Ps-6/2024-11

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji toga suda Martini Miočević Šušnjić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: ĐI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],zastupana po punomoćniku Nikoli Dorbiću, odvjetniku u Šibeniku protiv tuženice: REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, Šibenik, radi donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana, nakon javno održane glavne rasprave dana 7.svibnja 2025.godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika zakosnkog zastupnika tuženika, a objavljene 19.studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I.REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, 22000 Šibenik, Stjepana Radića81, kao najmodavac s jedne strane i ĐI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao najmoprimac s druge strane, zaključuju slijedeći

UGOVOR O NAJMU STANA

1. Najmodavac Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, OIB: 66486182714, Trg kralja Petra Krešimira IV. 1, 10000 Zagreb (u daljnjem tekstu: najmodavac) daje u najam najmoprimcu ĐI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], (u daljnjem tekstu: najmoprimac) stan položen u Šibeniku, anagrafske oznake [adresa], III. kat,koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na čest. br. 3363/2 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

2. Stan se ima površinu od ukupno 62,74 m2, a sastoji se od 2 sobe, kuhinje, izbe,kupaonice, nužnika, hodnika i 2 lođe.

3. Članovi obiteljskog domaćinstva najmoprimca su:

-kći VI, rođena 1986. godine,

-unuka GI, rođena 2019. godine i

-unuka SI, rođena 2021. godine.

4. Zaštićena najamnina se utvrđuje u skladu s čl. 7. Zakona o najmu stanova. Najmoprimac će naknadu za čistoću, komunalnu naknadu i vodoprivrednu naknadu plaćati kao i dosada po ispostavljenim uplatnicama javnih poduzeća.

5. Najamnina se plaća mjesečno i to najkasnije do 15-og u mjesecu, za tekući mjesec.

6. Najmoprimac ima pravo uporabe zajedničkih prostorija, dijelova i uređaja zgrade

nužnih za korištenje stanom te pravo korištenja zemljišta koje služi zgradi. Najmodavac je dužan održavati stan u stanju pogodnom za stanovanje. Troškovi sitnih popravaka izazvanih redovitom upotrebom stana, kao i troškovi same upotrebe stana padaju na teret najmoprimca.

7. Najmoprimac može koristiti stan samo za stanovanje, a zajedničke dijelove i uređaje zgrade u skladu s njihovom namjenom.Najmoprimac je dužan pri korištenju stana postupati pažljivo i čuvati stan i zgradu od kvara i oštećenja. Najmoprimac ne može dati drugoj osobi stan ili dio stana u podnajam ili ga iznajmljivati putnicima ili turistima.

8. Najmoprimac ne može u stanu obavljati djelatnost svojim radom i sredstvima u vlasništvu građana.

9. Ovaj ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme.

10. Ovaj ugovor može prestati u svako doba sporazumom stranaka. Pri tome će se stranke sporazumjeti o načinu i vremenu primopredaje stana.

11. Otkaz odnosno raskid ovog ugovora može se dati samo iz razloga i na način utvrđen pozitivnim zakonskim propisima.

12. Najmoprimac se obvezuje da će prilikom iseljenja predati najmodavcu stan slobodan od osoba i stvari, a u stanju u kojem ga je primio uzimajući u obzir promjene do kojih je došlo redovnom upotrebom stana.

13. Na prava i obveze ugovornih stranaka koji nisu uređeni ovim ugovorom, primjenjivati će se odredbe Zakona o najmu stanova.

II. Ova presuda u cijelosti nadomješta ugovor o najmu stana."

II. Dužna je tužiteljica naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 1.200,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do konačne isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica ĐI (dalje:tužiteljica) je dana12.lipnja 2024.godine podnijeli tužbu protiv tuženice Republike Hrvatske (dalje: tuženice) radi donošenja presude koja bi zamijenila ugovor o najmu stana.

1.1. U tužbi se navodi kako tužiteljica plaća zaštićenu najamninu za najam stana u [adresa], koji se nalazi na III. katu, površine 62,74 m2, a koji je stan položen u zgradi sagrađenoj na čest. br. 3363/2 zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

1.2.Visina zaštićene najamnine za predmetni stan iznosi 34,14 eura mjesečno.

