REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Ć 5

Poslovni broj: Us I-565/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja ĆA (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici u Odvjetničkom društvu Krpan & Partneri d.o.o. (OIB: 59365308894), Zagreb, Boškovićeva 16, protiv tuženika Odbora za državnu službu (OIB: 58831547726), Zagreb, Palmotićeva 5, radi rasporeda na radno mjesto, 19. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Odbora za državnu službu, KLASA: UP/II-112-07/25-01/115, URBROJ: 566-01/14-24-2 od 6. ožujka 2025., radi poništenja rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale, KLASA: UP/I-112-02/23-05/693, URBROJ: 511-01-157-24-20 od 13. siječnja 2025., te radi naknade troškova ovoga upravnog spora.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale, KLASA: UP/I-112-02/23-05/693, URBROJ: 511-01-157-24-20 od 13. siječnja 2025., tužitelj je u razdoblju od 1. kolovoza 2019. do 30. travnja 2022. raspoređen u Ravnateljstvo civilne zaštite, Sektor za inspekcijske poslove, Inspekciju zaštite od požara i civilne zaštite, na radno mjesto nadzornik za unutarnje poslove civilne zaštite, uz ostale prateće odluke. Prvostupanjsko tijelo obrazlaže, u bitnome, sljedeće.

„Rješenjima Odbora za državnu službu (dalje u tekstu: Odbor), (…) od 22. ožujka 2022 godine, (…) od 24. ožujka 2023. godine i (…) od 25. ožujka 2024. godine poništena su rješenja o rasporedu službenika ĆA u Ravnateljstvo civilne zaštite, Sektor za inspekcijske poslove, Inspekciju zaštite od požara, vatrogastva i civilne zaštite na radno mjesto nadzornik za unutarnje poslove, i to rješenje: Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale (…) od 24. srpnja 2019. godine, rješenje (…) od 8. veljače 2023. godine i (…) od 27. studenog 2023. godine te je predmet dostavljen prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje. Na navedeno radno mjesto, imenovani je raspoređen sukladno članku 127. Zakona o državnim službenicima.

Prema pravnom stajalištu Odbora (…) prvostupanjsko tijelo nije izložilo utvrđeno činjenično stanje niti navelo konkretne razloge i činjenice zbog kojih je žalitelj raspoređen na radno mjesto nadzornik za unutarnje poslove civilne zaštite i zašto je to radno mjesto za njega odgovarajuće, imajući u vidu njegovo dosadašnje radno iskustvo, poslove koje je obavljao, stručno znanje sposobnosti i vještine, posebno što je navedeno radno mjesto niže složenosti.

Zaključno, Odbor ističe da za obrazloženje potreba službe nije dovoljno navesti kako postoje objektivne potrebe službe i okolnosti koje se odnose na reorganizaciju Ministarstva unutarnjih poslova, te potreba popunjavanja upražnjenog radnog mjesta, već je isto potrebno obrazložiti u odnosu na konkretnog službenika.

U ponovno provedenom postupku utvrđeno je sljedeće:

ĆA je na temelju prijedloga čelnika Ravnateljstva civilne zaštite raspoređen s danom 1. kolovoza 2019. godine na radno mjesto nadzornik za unutarnje poslove civilne zaštite u Ravnateljstvu civilne zaštite, Sektoru za inspekcijske poslove, Inspekciju zaštite od požara i civilne zaštite.

Uvidom u kadrovske evidencije Ministarstva unutarnjih poslova utvrđeno je da je imenovani bio raspoređen u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje na radnim mjestima viši stručni referent za civilnu zaštitu, od 01.01.1984. do 31.12.1995. godine, operativni službenik za civilnu zaštitu od 01.01.1996. do 02.05.2001. godine, inspektor za preventivu i planiranje civilne zaštite od 03.05.2001. do 31.12.2004. godine, te zapovjednik Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske- voditelj Službe od 01.08.2012. godine do 31.12.2018. godine.

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu državne uprave za zaštitu i spašavanje (Narodne novine, br.43/12) bilo je uređeno unutarnje ustrojstvo Državne uprave za zaštitu i spašavanje (…).

Tako je člankom 2. navedene Uredbe propisano da su za obavljanje poslova iz djelokruga Državne uprave za zaštitu i spašavanje ustrojene unutarnje ustrojstvene jedinice u sjedištu i područni uredi za zaštitu i spašavanje koji se ustrojavaju za područje županija, u sjedištu Državne uprave ustrojene su: Kabinet ravnatelja, Sektor za civilnu zaštitu, Sektor za vatrogastvo, Državni informacijski i komunikacijski sustav zaštite i spašavanja, Učilište vatrogastva, zaštite i spašavanja, Sektor općih poslova, Samostalna služba za inspekcijske poslove, Samostalna služba za međunarodne odnose, Samostalni odjel za unutarnju reviziju i Područni uredi za zaštitu i spašavanje. Člankom 4. iste Uredbe propisano je da su u sustavu Sektora za civilnu zaštitu bile ustrojene: Služba za preventivu, planiranje i analitiku, Služba za operativu, opremanje i razvoj i Državna intervencijska postrojba civilne zaštite.

