1                            Poslovni broj: Gž-999/2023-2

 

 

Poslovni broj: Gž-999/2023-2

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić kao predsjednika vijeća, Biljane Bojanić kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Kristine Pavičić-Sirotić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. D. H. (OIB:…) iz K., i 2. S. V. (OIB:…) iz K., oboje zastupani po punomoćniku N. Š., odvjetniku u Z., protiv tužene D. B. (OIB:…) iz S., zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva G. N. d.o.o. u Z., radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-1997/2022-23 od 04. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 09. listopada 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Odbija se kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-1997/2023-23 od 04. svibnja 2023.

 

II.              Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za naknadom troška žalbe.

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom presuđeno je:

"I Nalaže se tuženoj D. B. iz S., OIB:…, da sa nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, zk. odjel Zadar, zk.ul.br. 2477, kat. čest. 12270 k.o. V., u naravi LUKA (dvorište - kuća, luka) ukupne površine 201 m2, ukloni 5 željeznih stupova s maticom na Skici sudskog očevida od 11. siječnja 2023. godine sačinjenoj po sudskom vještaku T. Ć. označeni crvenom crtkanom linijom te crvenim točkama i brojevima 4 do 8, kao i žičanu ogradu povezanu sa navedenim željeznim stupovima koja je u Skici sudskog očevida označenu plavom linijom te tužiteljima D. H. iz K., OIB:… i S. V. iz K., OIB:…, kao upisanim suvlasnicima navedene nekretnine, svaki za po 1/2 dijela, istodobno preda u isključivi posjed, slobodan od osoba i stvari, oduzeti dio nekretnine na Skici sudskog očevida od 11. siječnja 2023. godine označen slovima D-C-B i brojevima 4-5-6-7-8, sve u roku od 15 (petnaest) dana. "

II. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak."

 

2.              Protiv ove presude žalbu, pravovremeno podnosi tužena, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Žalbom, u bitnome navodi, da u predmetnom postupku sud nije ocijenio dokaze o razlozima pobijane presude u odnosu na iskaze stranaka kao ni iskaze svjedoka, te nije cijenio nalaz i mišljenje vještaka, pri tome nije ni spomenuo tko je izvršio identifikaciju predmeta spora, da li je vještak bio prisutan prilikom uviđaja, kao što se ne spominje niti skica očevida, ni nalaz i mišljenje vještaka, kao i da li su stranke suglasne s tim nalazom. Nadalje, prema iskazima svjedoka I. M. i V. P. proizlazi, da su tužitelji i prednik tužene sporazumno uredili pitanje međe, pa stoga tužena i ima pravo odbiti predaju stvari jer ima pravo koje je ovlašćuje na posjedovanje te stvari, budući je to pravna osnova posjeda tuženice. Na uviđaju na licu mjesta tužiteljica je pokazala kuda po njezinom nahođenju seže nekretnina u vlasništvu tužitelja i uredila tužbeni zahtjev, i u samo neznatnom dijelu povukla prethodno postavljen tužbeni zahtjev na koje je povlačenje tužena na ročištu pristala i podnijela zahtjev za naknadom troška. Stoga je i sukladno čl. 158. st. 1. Zakona o parničnom postupku pogrešno primijenjeno materijalno pravo i počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka odlukom da svaka stranka snosi svoj trošak.

              Žalbeni je prijedlog prihvaćanje žalbe i preinačenje pobijane presude odbijanjem tužitelja u t. I. te t. II. nalogom naknade troškova postupka u cijelosti tuženoj sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude uz trošak sastava žalbe.

 

3.              Sa žalbom tužene postupljeno je sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje ZPP).

 

4.              Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

5.              Žalba tužene nije osnovana.