1.3.Premda se na potvrdama o uplati iznosa od 34,14 eura Republici Hrvatskoj,Ministarstvu obrane na ime najamnine (za predmetni stan) za siječanj, veljaču i ožujak 2023.godine navodi da je stvarni dužnik VI, stvarni je dužnik tužiteljica, njezina majka ĐI koja svojoj kćeri VI daje da uplaćuje iznose najamnine za predmetni stan budući da VI ima internet bankarstvo. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske je odnos između sebe i tužiteljice glede predmetnog stana uzimalo i uzima kao odnos iz ugovora o najmu. To je vidljivo iz dopisa Ministarstva obrane Republike Hrvatske ĐI KLASA: 371-01/18-01/1 od dana 10.kolovoza 2018. gdje se, među ostalim, navodi: „Poštovani, uvidom u evidenciju naplate najamnine stana, utvrđeno je da niste podmirili dospjele rate za najam stana na adresi [adresa], prema ugovoru o najmu.”.

1.4.U čl. 6. Zakona o najmu stanova (u daljnjem tekstu: ZNS) propisano je da najamnina koju za korištenje stanom plaća najmoprimac može biti zaštićena najamnina i slobodno ugovorena najamnina. Dakle, onaj tko plaća zaštićenu najamninu je zaštićeni najmoprimac (termin iz čl. 35. ZNS-a gdje je propisano da je zaštićeni najmoprimac dužan najmodavcu uz zaštićenu najamninu plaćati komunalnu naknadu i ostale troškove u svezi sa stanovanjem, ako tako ugovore).

1.5.Zaključno, tužiteljica ističe kako je zaštićeni najmoprimac na predmetnom stanu i kako između tužiteljice i Ministarstva obrane RH nije sklopljen ugovor o najmu predmetnog stana.

1.6. Navedeni stan, osim tužiteljice ĐI koriste i njezina kći VI, rođena1986. g., njezina unuka GI, rođena 2019. godine te njezina unuka SI,rođena 2021. godine.

1.7. Tužiteljica je, prije podnošenja ove tužbe, Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravnom odjelu, dana 04.03.2024. uputila Prijedlog za mirno rješenje spora, temeljem obveze iz čl. 186. a) st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/2023 – nadalje ZPP).

2.Tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti ističući kako je u predmetu poslovnog broja P-711/06 Općinski sud u Šibeniku donio presudujoš 15. travnja 2011. godine a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Šibeniku pod posl. br. Gž-1135/2011-2, od 12. rujna 2011. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtjev ovdje tužiteljice da u tom predmetu donesena presuda zamjeni ugovor o kupoprodaji predmetnog stana koji da je njezin otac, pok. PI imao pravo sklopiti, a nije, budući je na predmetnom stanu imao stanarsko pravo.