Nadalje, člankom 9. spomenute Uredbe propisano je da je Državna intervencijska postrojba civilne zaštite ustrojena kao služba za specijalističke poslove zaštite i spašavanja iz ruševina, na vodi, u RKBN događajima i logističke poslove zbrinjavanja stanovništva.

U sustavu Državne intervencijske postrojbe bile su ustrojene područne jedinice kao odjeli: Državna intervencijska postrojba civilne zaštite-Odjel Zagreb, (…), Državna intervencijska postrojba civilne zaštite-Odjel Split, (…), Državna intervencijska postrojba civilne zaštite-Odjel Rijeka (…) i Državna intervencijska postrojba civilne zaštite-Odjel Osijek, (…).

Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova (Narodne novine br. 24/19-dalje u tekstu: Uredba) osnovano je Ravnateljstvo civilne zaštite, te su za obavljanje poslova iz djelokruga Ravnateljstva civilne zaštite ustrojeni: Ured Ravnateljstva civilne zaštite, Operativni centar civilne zaštite, Nastavno nacionalno središte civilne zaštite, Sektor za inspekcijske poslove, Sektor za smanjenje rizika Od katastrofa, Sektor za radiološku i nuklearnu sigurnost, Sektor za pripravnost i koordinaciju, Sektor 112, Državna intervencijska postrojba civilne zaštite, Sektor za eksplozivne atmosfere i Hrvatski centar za razminiranje. lako su naziv i nadležnost navedene ustrojstvene jedinice ostali nepromijenjeni u odnosu na period kada je Državna intervencijska postrojba bila ustrojstvena jedinica u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, Državna intervencijska postrojba kao ustrojstvena jedinica Ravnateljstva civilne zaštite ustrojena je na razini sektora kojom rukovodi načelnik sektora-zapovjednik, što je viša kategorija rukovoditelja u odnosu na voditelja Službe, te je time i znatno veći stupanj složenosti poslova, samostalnosti u radu kao i stupanj odgovornosti.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova broj: 511-01-152-OGR-2458/22-2012 od 08.04.2019. godine koji je donesen na temelju navedene Uredbe nije ustrojeno radno mjesto voditelja službe koji bi rukovodio ustrojstvenom jedinicom Državnom intervencijskom postrojbom. Navod Odbora da je unutar Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite navedenim Pravilnikom sistematizirano radno mjesto voditelj Službe-glavni instruktor u Državnoj intervencijskoj postrojbi civilne zaštite Zagreb, ova Uprava ne čini spornim, međutim na temelju prijedloga čelnika Ravnateljstva civilne zaštite s danom 1. svibnja 2019. godine na isto radno mjesto je raspoređen drugi službenik.

Usporedbom kompetencija raspoređenog službenika na radno mjesto voditelj Službe glavni instruktor u Državnoj intervencijskoj postrojbi Zagreb i ĆA utvrđeno je da raspoređeni službenik posjeduje dokaze o više završenih programa izobrazbe, usavršavanja i slično, među kojima su: Stručni ispit za vatrogasce s posebnim ovlastima, Seminar uporaba dišnih aparata pss, Međunarodni seminar training of trainers workshop, Specijalistička obuka za rad sa spasilačkim alatom, Konferencija chemical transport safety, Međunarodni seminar attestation de Stage sauvetur groupe, Međunarodna vježba exercise cmepex 04, Međunarodni seminar attestation de Stage sauvetur groupe, Vježbe zaštite i spašavanja Kozjak 2005., Međunarodni tečaj sructural fire fighting for developing, Tečaj osposobljavanja za ronioce diver two Star, Osposobljavanje za voditelja čamca, Tečaj za korištenje i održavanje uređaja za vježbanje fire dragon III, Međunarodni seminar sauvetage deblaiment, Tečaj prve pomoći, Tečaj rukovalac kompresorom i punilac ronilačkih boca, Međunarodni tečaj modul basic course, Međunarodni seminar disaster risk reduction traning, Rukovatelj kompresorom, Rukovatelj uredajima i posudama kod punjenja komprimiranim plinovima, Stručni Skup ronjenje u vatrogastvu, Tečaj osposobljavanja za ronioca, Međunarodna vježba združen odgovor Sarajevo 2010, Međunarodni seminar decontamination des personnes blessees per agents nrbc, Međunarodna vježba terex 2010, Međunarodni seminar community mehanisam induction course, Program osposobljavanja za spasioca iz dubina i visina, Međunarodni tečaj opeartional menagament course, Međunarodni tečaj high level coordination, Program osposobljavanja instruktora za desantiranje i gašenje šumskih požara i Fire dragon III.

