Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Ob-27/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sucu Srđanu Kuzmaniću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Područnog ureda Beli Manastir, protiv protustranaka 1. FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. mlt. KS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. mlt. ZS, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po posebnoj skrbnici ŽS, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, odlučujući o žalbi protustranke pod 1. izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj R1 Ob- 538/2024-24 od 14. ožujka 2025., 19. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj R1 Ob-538/2024-24 od 14. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je doslovno:

„Roditelj FS, OIB: [osobni identifikacijski broj] lišava se prava na roditeljsku skrb u odnosu na djecu mlt. DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.2021. u [adresa] i mlt. ZS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.2022. u [adresa]. “

2. Protustranka pod 1. je protiv prvostupanjskog rješenja podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga predviđenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – u daljnjem tekstu: ZPP), čija supsidijarna primjena proizlazi iz članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj 59/23 – u daljnjem tekstu: ZIP) te predlaže preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog predlagatelja odnosno podredno ukinuti pobijano rješenje te vratiti predmet na ponovno postupanje prvostupanjskom sudu.

3. Predlagatelj nije odgovorio na žalbu.

.

4. Žalba je pravodobna i dopuštena.

5. Žalba nije osnovana.

6. U prijedlogu se ističe da je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj R1 Ob- 524/23 od 6. srpnja 2023. produljena mjera oduzimanja prava majci (protustranci pod 1.) na stanovanje s mlt. djecom DS i ZS (protustrankama pod 2. i 3.) te da je svakodnevna skrb o djeci povjerena ustanovi socijalne skrbi – „Kući ljubavi“ Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u Zagrebu na narednih godinu dana, počevši od 3. kolovoza 2023. Nadalje se navodi da je tijekom 2024. majka svega 4 puta posjetila mlt. DS i ZS, što je prouzročilo da je djeca sve manje prepoznaju, a i da telefonski rijetko kontaktira djelatnike kako bi se informirala o djeci. Ističe se da protustranka pod 1. nije pokazala sposobnost ni roditeljske vještine čak ni na minimalnoj razini da bi mogla natrag preuzeti skrb o djeci uz praćenje blažim mjerama obiteljsko-pravne zaštite. Ranija praćenja da su pokazala da je protustranka pod 1. sklona donošenju odluka koje nisu u najboljem interesu maloljetne djece, da često mijenja mjesto boravka te da je sklona ulasku u burne i nestabilne veze s muškarcima koji su duži niz godina poznati predlagatelju. Protustranka pod 1. da u svom kućanstvu ranije nije imala osigurane ni osnovne potrepštine za djecu, a ista da su prilikom terenskih očevida od strane stručnih radnika predlagateljevog Područnog ureda Glina zaticana u neurednom stanju, kao i čitav stambeni prostor. Protustranci pod 1. da je od strane predlagatelja bila ponuđena i novčana pomoć u nekoliko navrata, ali da bi ista negodovala i odustajala od zahtjeva te neprimjereno reagirala kad bi bila upoznata da svoj zahtjev treba obrazložiti i potkrijepiti dokazima. Sve navedeno uz naglasak na nekontroliranje trudnoće, nekontroliranje vlastitog psihičkog stanja, kao i nasilje te neprimjereni stambeni i drugi uvjeti doveli su do procjene da maloljetne kćeri (protustranke pod 2. i 3.) u njenom kućanstvu ne bi bile sigurne. Tijekom postupka preispitivanja mjere oduzimanja prava na stanovanje s maloljetnom djecom da se pristupilo ispunjavanju liste razvojnih rizika, prilikom čega da je utvrđena visoka razina rizika na strani majke, koju prije svega predstavlja neriješeno stambeno pitanje, njene izražene emocionalne i psihičke poteškoće, njezin neodgovarajući stil života - česte selidbe, neprijavljeni boravak, stalno mijenjanje poslova, neprihvaćanje odgovornosti za skrb o djeci, nasilni odnos s partnerom, prijave za zlostavljanje i zanemarivanje djeteta, neprimjerene reakcije na predlagateljeve mjere, intervencije i stručne djelatnike. U odnosu na razvojne rizike na strani mlt. DS i ZS se ističe da su oni od trenutka njihovog izdvajanje iz obitelji protustranke pod 1. reducirani. S obzirom na već opisane rizične čimbenike na strani protustranke pod 1. da bi se povratkom djece kod nje djecu dovelo u opasnost za vraćanje te intenziviranje određenih rizika u odnosu na koje je protustranka pod 1. već ranije pokazala kako se s njima nema kapaciteta nositi te da je prostustranka pod 1. svojim ponašanjem pokazala usmjerenost na sebe i na vlastite potrebe, a ne na potrebe djece i poduzimanje konkretnih radnji u svrhu osiguravanja uvjeta za povrat djece u obitelj. Nakon što je predlagatelj sačinio listu razvojnih rizika djece zaključio je da majci, radi zaštite najboljih interesa mlt. djece, treba oduzeti pravo na roditeljsku skrb pa je stoga podnio predmetni prijedlog.