 

6.              Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žaliteljice, pazeći pri tome i dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 365. ZPP-a) ocjena je ovog suda da je pobijana presuda pravilna. Obzirom na žalbene razloge žaliteljice u dijelu u kojem ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, ta bitna povreda nije počinjena obzirom su presudom i navedeni provedeni dokazi, kao i cijenjen nalaz i mišljenje vještaka, ista nema proturječnosti sebi i razlozima presude kao što su iz presude vidljivi razlozi o odlučnim činjenicama koje međusobno nisu proturječni, a uz to i nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. U postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

 

7.              Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za predajom u posjed djela nekretnine kč. 12270 upisane u zk. ul. 2477 k.o. V., koja nekretnina je u njezinom vlasništvu, uklanjanjem pet željeznih stupova s maticom a sve prema skici sudskog očevida od 11. siječnja 2023. sačinjenom po sudskom vještaku T. Ć..

 

8.              Tijekom postupka, rješenjem ovog suda poslovni broj Gž-867/2022 od 10. listopada 2022., ukinuta je presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-86/2022 od 07. lipnja 2022., te vraćena prvostupanjskom sudu na ponovni postupak radi provedbe dokaza koji su i prihvaćeni od strane suda prvog stupnja ali nisu provedeni.

 

9.              U daljnjem postupku iz provedenih dokaza je utvrđeno:

              -na ročištu 11. siječnja 2023., saslušanjem svjedoka I. M., djeda tužene, da je bio vlasnik nekretnine koje je sada vlasnik tužena a koju je poklonio tuženoj prije tri godine, da je prije 50 godina kupio predmetnu nekretninu kada je i tužiteljna strana kupila svoju parcelu, a da je otprilike prije devet godina postavio žičanu ogradu i stupove, vezano da je prethodno tužiteljica pozvala mjernika koji je potegnuo crvenu crtu i on je to iskoristio i napravio ogradu odmah iste godine nakon što je tužiteljica izvela mjernika, ne zna mjernika i nije bio tu kada je on mjerio, kao što nikakva međa tada nije postojala niti vidljiva oznaka međe, da tužitelji dolaze svaku godinu na svoju nekretninu i nije bilo prigovora od strane istih do prije nekoliko godina, da se nisu njemu obraćali niti kontaktirali već je čuo od drugih ljudi da tužitelji prigovaraju na to što je napravio;

              -da svjedok V. P., majka tužene, navodi da dolazi na tu nekretninu od 1976. godine od kada je otac kupio zemlju i da je postavljena ograda 2014. godine, kada ju je ona sa svojim ocem postavila na temelju oznaka koje je gospođa S. označila sa mjernikom, nitko se nije bunio, mreža je postavljena sa njihove strane stupova jer je 1. tužitelj izričito tražio da to tako bude a S. je obavijestila njezine roditelje da će izaći mjernik, devet godina nakon postavljanja nije bilo prigovora ni sudskog spora, te se sjeća da im je falilo 30 cm terena pa da je tužiteljica rekla da sami zovu geodeta ako nam ne odgovara ali su odustali, podignuli ogradu temeljem postojeće oznake. To je jedina ograda postavljena i nije bila postavljena druga, te nikada nikome nije smetalo, nisu izgradili drugu ogradu već podigli dva-tri stupa koja su se srušila od bure i vratili nazad i zavarili;

              -da prema iskazu 2. tužiteljice S. V. proizlazi, da sa tuženom ne bi nazvala sve to sukobom, da su oni izjavili da se ograde, pogledali su izvod iz katastra da ide nakoso, da su se njezin tata i gospodin M. dogovorili da će malo pomaknuti da imaju parkirna mjesta obzirom su kupili 200 m2 ali nikada to nisu mjerili jer nije bilo spora, nije bilo vidljive oznake ali je crvena linija koju je označila njezina majka prošle godine bila gore, da je objašnjavala da je drugačija oznaka iz aviona a drugačija na licu mjesta i zato ide ukoso, da je njezina majka htjela pokazati da je taj dio terena njezin a oni su kupili svaki po ravnu liniju ali teren je zapravo ukoso, da je prvu ogradu koju je napravila bura srušila uglavnom zato ide ograda koso, a ova žičana ograda je druga a prva je napravljena po geodetskoj izmjeri i nju je bura srušila, njezin je otac preminuo 2006. godine i nikada nije bilo problema između oca i prednika tužene a smatra da ova ograda nije u skladu sa katastarskim planom, niti joj je poznato da se za k.o. V. vodila obnova zemljišne knjige;

