Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-791/2023
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Gordane Korotaj, te članova vijeća Roberta Završkog i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog JM, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94 i 114/22), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Čakovec, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu od 9. siječnja 2023., broj: 31. Pp-1872/2022, na sjednici vijeća 19. studenog 2025.,
r i j e š i o j e :
Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Čakovec i ukida se prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni EM je, na temelju članka 161. točke 6. (ispravno članka 161. stavka 6.) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), oslobođen optužbe za počinjenje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci iste s obrazloženjem da tužitelj u činjeničnom opisu nije napisao zakonski tekst da je djelo počinjeno „na javnom mjestu“ a što je zakonsko obilježje prekršaja, čime opis djela nije dostatan, odnosno ne sadrži zakonom propisane sadržaje.
2. Protiv te odluke ovlšteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu, navodeći u bitnom, da izostanak fraze „na javnom mjestu“ nije razlog za odbacivanje, da je iz opisa djela vidljivo da se prekršaj dogodio na ulici kao neograničenom javnom mjestu, a da u međuvremenu nije došlo do izmjene zakona niti do prekida kontinuiteta u sudskoj praksi, zbog čega predlaže da se pobijana presuda ukine.
3. Žalba ovlaštenog tužitelja je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žaliteljica navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenih povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je utvrdio da su osnovani žalbeni navodi tužitelja koji ukazuju na povredu materijalnog prava.
5. Naime, u optužnom aktu je navedeno:
„…što je 13.10.2022. u 01,30 sati u mjestu Čakovec, ulica Katarine Zrinski bb, u teritorijalnom sektoru 1…“
Iako takva naznaka mjesta događaja nije besprijekorna jer nije konkretizirano što u naravi predstavlja navedena adresa, da bi se samo na temelju nje moglo zaključiti radi li se o neograničeno otvorenom ili fiktivnom javnom mjestu, isto tako nije naznačeno ni da se događaj odvio u dvorištu ispred obiteljske kuće ili na nekom drugom mjestu koje pripada kategoriji fiktivnih javnih mjesta.
5.1. S obzirom da, dakle, naznaka mjesta događaja u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nije dovoljno konkretizirana da bi se s nedvojbenom sigurnošću, bez izvođenja dokaza, moglo zaključiti radi li se o neograničeno otvorenom ili fiktivnom javnom mjestu, a ne radi se o nedostatku optužbe bez kojeg nije moguće voditi postupak, prvostupanjski sud je bio dužan započeti prekršajni postupak te izvođenjem dokaza, uz sve ostale odlučne činjenice koje čine biće inkriminiranog prekršaja, utvrditi i odlučnu činjenicu javnosti mjesta događaja te sukladno nedvojbeno utvrđenim odlučnim činjenicama donijeti odgovarajuću odluku.
6. Što se tiče navoda u pobijanoj presudi o nedostatku formulacije „na javnom mjestu“ u optužnom aktu, ističe se da se u činjeničnom opisu djela ne prepisuje i ne navodi doslovno tekst zakonskog opisa djela (dakle „...na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir...“), već je nužno da se uneseni činjenični supstrat koji sadrži činjenice i okolnosti životno i konkretno opisane, može podvesti pod zakonski opis djela, u ovom konkretnom slučaju za prekršaj iz članka 13. citiranog Zakona. Kako je u optužnom aktu navedeno da je okrivljenik „… u Čakovcu, Ulica Katarine Zrinski bb rukama izudarao UM u predjelu glave“, po mišljenju ovog suda navedeni su svi konstitutivni elementi potrebni za postojanje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
7. Stoga je pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, provesti postupak u kojem će ispitati okrivljenika te provesti druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
8. Na temelju svega gore navedenog, primjenom članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 19. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v. r
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
