Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-1288/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, uz sudjelovanje zapisničarke Jane Puškarić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika KJ, zbog djela prekršaja iz članka 199. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22., dalje: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, Postaje prometne policije Rijeka KLASA: 211-07/23-1/14301, URBROJ: 511-09-34-23-1 od 4. studenoga 2023., nakon glavne i javne rasprave održane 13. studenoga 2025. u nazočnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja, na temelju članka 183. i članka 171.a Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: Prekršajni zakon), 19. studenoga 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik KJ, sin K i Ć, rođene Z, rođen **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], po zanimanju mag. ekonomije, VSS, zaposlen u Gastro tim d.o.o., iznos plaće 1.100,00 eura mjesečno, neoženjen, bez djece, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan - prema vlastitoj izjavi, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak,

k r i v  j e

što je

dana 4. studenoga 2023. u 01:00 sati u Rijeci, Školjić 11, kao vozač upravljao vozilom M1 marke Renault registarske oznake [registarska oznaka] i kretao se ulicom Školjić iz smjera centra grada u smjeru Kozale, pod utjecajem alkohola u organizmu od 1,17 g/kg, što umanjeno za sigurnosnu razliku od 0,1 g/kg iznosi 1,07 g/kg,

dakle, kao vozač upravljao vozilom na cesti, a u krvi je imao alkohola iznad 1,00 g/kg do 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka,

čime je počinio prekršaj iz članka 199. stavka 7. u vezi sa stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa se na temelju citirane zakonske odredbe okrivljeniku

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 660,00 eura (šesto šezdeset eura).

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti ove presude. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Prema članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik u roku koji mu je ovom odlukom određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne, odnosno 440,00 eura (četiristo četrdeset eura), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u roku od 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, Postaja prometne policije Rijeka, izdala je prekršajni nalog KLASA: 211-07/23-1/14301, URBROJ: 511-09-34-23-1 od 4. studenoga 2023., kojim je okrivljenik KJ proglašen krivim zbog djela prekršaja činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci ove presude te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 660,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca, a obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 66,36.

1. Nakon počinjenja prekršaja Zakon o sigurnosti prometa na cestama je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 145/24), ali kasniji zakon nije blaži za počinitelja, pa je Sud prema počinitelju u smislu odredbe članka 3. stavka 1. Prekršajnog zakona primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja.

2. Okrivljenik je protiv prekršajnog naloga pravodobno podnio dopušteni prigovor radi poricanja prekršaja pa je Sud, na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona, prekršajni nalog stavio izvan snage te je proveo glavnu raspravu.

2. Okrivljenik je ispitan na ročištu za glavnu raspravu, na kojoj je bio prisutan i predstavnik tužitelja te je u prvom redu izjavio da se smatra krivim za prekršaj za koji ga se tereti. U odnosu na navode optužbe okrivljenik iskazuje da je točno da je 4. studenoga 2023. u 01:00 sat upravljao automobilom marke Renault, registarske oznake [registarska oznaka], i to ulicom Školjić u Rijeci, gdje je zaustavljen po policijskim službenicima koji su mu alkometrom utvrdili koncentraciju od 1,07 g/kg alkohola u organizmu. Napominje da mu nije omogućeno da se alkotestira 10 do 15 minuta nakon zaustavljanja, a što mu je u ranijim prilikama kada je bio alkotestiran, bilo omogućeno. Navodi i da je posljednje piće popio oko 5 minuta prije zaustavljanja.

3. Na upit sutkinje, okrivljenik navodi da je potpisao zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola bez stavljanja primjedbi jer se nije htio suprotstavljati policijskim službenicima. Nadalje navodi da se kaje zbog počinjenog prekršaja te da nakon predmetnog prekršaja nije upravljao vozilima kada bi imao nedopuštenu koncentraciju alkohola u organizmu. Moli da Sud uzme u obzir da je u obitelji jedini trenutno zaposlen i jedini prima plaću, otac mu je u invalidskoj mirovini, majka čeka mirovinu, a i brat je duže vrijeme na bolovanju jer je operirao kralježnicu.

4. Predstavnik tužitelja nije imao pitanja za okrivljenika, a napomenuo je da nema zakonske odredbe koja bi propisivala obvezu da se s alkotestiranjem čeka 10-15 minuta nakon zaustavljanja, nego se radi o uputama za uporabu aparata, prema kojima je bitno da je od zadnje konzumacije alkohola proteklo određeno vrijeme.