              -da tužena D. B. iskazom navodi, da je nekretninu dobila 2018. godine Darovnim ugovorom i poznato joj je da je žičana ograda postavljena 2014. godine koju je postavio njezin djed a bila je prisutna njezina mama, ne sjeća se da li je tada bila tu, nadalje navodi da je bila prisutna kada su tužitelji, mama i djed rekli da će biti postavljena ograda i bili su tu oboje tužitelja, to je bilo 2014. godine;

              -da je provedenim očevidom na licu mjesta utvrđeno, da je od strane tužene postavljeno pet željeznih stupova s maticom označenih crvenom bojom i brojevima 4 do 8 i žičana ograda povezana sa navedenim željeznim stupovima i na predmetnom dijelu nekretnine oznake čest. 12278 k.o. V. vlasništvo tužitelja.

 

10.              Prvostupanjski sud cijeni provedene dokaze, iskaze svjedoka, kao i da je na licu mjesta provedenim očevidom utvrđeno postojanje žičane ograde sa osam željeznih stupova visine oko 1,60 m i to da je i provedenim očevidom tužiteljica i pokazivala na terenu liniju koja bi prema njoj trebala predstavljati među između dviju čestica i to čest. 12270 u vlasništvu tužiteljice i tužene čest. 12271 sve k.o. V., cijeneći i da među strankama nije prijeporno da je predmetna nekretnina u vlasništvu tužitelja što proizlazi iz zk. izvatka, kao i da nije prijeporno da se u posjedu spornog dijela predmetne nekretnine nalazi tuženica. Time je i osnovom dokaza provedenih očevidom na licu mjesta utvrđeno, da je od strane tužene postavljeno pet željeznih stupova s maticom označenih crvenom bojom i brojevima 4 do 8 i žičana ograda povezana sa navedenim željeznim stupovima na predmetnom dijelu nekretnine tužiteljice čest. 12270 k.o. V. a ne na samoj međi, kako to navodi tužena, te su se stoga ostvarile pretpostavke pravne zaštite u smislu čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje ZV).

 

11.              U ovom postupku nije sporno da su u zemljišnim knjigama prvostupanjskog suda 1. i 2. tužitelji upisani kao zemljišnoknjižni suvlasnici svako u 1/2 dijela nekretnine, dok je sporno da li ta nekretnina se nalazi u posjedu tužene.

 

12.              Odlučujući o tom spornom pitanju i posljedično tome o osnovanosti tužbenog zahtjeva 1. i 2. tužitelja, prvostupanjski sud je nakon dovoljne raspravljenosti svih, za ovaj postupak, pravno relevantnih činjenica (čl. 8. ZPP-a) zaključio, da se predmetna nekretnina nalazi u posjedu tužene, pa je i u dijelu koji je utvrđen od strane vještaka i kao osnovan prihvatio zahtjev 1. i 2. tužitelja.

 

13.              Suprotno žalbenim navodima žaliteljice, ovako utvrđeno činjenično stanje i primjenu materijalnog prava u cijelosti prihvaća ovaj drugostupanjski sud jer su za to dani jasni i prihvatljivi razlozi, uvjerljivost kojih nije uspjela umanjiti niti sama žaliteljica. Žalbeni navodi da prvostupanjski sud nije utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka T. Ć., ono što je utvrđeno, kao i da nije cijenio njegov nalaz, nisu osnovani, obzirom je i upravo iz provedenog vještačenja i utvrđenja vještaka prihvaćen tako postavljeni tužbeni zahtjev, vezano za utvrđenje sa očevida na licu mjesta. Ispravno se i žalbom navodi da prvostupanjski sud posebno ne spominje tko je izvršio identifikaciju predmeta spora, kao i da li je vještak bio prisutan prilikom očevida, ali pri tome i iz provedenog postupka proizlazi da je i na očevidu bio prisutan vještak i upravo je sukladno njegovom vještačenju i očitovanju na podnesak tužitelja i prigovora posebno se očitovao, te je i obrazložena dužina te žičane ograde sa željeznim stupovima, koja je i navedena prvostupanjskom odlukom. Iz navoda saslušanih svjedoka, I. M., djeda tužene i ne može se zaključiti da bi međa bila suglasno postavljena u odnosu na prethodnu oznaku 2. tužiteljice, obzirom i da iz toga iskaza proizlazi da se tužitelji nisu njemu obraćali, niti kontaktirali a nakon i postavljanja stupova i označavanja oznake međe od strane tog svjedoka je i od drugih ljudi čuo da tužitelji prigovaraju onome što je napravio, pa stoga i ne proizlaze žalbeni navodi da je ta međa i postavljena od strane I. M. bila suglasna sa oznakom međe tužitelja.