ĆA je magistar društvenih znanosti, pohađao je Osnovni tečaj potrage i spašavanja SAR BASIC COURSE, stručni tečaj engleskog jezika, stručni tečaj Standardi financiranja i ugovaranja programa i projekata Od interesa za opće dobro koje provode udruge, stekao uvjerenje o osposobljenosti-Provedba. preventivnih mjera zaštite Od požara, gašenje požara i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom, te stekao stručnost, tehničko obrazovanje, vještine i ostale potrebne kompetencije za obavljanje poslova radnog mjesta nadzornik za unutarnje poslova civilne zaštite.

Raspored na radno mjesto nadzornik za unutarnje poslove civilne zaštite, na koje je poništenim rješenjem državni službenik bio raspoređen je odgovarajući obzirom da imenovani u liniji rada civilne zaštite ima dugogodišnje radno iskustvo, te posjeduje potrebne kompetencije.

U opisu poslova radnog mjesta nadzornik za unutarnje poslove civilne zaštite u Inspekciji zaštite Od požara, vatrogastva i civilne zaštite u bitnom je propisano da obavlja najsloženije poslove nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa koji se odnose na civilnu zaštitu, sudjeluje u radu sa drugim državnim inspekcijskim službama i tijelima na izvršenju poslova i zadaća; u slučaju prijetnje ili nastanka katastrofe ili velike nesreće provodi mjere i radnje sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite, obavlja i druge poslove iz djelokruga inspekcije i po nalogu.

Rješenjem Odbora za državnu službu (…) od 20. studenog 2024. godine u predmetu rasporeda na radno mjesto ŽA Odbor za državnu službuje odbio žalbu žalitelja, te zauzeo stav da se po donošenju novog pravilnika o unutarnjem redu službenici raspoređuju temeljem istog na utvrđena radna mjesta sukladno propisanim uvjetima, vodeći se pri tome stručnim znanjima i radnom iskustvu svakog pojedinog državnog službenika. Stupanjem na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu, čelnik tijela ima obvezu, svaki put iznova izvršiti raspored službenika na radna mjesta utvrđena pravilnikom pri čemu može imati u vidu da li je neki od službenika već bio raspoređen na isto ili slično radno mjesto, ali ta činjenica nije odlučna za donošenje odluke o tome tko će biti raspoređen na koje radno mjesto. Isto tako prvostupanjsko tijelo ima legitimno pravo na pojedina radna mjesta rasporediti službenika koji će osim što ispunjava tražene uvjete svojom stručnošću i sposobnostima omogućiti što učinkovitije obavljanje poslova određenog radnog mjesta. Stav o obvezi rasporeda svih službenika, neovisno koje su poslove obavljali, prema potrebama službe i stručnom znanju, sukladno novim Pravilniku o unutarnjem redu, zauzeo je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj: Usž-2502/22 od 13: srpnja 2022. godine. Nadalje prema stavu Odbora iz obrazloženja spomenutog rješenja odredbe članka 40. Zakona o državnim službenicima koje se primjenjuju u konkretnom slučaju ne obvezuju prvostupanjsko tijelo za rasporedom službenika na istovrsno radno mjesto na kojem je bio u ukinutom tijelu, već prvostupanjsko tijelo utvrđuje ispunjava li službenik koji se raspoređuje uvjete za taj raspored određene Pravilnikom o unutarnjem redu te je li radno mjesto na koje se službenik raspoređuje slobodno te da službenik ispunjava uvjete za taj raspored. Iz svega navedenog proizlazi da nema zakonske zapreke da se žalitelj rasporedi na poslove niže složenosti od poslova koje je prije obavljao, a konačna odluka je na slobodnoj procjeni čelnika s tijela koji je zadužen za pravilno funkcioniranje tijela i potreba rada. Navedeni stav potvrđen je i u presudi Upravnog suda u Splitu poslovni broj: 3 Uslrs-121/18-9 od 28. siječnja 2019. godine, ali i u odluci Visokog upravnog suda poslovni broj: Usž-890/18-2 od 28. veljače 2018. godine. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj Usž 60/2022-2 od 26.01.2022. godine, između ostalog, utvrđeno je da: „činjenica što je službenik ranije bio raspoređen na radno mjesto s većim koeficijentom složenosti ne predstavlja njegovo stečeno pravo na način da bi ga se prema novom Pravilniku moralo rasporediti na radno mjesto istog koeficijenta".