2.1.U obrazloženju navedene presude Općinskog suda u Šibeniku pod posl. br. P-711/06, od 15. travnja 2011. godine navedeno je da tužiteljica smrću svoga oca nije stekla smrću svoga oca stanarsko pravo, budući je stanarsko pravo imovinsko i kao takvo strogo neprenosivo, stoga da nema pasivnu legitimaciju tražiti donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o kupnji predmetnog stana, jer smrću nositelja stanarskog prava ono prestaje – gasi se i ne prelazi na nasljednike. Među ostalim, u postupku u kojem je donesena presuda pod posl. br. P-711/06, bilo je nesporno, a što je također istaknuto i u prvostupanjskoj i drugostupanjskoj presudi, da ovdje tužiteljica nije bila član domaćinstva u vrijeme smrti svoga oca. Tužiteljica je sa svojom obitelji živjela na drugoj adresi - [adresa], slijedom čega ista nije mogla ostvariti pravo na priznavanje statusa najmoprimca na predmetnom stanu po smrti svoga oca, sukladno Zakonu o najmu stanova („Narodne novine“, broj: 91/96). Ovdje tužena naglašava i činjenicu da tužiteljica niti dan danas ne koristi predmetni stan već isti koristi njezina kći VI s članovima obiteljskog domaćinstva. Također, netočan je navod tužiteljice da za predmetni stan plaća zaštićenu najamninu jer ista, osim što ni dan danas ne koristi predmetni stan ne ulazi niti u krug korisnika koji sukladno čl. 8. Zakona o najmu stanova („Narodne novine“, broj: 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18, 105/20) imaju pravo na zaštićenu najamninu. Za predmetni stan mjesečno se zadužuje slobodno ugovorena najamnina sukladno toč. II Odluke o utvrđivanju najamnine za stanove u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane („Narodne novine“, broj 66/14), koja se utvrđuje u visini dvostrukog mjesečnog iznosa zajedničke pričuve koja se plaća u stambenoj zgradi te mjesečno iznosi 34,14 Eur. Mjesečni iznos najamnine ne podmiruje se redovito te dospjeli neplaćeni dug iznosi 1.026,09 Eur plus zakonska zatezna kamata koja teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa do isplate. Također, netočan je navod da je stvarni dužnik za najamninu ovdje tužiteljica UI jer je stvarni dužnik njezina kći VI koja koristi predmetni stan te se zadužuje za najamninu od 1. listopada 2018. godine. Netočna je dakle tvrdnja tužiteljice da je ista zaštićeni najmoprimac na predmetnom stanu jer to pravo nije niti stekla sukladno Zakonu o najmu stanova iz naprijed navedenih razloga, slijedom čega s tužiteljicom nije sklopljen ugovor o najmu stana budući da za isti nema zakonskog osnova, a povodom čega je, budući je koristila stan bez valjane pravne osnove, i vođen parnični postupak radi povrata i predaje predmetnog stana u posjed Ministarstva obrane te je po pravomoćno okončanom parničnom postupku, pred ovim državnim odvjetništvom u tijeku postupak deložacije radi povrata i predaje predmetnog stana

2.2.Dakle, ova tužena drži da je nesporno da ovdje tužiteljica nije zaštićeni najmoprimac kako to navodi u tužbi, da nikada nije ni stekla pravo zaštićenog najmoprimca te da, sukladno tome, ista nema zakonsku osnovu za sklapanje ugovora o najmu kako to traži tužbenim zahtjevom.

3.U tijeku postupka sud je radi utvrđenja odlučnih činjenica izvršio uvid u dokumentaciju i to presliku e izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (list 6 do 10 spisa), dopis Ministarstva obrane od 10.kolovoza 2018.godine (list 14 spisa), otvorene stavke dugovanja (list 15 spisa), prijedlog predlagatelja za mirno rješenje spora zaprimljen kod tuženice 4.ožujka 2024.godine (list 16 do 19 spisa); Zapisnik o izvidu stana na dan 29.ožujka 2023.godine (list 26 spisa), Zapisnik o izvidu stana na dan 25.listopada 2024.godine (list 28 spisa), Kartica Salda konti-sve stavke od dana 5.studenog 2024.godine (list 29 do 35 spisa), Odluku o utvrđivanju visine najamnine za stanove u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane (Narodne novine broj 55/2024).

3.1. Sud je u dokaznom postupku izvršio priklop predmeta ovog suda poslovni broj P-711/06 i P-2178/2014.

4.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5.Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na donošenje sudske odluke koja zamjenjuje ugovor o najmu stana između najmodavca – tuženice i najmoprimca- tužiteljice.

6. Tužiteljica u bitnom ističe kako je ona zaštićeni najmoprimac stana u [adresa], koji se nalazi na III. katu, površine 62,74 m2, a koji je stan položen u zgradi sagrađenoj na čest. br. 3363/2 zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u prilog kojim navodima dostavlja potvrde o uplati zaštićene najamnine kao i dopis Ministarstva obrane Republike Hrvatske od 10.kolvovoza 2018.godine kojim se poziva tužiteljica na uplatu dugovanja na ime najamnine.

7. Tuženica se protivi prednjim navodima ističući kako je korisnik predmetnog stana kćerka tužiteljice, VI koja koristi predmetni stan te se zadužuje za najamninu od 1. listopada 2018. godine dok se u odnosu na tužiteljicu vodio postupak radi iseljenja iz predmetnog stana budući je isti koristila bez valjane pravne osnove.

8. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/2023 – nadalje ZPP) ovaj sud je utvrdio činjenično stanje i zaključio kako u nastavku slijedi.

8.1. Pregledom ovosudnog predmeta poslovnog broja P-711/06 sud je utvrdio kako je postupak započet tužbom tužitelja PI protiv tuženice Republike Hrvatske radi donošenja odluke koja zamjenjuje ugovor o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo (stan koji je predmet postupka pod poslovnim brojem Ps- 6/2024), a za vrijeme kojeg postupka je tužitelj preminuo i postupak preuzima njegova kćerka ĐI iz [adresa], a postupak se okončava presudom od dana 15.travnja 2011.godine kojom se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice ističući kako je njezin otac, pokojni PI podnio zahtjev za otkup stana na kojem ima stanarsko pravo međutim do sklapanja ugovora nije došlo, te tužiteljica kao njegova nasljednica nema pravo tražiti donošenje presude koja zamjenu ugovor o kupoprodaji s obzirom da ista nije bila niti nositelj niti sunositelj stanarskog prava niti član domaćinstva u vrijeme smrti svog oca, a radi se o strogo osobnom pravu njezinog oca koje se ne može nasljeđivati. Spomenuta presuda poslovnog broja P-711/06 potvrđena je presudom Županijskog suda u Šibeniku kao drugostupanjskog suda poslovnog broja Gž-1135/2011 od dana 12.rujna 2011.godine uz prihvaćanje obrazloženja prvostupanjskog suda kako zahtjev tužiteljice nije osnovan iz razloga što ista nije bila nositelj stanarskog prava nit član kućanstva svojeg pokojnog oca kojem je to strogo osobno pravo pripadalo. Činjenica da ista nije bila člana domaćinstva je nesporna.

8.2. Pregledom parničnog predmeta ovog suda poslovni broj P-2178/2014 utvrđeno je kako je pokrenut tužbom tužiteljice Republike Hrvatske protiv tuženice ĐI, radi iseljenja iz stana nakon što je donesena presuda poslovnog broja P-711/06 potvrđena presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovnog broja Gž- 1135/2011 od dana 12.rujna 2011.godine uz navođenje kako je tuženica u predmetni stan uvela treće osobe temeljem podstanarskog odnosa,kako je postupak okončan presudom kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev i naložena predaja stana slobodna od stvari i osoba,a koja presuda je potvrđena presudom Županijskog sda u Puli od dana 30.srpnja 2018.godine pod poslovnim brojem Gž-323/2018 uz obrazloženje kako je tuženica u posjedu predmetnog stana bez pravne osnove, a tužiteljica vlasnica istog te je u skladu s odredbom čl. 161.ZV prihvaćen tužbeni zahtjev i naložena predaja u posjed stana slobodnog od stvari i osoba.

8.3. Pregledom Zapisnika o izvidu stana na dan 29.ožujka 2023.godine (list 26 spisa) i Zapisnika o izvidu stana na dan 25.listopada 2024.godine (list 28 spisa) utvrđeno je kako je korisnik predmetnog stana kćerka tužiteljice, VI s članovima svoje obitelji koja koristi predmetni stan te se zadužuje za najamninu od 1. listopada 2018. godine.

9. Odredbom čl. 30. Zakona o najmu stanova („Narodne novine“, broj: 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 68/18, 105/20, dalje Zakon), propisano je da stupanjem na snagu ovog Zakona, prestaje stanarsko pravo osobama koje su to pravo stekle prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Stavkom 2. istog čl. propisano je da osobe iz stavka 1. ovoga članka danom stupanja na snagu ovoga Zakona stječu prava i obveze najmoprimca.

9.1.Nadalje, čl. 31. Zakona propisano je da vlasnik stana i osoba iz članka 30. koja ispunjava uvjete najmoprimca sklapaju, sukladno odredbama ovoga Zakona, ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme.

