Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-1791/2024

- R E P U B L I K A H R V A T S K A

-

- R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. LC, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019., 84/2021. i 114/2022.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutranjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Labin, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sesvetama od 29. siječnja 2024., broj: 22 Pp - 1905/2023, u sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutranjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Labin a po službenoj dužnosti te prihvaćanjem žalbe tužitelja, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Sesvetama od 29. siječnja 2024., okr. LC na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), oslobođen je optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv te presude, tužitelj Ministarstvo unutranjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava Istarska, Policijska postaja Labin pravodobno pravodobono je podnio žalbu, naznačujući da se žali zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7, 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

4.1. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 10. Prekršajnog zakona.

4.2. Naime, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da se pobijana prvostupanjska presuda, između ostalog, temelji i na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona, konkretno, na iskazu svjedokinje žrtve GC, koja nije pravilno i zakonito poučena o svojim pravima i dužnostima, odnosno, nije ispitana sukladno odredbama članka 173. Prekršajnog zakona u vezi člankom 285. Zakona o kaznenom postupku postupku („Narodne novine“ broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011., 91/2012. - Odluka i Rješenje USRH, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022. i 36/2024.) o ispitivanju svjedoka.

4.2.1. Prema odredbi članka 90. stavak 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.

4.2.2. Naime, odredbom članka 173. Prekršajnog zakona propisano je, da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o glavnoj raspravi od 11. siječnja 2024. proizlazi da prilikom ispitivanja svjedokinje žrtve GC u predmetnom Zapisniku nije ubilježeno da je ista upozorena na svoja prava sukladno gore navedenom zakonskim odredbama.

4.2.3. Prema odredbi članka 300. stavak 1. točka 5. Zakona o kaznenom postupku, propisano je da se, iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz članka 288. stavak 3. tog Zakona, nisu ubilježena u zapisnik.

4.2.4. Odredbom članka 288. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku, propisano je;

„(3) Nakon toga svjedok će se upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članku 286. stavku 1. ovog Zakona i to će se upozorenje unijeti u zapisnik.“

Odredbom članka 286. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku, propisano je:

„(1) Svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti. O tome će tijelo koje vodi postupak poučiti svjedoka.“.

4.2.5. Iz Zapisnika o glavnoj raspravi od 11. siječnja 2024. proizlazi da je na istoj ispitana svjedokinja žrtva GC, a da ista od stane prvostupanjskog suda nije propisno upozorena u smislu članka 288. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (dakle, da je dužna govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo te da nije obvezna odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložila sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti), obzirom da su navedena upozorenja izostala u konkretnom slučaju.

4.2.6. Kako dakle, upozorenja iz članka 288. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku, svjedokinji žrtvi GC nisu ubilježena u zapisnik o njezinom ispitivanju, radi se o nezakonitom dokazu koji se, sukladno članka 300. stavak 1. točki 5. Zakona o kaznenom postupku, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, pa se i na takvom dokazu ne može se temeljiti utvrđeno činjenično stanje i odluka o prekršajnoj odgovornosti okr. LC.

4.2.7. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 10. Prekršajnog zakona.

5. Međutim, neovisno o naprijed opisanoj bitnoj povredi odredaba prekršajnog postupka, u pravu je i tužitelj kada ističe da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno.

5.1. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da se prvostupanjski sud prilikom donošenja odluke o prekršajnoj neodgovornosti okrivljenika za djelo koje mu se stavlja na teret rukovodio činjenicom da je uvidom u medicinsku dokumentaciju žrtve GC (povijest bolesti KB Sveti Duh) utvrđeno da nije bilo sigurnih znakova akutne koštane traume i bez indikacija za hitan kirurški zahvat te bez indikacija za kirurškom hospitalizacijom, radi čega nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je došlo do prijeloma rebara kao što je to iskazivala žrtva GC.

5.2. Međutim, prilikom takvog zaključivanja prvostupanjski sud zanemaruje da se okrivljeniku optužbom niti ne stavlja na teret da je počinio fizičko nasilje prema izvanbračnoj partnerici GC sa nastupom tjelesnih ozljeda. Osim toga, nastanak tjelesnih ozljeda nije niti bitno obilježja nasilja koje se okrivljeniku stavlja na teret, a niti je nastupanje tjelesne ozljede odlučna činjenica za ocjenu da li je do fizičkog nasilja došlo ili ne. U tom smislu prvostupanjski sud zanemaruje da iz povijesti bolesti Kliničke bolnice „Sveti Duh“ Zagreb (list 38 spisa) proizlazi da je GC zatražila liječničku pomoć iskazavši da je „noćas napadnuta od strane partnera te da je zadobila više udaraca nogom po leđima i šakom po glavi“. Isto tako, u predmetnoj dokumentaciji je navedeno da je GC dijagnosticirano; Contusio capitis reg. occipitalis, Contusio dorsi rg. Th et LS te Contusio hemithoracis dex., a posebno da je konstatirano palpatorna bolnost okcipitalno palpatorna bolnost u projekciji 8-10 rebra u prednjoj aksilarnoj liniji u području desnog prsnog koša i palpatorna bolnost u projekciji Th10-Th12 te L1-L3 u području leđa. Dakle, činjenica da žrtva nije zadobila prijelom rebara kao što je to žrtva navela u svom iskazu nije relevantna za ocjenu je li do fizičkog nasilja od strane okrivljenika i doista došlo, dok s druge strane ostale činjenice naprijed opisane u medicinskoj dokumentaciji prvostupanjski sud ni na koji način nije ocjenjivao.

6. Ovdje je potrebno istaknuti da nije u pravu tužitelj kada se svojim žalbenim navodima poziva na iskaz svjedokinje GC dan na Zapisnik o ispitivanju svjedoka u Policijskoj postaji Labin (list 11-13 spisa), obzirom da se predmetni zapisnik ne može koristiti u postupku i na istom se presuda ne može temeljiti.

6.1. Naime, sukladno odredbi članka 158. stavka 7. i 8. Prekršajnog zakona, da bi se saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave o ispitivanju svjedoka mogla koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom nije jasno vidljivo koja upozorenja su ispitanom svjedoku dana i da li su istome uopće upozorenja dana.

6.2. Predmetni zapisnik o ispitivanju svjedokinje tiskani je formular, u kojem su, otisnuta sva upozorenja za svjedoke (toč. 1., 2., 3., 4. i 5.), međutim, ni na koji način, pa niti zaokruživanjem radnog broja ispred pojedinog sadržaja upozorenja, nije naznačeno da su svjedokinji sva propisana upozorenja dana. Radi se o tiskanom formularu, jednakom za sve svjedoke, iz kojeg mora jasno i nedvosmisleno biti vidljivo koja upozorenja su dana svjedoku, a što u ovom slučaju nije učinjeno. Iz navedenog razloga, protivno žalbenom navodu tužitelja, predmetni Zapisnik se ne može koristiti u dokaznom postupku, jer predstavlja nezakoniti dokaz.

7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene zakonite dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

8. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 19. studenog 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Sesvetama u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.