REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-11370/2024
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. PN, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu od 25. studenog 2024., broj Pp-1251/2024-16, u sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. PN, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog Pazinu od 25. studenog 2024., broj Pp-1251/2024-16, okr. PN je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 900,00 eura, u koju se uračunava lišenje slobode 21. srpnja 2024., pa je okrivljeniku preostala novčana kazna 860,18 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne, a obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 70,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika u Odvjetničkog društvu Čohilj i partneri d.o.o. iz Pule, zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi optužbe i odredi da troškovi padaju na teret proračunskih sredstava, a podredno da se ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okrivljenik osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, prigovarajući ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda. I ovaj sud smatra da prvostupanjski sud nije dovoljno kritički promotrio predmet optužbe u kontekstu dinamike cijelog događaja.
5. Okr. PN je proglašen krivim da je prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji počinio na način da je „nakon što je oko 03:00 sati došao kući s pučke fešte u Boljunu te je legao u krevet, kad su se s izlaska oko 05:00 sati vratile njegove mlt. kćerke BN rođ. 2009. i ZN rođ. 2007., te su probudile roditelje i suočile oca da je viđen u društvu ljubavnice, te da njegov osobni automobil ima oštećenja, nakon kraće rasprave, počeo vikati na kćerke da su glupe, psujući ih riječima „pizda vam materina“ što je kod njih prouzročilo strah i povredu dostojanstva“.
6. Iz provedenog dokaznog postupka, a naročito iz iskaza maloljetnih svjedokinja žrtava nasilja (kćeri okrivljenika) te okrivljenikove supruge, čije iskaze je prvostupanjski sud prihvatio vjerodostojnim, nedvojbeno proizlazi da su inkriminirani događaj, verbalnim i fizičkim napadom na oca, ovdje okrivljenika, započele upravo njegove kćeri. Tako mlt. svjedokinja žrtva nasilja BN doslovno navodi: „... kad smo došle u kuću tata je spavao na krevetu, ja sam ga krenula buditi, počele smo se derat na njega, vikat, tada se probudio i krenule smo se s njim naguravat. Nakon toga je i on počeo nas naguravat i vikao je „zovite policiju ili ću ja zvati““. U tom smislu iskazivala je i mlt. svjedokinja žrtva nasilja ZN, koja je na poseban upit pojasnila i situaciju oko naguravanja s okrivljenikom i to tako da je jasno navela kako su prvo one krenule naguravati oca. I svjedokinja PNB potvrdila je da su maloljetne žrtve nasilja inicirale ovaj događaj verbalnim i fizičkim napadom na okrivljenika.
7. Znači, radilo se o situaciji u kojoj su žrtve nasilja inicirale te aktivno i agresivno doprinijele konfliktu. Kod takvog stanja stvari, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud, kod donošenja odluke je li radnja okrivljenika koja mu se stavlja na teret dosegla prag prekršaja psihičkog nasilja u obitelji, znači ima li značaj psihološke dominacije nad žrtvama, tu radnju razmatrao zanemarivši sve razjašnjavajuće i kontekstualne okolnosti te se priklonio formalističkom i izoliranom tumačenju inkriminirane okrivljenikove izjave. U ovom prekršajnom postupku, takav pristup ovaj sud smatra pogrešnim. Promatranje inkriminirane radnje okrivljenika same za sebe, bez utvrđenja koje su radnje i ponašanja doveli do takve situacije, dakle ne uzimanje u obzir okolnosti cijelog konteksta događaja, ne može dovesti do pravilnog zaključka je li inkriminirana radnja okrivljenika takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Osim toga, čak i kada se ne bi radilo o potrebi razmatranja svih razjašnjavajućih i kontekstualnih okolnosti, a radi se, prvostupanjski sud je zanemario niz proturječnosti i nedosljednosti u iskazima svih ispitanih svjedokinja, na koje okrivljenik osnovano ukazuje u žalbi, a ima ih i više nego što ih žalba prikazuje.
8. Slijedom navedenog, ne mogu se prihvatiti razlozi prvostupanjskog suda kojima se rukovodio pri zaključivanju, jer je provedene dokaze trebalo cijeniti s više pažnje i kritičnosti pa je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze kao i druge dokaze za koje se ukaže potreba izvođenja te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza donijeti novu zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 19. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 7 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtve nasilja putem posebnog skrbnika, HZSR i tužitelja.
