REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-476/2025

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Gordane Korotaj, te članova vijeća Roberta Završkog i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog NĐČ, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/2010 i 114/22), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Zagreb, Služba za inspekcijske poslove, podnijetoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 29. studenog 2024., broj: Pp-12653/2024, na sjednici vijeća 19. studenog 2025.,

r i j e š i o j e :

Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Zagreb, Služba za inspekcijske poslove i ukida se prvostupanjsko rješenje o odbačaju optužnog prijedloga te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na suđenje.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj podnio je Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu optužni prijedlog kojim se NĐČ tereti za počinjenje prekršaja iz članka 61. stavka 1. Zakon o zaštiti od požara.

Prvostupanjski je sud u fazi ispitivanja optužnog akta pozvao tužitelja, temeljem odredbe članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), na izmjenu i dopunu činjeničnog opisa djela. Tužitelj je u roku dostavio podnesak kojim dopunjava optužni akt na način da je detaljno opisao događaj u kojem je došlo do požara, te konkretizirao mjere predostrožnosti koje je okrivljenik trebao poduzeti da do požara ne dođe, a koje nije poduzeo.

Po primitku takve dopune, sud prvog stupnja je odbacio optužni akt obrazlažući da je odlučna činjenica za postojanje navedenog prekršaja izazivanje požara, a da ta činjenica nije navedena niti u optužnom prijedlogu, niti u dopuni istog, zbog čega je trebalo odbaciti takav optužni prijedlog koji nije sastavljen u skladu s odredbom članka 160. stavka 2. podstavak 5. Prekršajnog zakona.

2. Protiv te odluke tužitelj je pravodobno podnio žalbu, navodeći u bitnom, da je postupio po traženju i dopunio optužni prijedlog. Žalitelj detaljno obrazlaže svoju dopunu, radnje koje je počinitelj trebao poduzeti i okolnosti događaja, ističući da je požar po svojoj definiciji nekontrolirano gorenje, pa je potpuno jasan opis prekršaja, tj. da se radi o izazivanju požara i da je djelo nesporno, zbog čega predlaže da se pobijano rješenje ukine.

3. Žalba tužitelja je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žaliteljica navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenih povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je utvrdio da su osnovani žalbeni navodi tužitelja koji ukazuju na povredu materijalnog prava.

5. Člankom 61. stavkom 1. Zakona o zaštiti od požara (kažnjiva odredba) je propisano:

„ 1) Novčanom kaznom u iznosu od 1990,00 do 19.900,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 260,00 do 1990,00 eura (članak 8. stavak 3.).“

Materijalnom odredbom članka 8. stavka 3. Zakon o zaštiti od požara je određeno:

„Svaka fizička i pravna osoba odgovorna je za neprovođenje mjera zaštite od požara, izazivanje požara, kao i za posljedice koje iz toga nastanu sukladno odredbama ovoga Zakona i odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.“

5.1. Okrivljeniku se stavlja na teret da je na neobrađenom zemljištu zapalio suhu travu, da nije pritom poduzeo potrebne mjere zaštite od požara (tužitelj u dopuni precizira koje su to mjere) te se vatra potpomognuta vjetrom proširila po suhoj travi u šumu uslijed čega je opožarena određena površina do intervencije vatrogasaca.

6. Takav činjenični opis u cijelosti ispunjava zakonsko biće prekršaja.

6.1. Naime, izostanak fraze „izazivanje požara“ (što je zakonski opis) u činjeničnom opisu ne znači da je činjenični opis nepotpun i da nedostaje bitan element bića prekršaja. Suprotno stavu prvostupanjskog suda, u činjeničnom opisu optužbe za prekršaj izazivanja požara, treba biti opisana i konkretizirana radnja okrivljenika koja se može podvesti pod zakonski opis djela.

6.2. Ukazuje se da se u činjeničnom opisu djela ne prepisuje i ne navodi doslovno tekst zakonskog opisa djela (dakle „...izazvao požar...“), već je nužno da se uneseni činjenični supstrat koji sadrži činjenice i okolnosti životno i konkretno opisane, može podvesti pod zakonski opis djela izazivanja požara, u ovom konkretnom slučaju pod prekršaj iz članka 61. stavka 1. Zakona o zaštiti od požara. Kako je u optužnom aktu navedeno da je okrivljenik; „zapalio suhu travu na neobrađenom zemljištu…, nije poduzeo odgovarajuće mjere predostrožnosti…, došlo je do nekontroliranog gorenja…, vatra se razbuktala i proširila zahvativši lišće u obližnjoj šumi…“, svakako su navedeni svi konstitutivni elementi potrebni za postojanje prekršaja izazivanja požara.

6.3. U materijalnoj odredbi sadržanoj u 8. stavku 3. Zakon o zaštiti od požara predviđena je odgovornost kako za neprovođenje mjera zaštite od požara tako i za izazivanje požara. Dakle, propisana je odgovornost za ponašanje koje se sastoji od apstraktnog ugrožavanja (neprovođenje mjera bez obzira je li došlo do posljedice), ali i za konkretno ugrožavanje (izazivanje požara). U ovom konkretnom slučaju upravo se radi o situaciji da je počinitelj osobno zapalio vatru koja se otela kontroli, pa je zbog njegova propuštanja dužne pažnje da spriječi širenje vatre adekvatnim preventivnim mjerama, izazvao požar.

7. S obzirom da je činjenični opis u potpunosti podoban za postupanje, pogrešno je sud prvog stupnja zaključio da takvim opisom nisu navedena sva bitna zakonska obilježja djela neosnovano odbacivši optužni prijedlog.

8. Slijedom navedenog je valjalo prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijano rješenje o odbačaju i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, ispitati okrivljenika i provesti dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

9. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 19. studenog 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.