5. O svojim osobnim prilikama i imovinskom stanju, okrivljenik je naveo da živi s roditeljima i bratom, nije vlasnik nekretnina, vlasnik je automobila marke Ford starog 15 godina te osim plaće nema drugih primanja.

3. S obzirom da je Sud ocijenio da je okrivljenikovo priznanje djela prekršaja sukladno dokazima iz spisa predmeta, dokazni je postupak proveo sukladno članku 171.a stavku 3. Prekršajnog zakona, odnosno izvedeni su samo dokazi koji se odnose na odluku o prekršajnopravnoj sankciji i drugim mjerama.

6. U dokaznom je postupku pročitan zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu KJ od 4. studenoga 2023. u kojem je navedeno da je ispitanik izjavio da je konzumirao alkoholna pića i to tri pive, naznačeno je da ispitanik prihvaća ispitivanje, da ne poriče rezultate ispitivanja, da je postupanje prema ispitaniku obavljeno 4. studenoga 2023. u 01:11 sati uporabom uređaja Dräger 7000 ARSC-0120, da mu je utvrđena koncentracija alkohola od 1,17 g/kg koja je umanjena za 0,1 g/kg, odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja, pa iznosi 1,07 g/kg, ispitanik na zapisnik nije stavio primjedbe te je isti vlastoručno potpisao. Pročitano je izvješće o ispitivanju broj 0688/23 aparata Etilometar Alcotest 7000, proizvođača Dräger Safety AG&Co. KGaA, tvornički broj ARSC-0120, s datumom ovjere 14. travnja 2023. i valjanosti ovjere do 30. travnja 2024.

7. Nastavno je pročitana naredba o određivanju mjere opreza okrivljeniku KJ od 4. studenoga 2023. kojom mu je naređena zabrana upravljanja vozilom uz oduzimanje dozvole za upravljanje, s trajanjem mjere od 4. studenoga 2025. do 6. studenoga 2025.

8. Naposljetku su pročitani podaci Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika iz kojih proizlazi da unatrag tri godine nije prekršajno osuđivan.

9. Okrivljenik niti predstavnik tužitelja nisu imali primjedbe na izvedene dokaze niti daljnje dokazne prijedloge.

4. Završno je predstavnik tužitelja izjavio da, s obzirom na priznanje okrivljenika, predlaže da mu se izrekne minimalno propisana novčana kazna, a s obzirom da nije kažnjavan, odustaje od prijedloga za izricanje zaštitne mjere.

10. Okrivljenik je završno zamolio da mu Sud odobri duži rok plaćanja novčane kazne.

5. Prema članku 199. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, BE, F, G i AM ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, a u stavku 7. istoga članka za prekršaj vozača i instruktora vožnje ako u krvi ima alkohola iznad 1,00 do 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, propisana je novčana kazna u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura.

6. Na temelju ovako provedenog postupka, činjenice da je djelo prekršaja utvrđeno neposrednim zapažanjem ovlaštene službene osobe te mjerenjem količine alkohola u krvi okrivljenika uz pomoć prethodno uredno ispitanog mjernog uređaja koji mjeri količinu alkohola u litri izdahnutog zraka, o čemu je sastavljen zapisnik koji je i okrivljenik potpisao, kao i na temelju priznanja djela prekršaja od strane okrivljenika, a koje je priznanje sukladno dokazima u spisu, Sud nalazi utvrđenim da je okrivljenik 4. studenoga 2023. u 01:00 sat kao vozač upravljao osobnim automobilom na cesti kada je u organizmu imao 1,07 g/kg alkohola, a što je utvrđeno mjernim uređajem Dräger.

11. U odnosu na napomenu okrivljenika kako mu predmetne prilike nije omogućeno da se alkotestira 10 do 15 minuta nakon zaustavljanja, valja istaknuti da odmak od posljednje konzumacije alkoholnog pića do početka alkotestiranja nije propisan niti Zakonom o sigurnosti prometa na cestama niti drugim zakonom niti podzakonskim aktom kao obvezni dio preliminarnog ispitivanja vozača motornog vozila na prisustvo alkohola u organizmu. Osim toga, iz provedenih dokaza slijedi da je okrivljenik upravljao vozilom na cesti u 01:00 sat, a da je ispitivanje prisutnosti alkohola obavljeno u 01:11 sati. Uvažavajući navode okrivljenika da je posljednje piće konzumirao oko 5 minuta prije zaustavljanja, izneseno ukazuje da je između posljednje konzumacije i mjerenja proteklo dovoljno vremena koje opravdava zaključak o valjanosti rezultata testiranja, a pritom je očitano stanje i umanjeno za granicu dopuštene pogreške mjerenja od 0,1 g/kg. Nadalje, ako je okrivljenik nakon ispitivanja, kada mu je osobno i uručen zapisnik o ispitivanju, smatrao da utvrđeni rezultati nisu istiniti, mogao je tražiti stručni pregled analizom krvi i urina, a što nije učinio.