 

14.              Na temelju odredbe čl. 161. st. 1. ZV-a propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, dok je odredbom čl. 162. st. 1. ovog Zakona propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu. Obzirom i na provedene dokaze i proizlazi da su 1.i 2. tužiteljici suvlasnici predmetne nekretnine 12270 k.o. V., dok je tužena i vlasnica nekretnine koja je i proširena postavljanjem tih stupova i ulazi u vlasništvo nekretnine 1. i 2. tužitelja.

 

15.              Prema odredbi čl. 164. st. 1. ZV-a pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što je upotrjebljavao i od nje imao koristi. Sukladno čl. 163. ZV-a posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje je ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). Iz provedenih dokaza a tako i iz posebnog saslušanja svjedoka ne proizlazi postojanje prava posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužene, kao ni suglasnost da bi se ta nekretnina mogla i zadržati od strane tužene. Vezano i za površinu koja je postavljena žičana ograda i vještak mjernične struke dao je svoj iskaz na ročištu na kojem su i saslušani svjedoci i točno odredio među između dviju čestica stranaka.

 

16.              Kao što je i prethodno navedeno vezano i u početku ovog postupka, sporna činjenica da li je tužena u posjedu nekretnine tužiteljice, obzirom da je i odgovorom na tužbu to bilo sporno, ta sporna činjenica kako je pravilno zaključio prvostupanjski sud je i od strane 1. i 2. tužitelja dokazana (čl. 221.a ZPP-a), zbog čega se u postupku i može osnovano zahtijevati predaja u posjed tog spornog dijela predmetne nekretnine od strane tužene. Stoga je i prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio zahtjev 1. i 2. tužitelja i posljedično tome je i trebalo žalbu tužene ocijeniti kao neosnovanu.

 

17.              Žalbeni navodi kojima se ukazuje da je nakon označavanja vještaka točne međe na licu mjesta i uređen tužbeni zahtjev u neznatnom dijelu a iz čega proizlazi da je u preostalom dijelu povučen, na koji je i tužena pristala i podnijela zahtjev za naknadom troška, pravilno je od prvostupanjskog suda cijenjen nastao trošak i da svaka stranka snosi svoj parnični trošak. Upravo i po prijedlogu tužiteljice i provedenom vještačenju, kao i očitovanju vještaka, utvrđena je točna linija kojom idu nekretnine u vlasništvu stranaka, pa je i stoga u dijelu kojim je ranije zatraženo uklanjanje po drugoj liniji i to prije provođenja vještačenja, pravilno i određeno da svaka stranka snosi svoj trošak. Taj dio troška koji je i tužiteljica imala je viši trošak od tužene, te stoga u odnosu na taj trošak pravilno odlučeno.

 

18.              Slijedom navedenog kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stane i pravilno primijenio materijalno i pri tome nije počinio one bitne povrede parničnog postupka na koje je žalbom ukazivao žalitelj kao ni one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, žalba tužene odbijena je kao neosnovana i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude. Obzirom da tužena nije uspjela sa žalbom tada je i sukladno čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 166. ZPP-a odbijen zahtjev za naknadom troška žalbe.

             

U Puli - Pola 09. listopada 2023.

Predsjednik vijeća

 

Nataša Babić, v.r.