Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž R-48/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Dubrovniku, po sucu Emiru Čustoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice KŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju kao punomoćnici zastupaju odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ana Smolčić i Ivana Marković Palaić u Sisku, protiv tuženice Opće bolnice dr. Ivo Pedišić Sisak, Ulica Josipa Juraja Strossmayera 59, OIB 01066571771, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice podnesenoj protiv odluke o troškovima sadržane u presudi bez održavanja ročišta Općinskog suda u Sisku broj Pr-81/2024-6 od 24. ožujka 2025., 19. studenog 2025.
r i j e š i o j e
Žalba tuženice se uvažava, te se odluka o parničnim troškovima sadržana u točki II izreke presude Općinskog suda u Sisku broj Pr-81/2024-6 od 24. ožujka 2025. godine u pobijanom dijelu (kojim je naloženo plaćanje parničnih troškova u iznosu od 46,85 EUR tj. preko iznosa od 78,15 EUR) preinačava tako da glasi:
"Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnih troškova u iznosu od 46,85 EUR kao neosnovan."
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku plaćanje svote od 20,40 EUR na ime uvećanja plaće za dodatke za prekovremeni rad (točka I izreke), dok je točkom II izreke naloženo tuženici platiti parnične troškove tužiteljici u svoti od 125,00 EUR (točka II izreke).
2. Tuženica je podnijela žalbu protiv točke II izreke (odluka o parničnim troškovima), i to preko iznosa od 78,15 EUR, dakle za iznos od 46,85 EUR zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP). Tuženica pobija odluku suda u dijelu kojim je priznat trošak za sastav podneska od 20. veljače 2025. preko iznosa od 15,62 EUR smatrajući da se ne radi o obrazloženom podnesku u smislu Tbr. 8. točka 1. i 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore („Narodne novine“, broj 138/23 – u daljnjem tekstu: Tarifa) jer se ne iznose nove činjenice ili očitovanja već samo specificira tužbeni zahtjev sukladno izračunu tuženice, već o podnesku iz Tbr. 8. točka 4. za koji pripada 25% nagrade iz Tbr. 7. točka 1. Tarife, tj. ¼ dijela od 62,50 EUR što daje iznos od 15,62 EUR.
3. Žalba je osnovana.
4. Tuženica je navela da žalbu podnosi zbog svih žalbenih razloga ali nije konkretizirala bitne povrede odredaba parničnog postupka pa je drugostupanjski sud ispitao odluku u smislu dužnosti i ovlaštenja iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, te je utvrdio da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.
5. U žalbi se ne navodi koje činjenice tijekom postupka nisu utvrđene odnosno koje su pogrešno utvrđene.
6. Prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo.
7. Sporna je visina nagrade za sastav podneska po odvjetniku od 20. veljače 2025.
8. Tbr. 8. točka 1. Tarife za sastavljanje tužbe, odgovora na tužbu, prigovora protiv platnog naloga i četiri obrazložena podneska u prvostupanjskom postupku odvjetniku pripada nagrada iz Tbr. 7. točka 1., 4., 7. i 8. Tarife dok za sastavljanje obrazloženog podneska iz Tbr. 8. točka 1. Tarife pripada 50% nagrade, a za sastavljanje ostalih podnesaka odvjetniku pripada 25% nagrade iz Tbr. 7. točka 1., 4., 7. i 8. Tarife ali ne više od 25%.
9. Tuženica je dostavila izračun razlike plaće, a tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev prema tom izračunu podneskom 20. veljače 2025. Nakon toga tuženica je učinila nespornom osnovanost i visinu tužbenih zahtjeva.
10. Podnesak kojim je tužiteljica uskladila tužbeni zahtjev sa podacima o razlici dodataka na plaću koje je dostavila tuženica, kojim se nije očitovala o novim činjenicama niti je odgovarala na navode odgovora na tužbu, se ne može smatrati obrazloženim podneskom u smislu Tbr. 8. točka 1. i 3. Tarife, već spada u red ostalih podnesaka za koje stranci pripada 25% nagrade iz Tbr. 8. točka 1. Tarife, dakle radi se o podnesku iz Tbr. 8. točka 4. Tarife, a ukupna nagrada koja tužiteljici pripada po ovom osnovu je 15,62 EUR.
11. Slijedom navedenog valjalo je preinačiti odluku o troškovima u dijelu kojim je tužiteljici dosuđena svota od 46,85 EUR, i taj dio zahtjeva za naknadu troškova odbiti kao neosnovan.
12. Radi izloženog na temelju odredbe članka 380. točka 3. supsidijarnog ZPP-a riješeno je kao u izreci.
Dubrovnik, 19. studenog 2025.
Sudac:
Emir Čustović