12. Na opisani način, u ponašanju okrivljenika stekla su se sva obilježja djela prekršaja iz članka 199. stavka 7. u vezi sa stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa je Sud okrivljenika oglasio krivim za opisani prekršaj te mu je izrekao novčanu kaznu kao u izreci ove presude.

7. Okrivljenik je kriv za prekršaj jer je kao svaka prosječna osoba osposobljena za vozača motornih vozila, bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno.

8. Prilikom određivanja vrste i visine kazne okrivljeniku za počinjeni prekršaj, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, dakle stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

13. Tako je Sud na strani okrivljenika kao olakotne okolnosti cijenio njegovo iskreno priznanje djela prekršaja kojim je pridonio bržem i ekonomičnijem odlučivanju o njegovoj prekršajnoj odgovornosti, da uslijed predmetnog prekršaja nisu prouzročene štetne posljedice, da je pred sudom izrazio kajanje zbog počinjenog djela i volju da se suzdrži od ponavljanja djela, da prema Sudu dostupnim podacima okrivljenik nakon inkriminiranog događaja nije ponovio isti prekršaj niti je evidentiran kao počinitelj drugih prometnih prekršaja, da mu je utvrđena koncentracija alkohola u organizmu blizu donje granice raspona za koji je propisan predmetni prekršaj (iznad 1,00 do 1,50 g/kg), a u obzir se uzimaju i njegove imovinske i obiteljske prilike.

14. S obzirom na utvrđene olakotne i izostanak otegotnih, uvažavajući opću svrhu prekršajnopravnih sankcija i prijedlog tužitelja, okrivljeniku je izrečena novčana kazna u iznosu najniže novčane kazne koja je propisana za navedeno djelo prekršaja. Sud, naime, smatra da se svrha kažnjavanja može postići upravo takvom kaznom i dovoljno utjecati na okrivljenika da ne počini ista ili slična prekršajna djela te da će se, imajući u vidu i zahtjev generalnog preventivnog djelovanja, takvom kaznom postići svrha kažnjavanja.

15. Sukladno članku 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne.

9. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije.

16. U članku 58. stavku 1. Prekršajnog zakona, propisano je da sud zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine može izreći počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Svrha izricanja zaštitnih mjera općenito, prema članku 51. Prekršajnog zakona, je da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, a prema načelu razmjernosti iz članka 51.a Prekršajnog zakona, zaštitna mjera se ne smije izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti.

17. S obzirom na sve navedeno, također uvažavajući mišljenje predstavnika tužitelja na glavnoj raspravi, Sud ne nalazi da kod okrivljenika postoje takve okolnosti koje bi upućivale na opasnost da bi daljnjim upravljanjem motornim vozilom ubuduće ugrožavao sigurnost prometa na cestama, niti da bi zaštitna mjera bila u razmjeru sa stupnjem njegove opasnosti, imajući u vidu njegovo jasno iskazano kajanje zbog počinjenog prekršaja i obećanje o budućem suzdržavanju od istih, da nakon počinjenja predmetnog prekršaja, od kojeg je proteklo više od dvije godine, prema Sudu dostupnim podacima, nije evidentiran kao počinitelj prekršaja iz domene sigurnosti prometa na cestama, niti drugih prekršaja. Uvažavajući izneseno, ocjenjuje se da će izrečena novčana kazna, i bez izricanja zaštitne mjere, u dovoljnoj mjeri djelovati odvraćajuće na okrivljenika.

10. Kako je okrivljenik proglašen krivim, Sud ga je obvezao na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura, koji iznos je primjeren složenosti i dužini trajanja postupka te imovinskom stanju okrivljenika.

U Rijeci 19. studenoga 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Jana Puškarić, v. r.

Josipa Jambrešić-Mattel, v. r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

S obzirom da je presuda donesena prema članku 171a. Prekršajnog zakona, odnosno na temelju priznanja okrivljenika, žalba se može podnijeti samo zbog prekršajnopravne sankcije, uz obvezu podnošenja dokaza o činjenicama na kojima se temelji takva žalba.

Presuda se dostavlja:

1. Okrivljeniku

2. Tužitelju

3. U spis