provedenog postupka. Iz tih razloga proizlazi da su sve radnje kontinuirano usmjerene protiv okrivljenice da joj se naudi i diskreditira u postupcima koji su vođeni između NU i okrivljenice vezano za odluku suda o skrbi nad djecom, a predmetna prijava se vremenski poklapa sa vođenjem i odlukom suda kojom je TU lišen roditeljskih prava u odnosu na oboje zajedničke mlt. djece.
6. Međutim, suprotno žalbenim navodima okr. ĆU, prvostupanjski sud je temeljitom analizom i ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. I po ocjeni ovog suda, osnovano je, prvostupanjski sud iskaze svjedokinja AU i SU, ocijenio vjerodostojnim, budući da su iskazivale jasno i precizno te suglasno i detaljno opisale dinamiku događaja inkriminirane prilike, odnosno da je okrivljenica vikala i galamila na njih točno iskazujući o sadržaju riječi kojima je okrivljenica vikala i galamila, a što nesporno ukazuje na ponašanje okrivljenice kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao što je to pravilno zaključio prvostupanjski sud te svoj zaključak detaljno i argumentirano, ocjenjujući svaki dokaz posebno i u njihovoj ukupnosti, obrazložio.
6.1. Žalbenim navodima okrivljenice kojima ukazuje na vođenje više postupka između okrivljenice, TU te SU u odnosu na roditeljsku skrb nad zajedničkom mlt. djecom te kaznene prijave koje su odbačene odnosno kazneni postupak obustavljen, nije dovedena u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja te vjerodostojnost iskaza ispitanih svjedokinja. Osim toga, svjedokinje AU i SU propisno su i zakonito upozorene na posljedice davanja lažnog iskaza te su nakon takvog upozorenja suglasno svjedočile o svim odlučnim činjenicama od kojih ovisi ostvarenje bitnih obilježja prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret.
6.2. Iz navedenih razloga, žalbenim navodima okrivljenice nije dovedena u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, radi čega žalba okr. ĆU nije osnovana.
7. Nadalje, iz sadržaja žalbe proizlazi da se okr. ĆU nije žalila zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavak 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
7.1. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, te je okrivljenici za počinjeni prekršaj utvrdio novčanu kaznu primjerenu težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti i svrsi kažnjavanja iz članka 6. i članka 32. Prekršajnog zakona. Po ocjeni ovog suda novčana kazna, primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja jer je izrečena u iznosu neznatno iznad zakonom propisanog maksimalnog iznosa za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao blaža vrsta kazne budući da je za predmetni prekršaj osim novčane kazne alternativno propisana i kazna zatvora, kao teže vrsta kazne.
7.2. Ističe se da je nakon donošenja nepravomoćne presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 114/2022.), kao posljedica stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/2022., 88/2022.), a koji u konkretnom slučaju zbog konverzije novčane valute propisuje manji iznos najniže i najviše novčane kazne ( u iznosu od 20,00 do 100,00 eura, što prema fiksnom tečaju konverzije – 7.53450, iznosi 150,69 do 753,45 kuna), dok je Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja propisivao za taj prekršaj nešto strožu najnižu i najvišu novčanu kaznu (u iznosu od 50 dem do 200 dem, revalorizirano po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2001., odnosno od 25,56 do 102,30 eura prema obračunskom koeficijentu konverzije DEM-a u eure Hrvatske narodne banke na dan 1. siječnja 2002.). Budući da je, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud pravilno odmjerio novčanu kaznu i okrivljenici za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, izrekao novčanu kaznu 90,00 eura, a koja je unutar okvira novčanih kazni propisanih Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, kao i unutar okvira novčanih kazni propisanih Zakonom o izmjeni Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mir, ovaj drugostupanjski sud novi zakon nije primijenio, ocijenivši da je prema načelu konkretnosti (novčana kazna pravilno odmjerena i primjerena svim okolnostima slučaja) novi Zakon u izmijenjenoj odredbi ne dovodi do povoljnijeg rezultata za okrivljenika.
8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog, koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura) pa iznos od 70,00 eura predstavlja iznos neznatno iznad minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenice kao ni osoba koje je ista eventualno dužna uzdržavati.
9. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 19. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.
