Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika ŠKRPUN j.d.o.o. pravne osobe i II okrivljenika EJ odgovorne osobe, zastupani po branitelju Andriji Miloševiću, odvjetniku iz Zadra, zbog prekršaja iz članka 85. stavka 1. točke 12. i stavak 2. Zakona o morskom ribarstvu („Narodne novine“ broj 62/2017, 130/2017, 14/2019, 30/2023), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj: Pp-906/2023 od 10. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba I okrivljenika ŠKRPUN j.d.o.o. pravne osobe i II okrivljenika EJ odgovorne osobe i potvrđuje se prvostupanjska odluka.
II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okrivljenici su obvezani naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 (dvadeset) eura - svaki, u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom, I okrivljenik ŠKRPUN j.d.o.o. pravna osoba i II okrivljenik EJ odgovorna osoba su proglašeni krivima i primjenom članka 37. Prekršajnog zakona kažnjeni novčanim kaznama i to I okrivljenik pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 420,00 eura, II okrivljenik odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 210,00 eura, zbog prekršaja iz članka 85. stavka 1. točke 12. i stavak 2. Zakona o morskom ribarstvu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu svaki od po 14,00 eura.
3. Protiv prvostupanjske odluke okrivljenici su pravodobno, putem branitelja, podnijeli žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Navode da nisu postupili protivno članku 22. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 niti Zakonu o morskom ribarstvu, te da nisu ostvarili zakonska obilježja prekršaja iz članka 85. stavka 1. točke 12. Zakona, jer, prema njihovom stajalištu, nisu „iskrcali i prvi put stavili u promet“ ulov ostvareni pridnenom povlačnom mrežom. Također tvrde da se radi o prekršaju koji može počiniti samo pravna osoba, te da je stavak 2. članka 85. Zakona neprimjenjiv, jer prvostupanjski sud nije utvrdio postojanje prekršaja. Također navode da su svoje prigovore iznijeli u prigovoru na prekršajni nalog i tijekom postupka, ali da ih sud nije uzeo u obzir.
4. Žalba nije osnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog, te nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljeni pobijaju prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski sud u Zadru točno utvrdio činjenično stanje.
6. Okrivljenici u žalbi tvrde da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredbi prekršajnog postupka te da nije uzeo u obzir njihove prigovore. Međutim, ovaj sud utvrdio je da je prvostupanjski sud postupio sukladno zakonu, izveo sve relevantne dokaze, pravilno cijenio obranu okrivljenika i u obrazloženju presude dao jasne i logične razloge zbog kojih navode žalitelja nije prihvatio. Slijedom toga, tvrdnje o bitnim povredama odredbi postupka nisu osnovane.
7. Nadalje, prvostupanjski sud pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje. Iz provedenih dokaza, osobito e-očevidnika (bilješki o ulovu), dokumentacije Ministarstva poljoprivrede i popisa odobrenih iskrcajnih mjesta, utvrđeno je da su okrivljenici u razdoblju od 6. listopada do 11. studenoga 2022. iskrcavali ulov pridnenom povlačnom mrežom (OTB) u lukama Sukošan i Veli Rat, koje u to vrijeme nisu bile odobrene za iskrcaj ulova ostvarenom alatima OTB. Činjenica da je luka Sukošan odobrena tek 4. travnja 2023. potvrđuje pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda. Stoga žalbeni navodi kojima se dovodi u pitanje pravilnost činjeničnog stanja nisu osnovani.
8. Suština žalbe odnosi se na tvrdnju da okrivljenici nisu „iskrcali i prvi put stavili u promet“ ulov, te da stoga nisu ispunili zakonska obilježja prekršaja iz članka 85. stavka 1. točke 12. Zakona o morskom ribarstvu. Međutim, člankom 22. stavak 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 propisano je da se ulovi ostvareni pridnenim i pelagičnim mrežama, okružujućim mrežama plivaricama, plutajućim parangalima, dredžama i hidrauličnim dredžama iskrcavaju i prvi put stavljaju na tržište samo u lukama koje su države članice odredile. Norma kumulativno veže dvije radnje iskrcaj i prvo stavljanje na tržište koje moraju biti provedene u odobrenoj luci. Svaki iskrcaj ulova u neodobrenoj luci istovremeno predstavlja nezakonito prvo stavljanje ulova na tržište, jer ulov time napušta morski okoliš i ulazi u tržišni lanac. Nije odlučno gdje će se ribom kasnije trgovati, nego gdje je ulov prvi put iskrcan.
9. U konkretnom slučaju, okrivljenici su nesporno iskrcavali ulov u Sukošanu i Velom Ratu kada te luke nisu bile odobrene kao luke iskrcaja za ulov OTB. Time su ispunjena zakonska obilježja prekršaja iz članka 85. stavka 1. točke 12. i stavka 2. Zakona o morskom ribarstvu. Tvrdnja žalitelja da ulov „nije prvi put stavljen u promet“ u neodobrenoj luci nije pravno relevantna.
10. Prvostupanjski sud pravilno je utvrdio da je pravna osoba počinila prekršaj, a stavkom 2. članka 85. Zakona odgovorna osoba u pravnoj osobi je također pravilno kažnjena. Za postojanje prekršaja nije potrebno da okrivljenici odvoje radnje iskrcaja i prvog stavljanja ulova na tržište jer sam čin iskrcaja u neodobrenoj luci smatra se istovremeno nezakonitim prvim stavljanjem ulova na tržište.
11. Stoga su oba okrivljenika, pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, pravilno proglašeni krivima za prekršaj.
12. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje i pravnu oznaku djela, ovaj Sud je našao da je izrečena novčana kazna okrivljenicima za navedeno djelo u granicama zakona i nije prestroga, time više što je izrečena znatno ispod zakonom propisanog minimuma, jer je za prekršaj iz članka 85. stavka 1. točke 12. i stavak 2. Zakona o morskom ribarstvu, propisana novčana kazna za pravnu osobu u rasponu od 660,00 do 3.980,00 eura i za odgovornu osobu u rasponu od 390,00 do 1.320,00 eura, te su sve okolnosti za odmjeravanje kazne u dovoljnoj mjeri ocijenjene u korist okrivljenika te nema osnove za daljnje ublažavanje izrečene novčane kazne.
13. Kako je odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, to je na temelju članka 139. stavka 3. i 5. Prekršajnog zakona, obvezan svaki okrivljenik na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.
14. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 19. studenog 2025.
Zapisničar : Sudac izvjestitelj: Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r. EJAV, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru, u 6 otpravka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