9.2.Nadalje, člankom 37. st. 1. propisano je da osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju pravni položaj člana obiteljskog domaćinstva, stečenog prema odredbama Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", br. 51/85., 42/86., 22/92. i 70/93.), upisuje se u ugovor o najmu stana.

9.3.Zaključno, čl. 38. istog Zakona propisano je da u slučaju smrti zaštićenog najmoprimca ili kada zaštićeni najmoprimac napusti stan, prava i dužnosti zaštićenog najmoprimca iz ugovora o najmu prelaze na osobu navedenu u ugovoru o najmu stana, ovisno o sporazumu tih osoba, dok je st. 3. propisano da je osoba iz st. 1.dužna od najmodavca u roku od 60 dana od dana nastale promjene zatražiti sklapanje ugovora o najmu.

10.Pregledom dokumentacije koja prileži spisu ovaj sud ne nalazi da bi tužbeni zahtjev tužiteljice bio osnovan.

10.1.Naime, pregledom predmeta ovog suda poslovnog broja P- 711/06 sud je utvrdio kako je postupak započet tužbom tužitelja PI nakon čije smrti postupak nastavlja upravo kćerka ĐI protiv tuženice Republike Hrvatske radi donošenja odluke koja zamjenjuje ugovor o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, a koji postupak je okončan pravomoćnom presudom od dana 15.travnja 2011.godine kojom se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice ističući kako ista kao njegova nasljednica nema pravo tražiti sklapanje ugovora o najmu obzirom da ista nije bila niti nositelj niti sunositelj stanarskog prava niti član domaćinstva u vrijeme smrti svog oca, a radi se o strogo osobnom pravu njezinog oca koje se ne može nasljeđivati. Otac tužiteljice ČI imao je pravo na sklapanje ugovora o prodaji obzirom da je imao stanarsko pravo međutim činjenica da ista nije bila član domaćinstva je nesporna, što je utvrđeno pregledom spomenutom predmeta jednako kao što je i u ovom postupku pregledom zapisnika o izvidu utvrđeno kako su korisnici stana kćerka tužiteljice i njezina obitelj, pritom cijeneći apsolutno neuvjerljivim i ničim dokazanim navode tužiteljice o tome da bi upravo ona bila u najmu stana po osnovi zaštićenog najmoprimca temeljeći svoje navode na pozivu tužene na uplatu.

10.2.Po stavu ovog suda status tužiteljice kao kćerke pok.PI je već učinjen nespornim u postupku P-711/06 gdje je utvrđeno da istoj ne pripada pravo na sklapanje ugovora o najmu obzirom da ista nije bila niti nositelj niti sunositelj stanarskog prava niti član domaćinstva u vrijeme smrti svog oca, te kako je ista nesporno živjela odvojeno od domaćinstva svog oca sa svojom obitelji na drugoj adresi. S tim u vezi, sud je stava kako je predmet spora u potpunosti raspravljen za donošenje meritorne odluke, kako tužiteljica nijednim dokazom nije dokazala suprotno te je stoga postavljeni tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari u potpunosti neosnovan i isti je valjalo odbiti kao neosnovan.

11. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredba čl. 154. st.1. i članka 155. ZPP.

11.1.Trošak je odmjeren sukaldno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 91/04, 37/05 i 148/09 i 142/12).

11.2.Tuženici je priznat trošak zastupanja za sastav odgovora povodom zahtjeva za mirnim rješenjem spora, odgovora na tužbu, podnesaka od 12.studenog 2024., pristupa na ročišta 27.studenog 2024., 23.siječnja 2025.godine i 7.svibnja 2025., za svaku radnju po 200 eura, sveukupno 1.200,00 eura, sve sukaldno Tbr.7.i 9.Tarife.

11.3.U preostalom dijelu zatraženog troška ističe se kako je neosnovan zahtjev za trošak sastava podneska od 23.siječnja 2025.godine budući je predan neposredno prije ročišta 23.siječnja 2025.,a već je obistinjen trošak zastupanja na ročištu dana 23.siječnja 2025.godine.

12.Temeljem svega iznijetoga odlučeno je kao u izreci.

Šibenik, 19.studenog 2025.

Sutkinja

Martina Miočević Šušnjić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.