Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-5688/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Gordane Korotaj, te članova vijeća Roberta Završkog i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog NC i okrivljenog TC, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten, protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 17. travnja 2025., broj: Pp-2481/2022, na sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni NC i okrivljeni TC su na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), oslobođeni optužbe za počinjenje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci iste s obrazloženjem da se terete za prekršaj počinjen na hodniku stambene zgrade, dakle na fiktivnom javnom mjestu, a da u činjeničnom opisu nije navedena odlučna okolnost – da se ponašanje reflektiralo na neograničeno otvorenom javnom mjestu.
2. Protiv te odluke tužitelj je pravodobno podnio žalbu, navodeći u bitnom da je utvrđenje prvostupanjsko suda pogrešno jer je optužni prijedlog podnesen 1. rujna 2022., dakle prije zaključka sjednice Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda RH vezano uz fiktivno javno mjesto, te je trebalo pozvati tužitelja na dopunu i ispravak, zbog čega predlaže da se pobijana presuda ukine.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Uvodno se napominje da nije sporno da se okrivljenicima stavlja na teret verbalni i fizički sukob na hodniku stambene zgrade. Ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu (u ovom slučaju stubištu), u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje počinitelja reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, što je u ovom slučaju izostalo.
6. Točno je da je Odjel za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske donio 12. listopada 2022. takav zaključak s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
7. Iako je navedeni zaključak donesen nakon podnošenja optužnog prijedloga u ovom predmetu, ovlašteni tužitelj je svakako imao dovoljno vremena izmijeniti i dopuniti svoj optužni akt nakon saznanja za spomenutu sudsku praksu, s obzirom da je oslobađajuća odluka donesena u travnju 2025., dakle dvije i pol godine nakon predmetnog zaključka.
8. U odnosu na žalbene navode ističe se da je prvostupanjski sud dužan ispitati optužni prijedlog sukladno obligatornoj zakonskoj odredbi članka 161. stavka. 6. Prekršajnog zakona, te je obvezan izvršiti kontrolu optužnog akta u smislu je li djelo činjenično opisano u optužnom prijedlogu za koje se okrivljenici optužuju, po propisu prekršaj, a u slučaju da utvrdi da opisano djelo nije prekršaj, obavezan je donijeti oslobađajuću presudu, bez pozivanja tužitelja na ispravak.
8.1. Dakle, bez obzira na vrijeme kada je Visoki prekršajni sud RH donio svoj zaključak, prvostupanjski sud nema ovlasti postupiti po članku 161. stavku 3. i 4. Prekršajnog zakona (pozivanje tužitelja na ispravak i dopunu optužnog akta), već je u takvoj procesnoj situaciji dužan donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.
9. Stoga je s razlozima za oslobađajuću odluku suglasan i ovaj sud, pa je imajući sve navedeno u vidu, odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 19. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