7. Protustranka pod 1. se protivila prijedlogu te predlagala obijanje istog.

8. Posebna skrbnica protustranaka pod 2. i 3. navela je da nije utvrđivala njihovu volju i mišljenje s obzirom na njihovu nisku kronološku dob.

9. Prvostupanjski sud je tijekom postupka utvrdio da protustranka pod 1. nema minimalne roditeljske kapacitete za preuzimanje skrbi o mlt. djeci niske kronološke dobi, koji pretpostavljaju poznavanje dječjih psihičkih i fizičkih potreba, a da pored toga protustranka pod 1. već dulje vrijeme nema objektivnih mogućnosti preuzeti skrb o djeci i osigurati im kvalitetne životne uvjete nego zajedno sa svojim partnerom F živi u prljavom i neuredno prostoru koji nema ni minimum uvjeta za život. Pored navedenog da je upitan odnos protustranke pod 1. i njezinog izvanbračnog partnera, jer da je ona sama u svom iskazu navela da se s njim fizički sukobljavala i da ga je prebila. Prvostupanjski sud je utvrdio i da su protustranke pod 2. i 3. temeljem dvije odluke prvostupanjskog suda iz domena obiteljsko-pravne zaštite privremeno povjerene ustanovi socijalne skrbi – „Kući ljubavi“ Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u Zagrebu, očekujući da će protustranka pod 1. konsolidirati svoje objektivne i subjektivne okolnosti. Također je utvrđeno da protustranka pod 1. nije učinila ništa u pogledu svoga mentalnog zdravlja, nego je samovoljno napustila bolničku ustanovu odbivši pri tome psihologijsko testiranje, nije za trajanja ovog postupka našla posao, nego je još rodila mlt. GS, također dijete neupisanog očinstva, kao što je to slučaj s protustrankama pod 2. i 3. S druge strane da protustranke pod 2. i 3. smještene u ustanovi pokazuju napredak u svome psihofizičkom razvoju, jer da tu imaju svu potrebnu medicinsku i odgojnu skrb, pa su tako obje djevojčice izrazito bistre i emocionalno tople, te su razvile uzajamnu čvrstu međusobnu privrženost.

10. Ocjenom provedenih dokaza prvostupanjski sud je utvrdio da je protustranka grubo kršila roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava, a što je sve utvrđeno na temelju predlagateljevog izvješća i procjene iz koje proizlazi da bi povratak mlt. djece u obiteljsko okruženje s protustrankom pod 1. predstavljalo opasnost za njihov život, zdravlje i razvoj. Prvostupanjski sud je utvrdio da protustranka pod 1. nije poštovala ranije mjere, koje su joj kao blaže bile izricane radi poboljšanja uvjeta u kojima bi mogla odgajati svoju djecu pa je stoga prvostupanjski sud zaključio da bi povratak mlt. djece protustranci pod 1. ugrožavao njihovo zdravlje i razvoj, u situaciji kad su ona sad, zahvaljujući činjenici da su izdvojena od protustranke pod 1., urednog psihofizičkog razvoja te izražene emocionalne topline, kao i međusobne sestrinske povezanosti.

11. Utvrdivši da protustranka pod 1. zloupotrebljava, odnosno grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava, prvostupanjski sud je primjenom članka 170. i članka 171. točke 4. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – u daljnjem tekstu: ObZ) te članaka 3. i 9. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine Međunarodni ugovori", broj 12/93) odbio predmetni prijedlog kao neosnovan.

12. Protivno žalbenim navodima nisu ostvarene bitne povrede postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u vezi s člankom 338. stavkom 4. ZPP-a te članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Pobijano rješenje je adekvatno obrazloženo, u istom su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, navedeni razlozi nisu nejasni ni proturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima odluke navodi o sadržaju isprava i o iskazima danim u postupku i samih tih isprava. Nije ostvarena ni bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u vezi s člankom 219. stavkom 1. ZPP-a i s člankom 221.a ZPP-a, jer prvostupanjski sud pobijano rješenje nije donio primjenom pravila o teretu dokazivanja.

13. Nisu ostvarene ni druge bitne povrede postupka o kojima ovaj sud vodi računa po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavka 2. supsidijarnog ZPP-a niti je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

14. Protivno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je ispunjen posebni uvjet propisan člankom 171. stavkom 1. točkom 4. ObZ-a, j er iz predlagateljevog izvješća i procjene nedvojbeno proizlazi da bi povratak mlt. protustranaka pod 2. i 3. u obitelj protustranke pod 1. nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta za njih predstavljao ozbiljnu opasnost za život, zdravlje i razvoj.

14.1. Naime, iz zaključka predlagateljeve sveobuhvatne obiteljske procjene od 1. srpnja 2023. (list spisa 35 – 46) proizlazi da je prostustranka pod 1. svojim dosadašnjim ponašanjem prema djeci iz ranije zajednice, a posebno unazad godinu dana u odnosu na djecu iz nove izvanbračne zajednice, nije pokazala minimalnu razinu sposobnosti i roditeljskih vještina da bi mogla natrag preuzeti skrb o protustrankama pod 1. i 3. uz praćenje blažim mjerama obiteljsko-pravne zaštite. Iz izvješća proizlazi da je protustranka pod 1. sklona donošenju odluka koje nisu najboljem interesu mlt. djece, često mijenja mjesto boravka, sklona je ulasku u burne i nestabilne veze s muškarcima koji su duži niz godina poznati predlagatelju, što je slučaj i s navodnim ocem protustranaka pod 2. i 3. ĆS s kojim kontinuirano prekida i obnavlja vezu. Protustranka pod 1. da u svom kućanstvu ranije nije imala osigurane ni osnovne potrepštine za djecu, a ranijim terenskim očevidima od strane djelatnika Područnog ureda Glina njezina djeca su zaticana u neurednom stanju kao i općenito čitav stambeni prostor. Tijekom postupka preispitivanja mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom da se pristupilo ispunjavanju liste razvojnih rizika te da je utvrđena visoka razina rizika na strani majke. Prije svega visoku razinu rizika da predstavlja njeno neriješeno stambeno pitanje, zatim izražene emocionalne i psihičke poteškoće, neodgovarajući stil života – selidbe, neprijavljeni boravak, stalno mijenjanje poslova, neprihvaćanje odgovornosti za roditeljstvo, nasilni odnos s partnerom, prijave za zlostavljanje i zanemarivanje djeteta, neprimjerene reakciji na mjere, intervencije i stručnjake socijalne skrbi, a sve to je dovelo do ocjene kako mlt. djeca u njenom kućanstvu ne bi bila sigurna. Kad je riječ o razvojnim rizicima na strani mlt. protustranaka pod 2. i 3. utvrđeno je da su od trenutka izdvajanja iz obitelji protustranke pod 1. ti rizici reducirani. S obzirom na navedeno, a na već opisane rizične čimbenike na strani protustranke pod 1., da je jasno kako bi se eventualnim povratkom kod majke mlt. djeca dovela u opasnost za vraćanjem te intenziviranjem određenih rizika u odnosu na koje je majka već i ranije pokazala kako se s njima nema kapaciteta nositi. Protustranka pod 1. da je svojim ponašanjem pokazala usmjerenost isključivo na sebe i vlastite potrebe, a ne na potrebe djece i poduzimanja konkretnih radnji u svrhu osiguranja uvjeta za povratak mlt. djece u njenu obitelj. Zaključno se u predlagateljevom izvješću i procjeni utvrđuje da se čak ni u suradnji s područnim uredom Glina nije uspjelo pribaviti podatke o aktualnim obiteljskim materijalno- stambenim i drugim prilikama protustranke pod 1., ali da se na temelju ranijih postupanja i njenih ponašanja, kao i na temelju razgovora s njom ne stječe dojam da je ista sposobna preuzeti skrb o maloljetnoj djeci. Slijedom navedenog, a uzevši u obzir aktualno napredovanje u razvoju mlt. protustranaka pod 2. i 3., koji bi sigurno bio ugrožen povratkom u kućanstvu protustranke pod 1., stručni tim predlagatelja je mišljenja da je u najboljem interesu mlt. djece da se protustranka pod 1. liši prava na rodiiteljsku skrb u odnosu na protustranke pod 2. i 3 .

14.2. Sve naprijed navedene zaključke predlagateljevog stručnog tijela, koje i ovaj sud prihvaća kao pravilne, nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima.

15. Protivno žalbenim navodima, zadatak posebnog skrbnika mlt. djece (protustranaka pod 2. i 3.) nije izražavati mišljenje o predmetnom prijedlogu za lišavanje roditeljske skrbi, budući to ne spada u zadaće posebnog skrbnika koje su taksativno nabrojene u članka 240. stavku 2. ObZ-a. Prema navedenoj odredbi posebni skrbnik je dužan zastupati dijete u postupku za koji je imenovan, obavijestiti dijete o predmetu spora, tijeku i ishodu na način koji je primjeren djetetovoj dobi te prema potrebi kontaktirati s roditeljem ili drugim osobama koje su djetetu bliske.

16. Budući žalba nema opravdanja odlučeno je kao u izreci temeljem članka 380. točke 2. supsidijarnog ZPP-a.

U Dubrovnik, 19. studenoga 2025.

S u d a c:

Srđan Kuzmanić