Nadalje, presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj Usž 1027/20222 od 30.03.2022. godine, između ostalog, utvrđeno je da: „prilikom donošenja rješenja o rasporedu, sukladno novom Pravilniku o unutarnjem redu, čelnik tijela ovlašten je službenika rasporediti na slobodno radno mjesto, sukladno potrebama službe i stručnom znanju službenika, vodeći računa pri tome o potrebama organizacije rada unutar tijela i ispunjavanju uvjeta radnih mjesta unutar ustrojstvenih jedinica na koje se državni službenik raspoređuje ... kako je tužitelj raspoređen na radno mjesto za koje ispunjava uvjete stručne spreme i radnog iskustva te je prvostupanjsko tijelo navelo činjenice zbog kojih je tužitelja rasporedilo na navedeno radno mjesto, a to je njegovo dosadašnje radno iskustvo, poslovi koje je obavljao, stručno znanje, sposobnosti i vještine, to se prvostupanjsko rješenje, a potvrđeno od strane tuženika, nije moglo ocijeniti nezakonitim".

Između ostalog presudom Upravnog suda u Rijeci, Poslovni broj: 3Usl- 939/2020/11 od 22. prosinca 2020. godine zauzet je stav kako se poslodavcu mora ostaviti određena sloboda kako bi prema svojoj procjeni, imajući u vidu potrebe službe na pojedina radna mjesta rasporedio s traženim uvjetima i odgovarajućim sposobnostima. Dakle prilikom donošenja rješenja o rasporedu, a sukladno novom Pravilniku o unutarnjem redu, upravno tijelo može službenika rasporediti na slobodno radno mjesto sukladno potrebama službe i stručnom znanju službenika, vodeći računa o potrebama organizacije rada, obzirom na poslove koji su uredbom o unutarnjem ustrojstvu prvostupanjskom tijelu dani u nadležnost te ispunjavanjem uvjeta radnih mjesta unutar ustrojstvenih jedinica na koje se državni službenik raspoređuje. Uvažavajući sve činjenice i okolnosti koje se odnose na reorganizaciju Ministarstva unutarnjih poslova, konkretno obrazovanje i iskustvo imenovanog u odnosu na objektivne potrebe službe, isti je raspoređen na radno mjesto nadzornik za unutarnje poslove civilne zaštite.

Do donošenja rješenja o rasporedu i plaći s danom 1. kolovoza 2019. godine, imenovani je zadržao stečena prava sve u skladu s člankom 124. Zakona o državnim službenicima.

Slijedom navedenog, u ponovnom postupku utvrđeno je da je imenovani iskusan državni službenik, koji je najveći dio svog radnog vijeka proveo na poslovima civilne zaštite, tijekom kojeg je stekao znanja i potrebno iskustvo za učinkovito obavljanje poslova u Sektoru za inspekcijske poslove, Inspekciju zaštite od požara i civilne zaštite te je u konkretnom slučaju upravo dugogodišnje iskustvo i stečena znanja tijekom rada na poslovima civilne zaštite, kao i objektivne potrebe službe zahtijevalo da se imenovanog službenika rasporedi na radno mjesto nadzornik za unutarnje poslove civilne zaštite u Sektoru za inspekcijske poslove, Inspekciju zaštite od požara i civilne zaštite, čiji službenici obavljaju najsloženije poslove nad primjenom zakona i drugih propisa koji se odnose na civilnu zaštitu, sukladno opisa poslova radnog mjesta temeljem Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova. Donošenjem Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova KLASA: 011-02/22-01/33, URBROJ: 511-01-152-22-16 od 25. ožujka 2022. godine u Ministarstvu unutarnjih poslova nastupile su ustrojstvene promjene slijedom kojih je i donesen Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova KLASA: 011- 02/22-01/33, URBROJ: 51101-152-22-16 od 25. ožujka 2022. godine.

S obzirom da je temeljem istog sve službenike i namještenike Ministarstva unutarnjih poslova bilo potrebno rasporediti, tako je i ĆA s danom 1 . svibnja 2022. godine raspoređen na radno mjesto nadzornik za unutarnje poslove civilne zaštite u Ravnateljstvu civilne zaštite, Sektoru za inspekcijske poslove, Inspekciji zaštite od požara i civilne zaštite na koje je rješenje izjavio žalbu, te se u vezi s tim vodi drugi postupak.

Stoga se u ovom postupku odlučivalo o njegovom radno-pravnom statusu za razdoblje navedeno u izreci.“

2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II-112-07/25-01/115, URBROJ: 566-01/14- 24-2 od 6. ožujka 2025., odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja.

Tuženik obrazlaže, u bitnome, sljedeće.

„Sukladno članku 124. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj 92/05, 107/07, 27/08, 49/11, 150/11, 34/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17 i 70/19) kad se ukine državno tijelo, službenike ukinutog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Do donošenja pravilnika o unutarnjem redu i rasporedu na radna mjesta prema tom pravilniku, preuzeti službenici obavljaju poslove koje su obavljali u ukinutom državnom tijelu, odnosno druge poslove po nalogu čelnika tijela, a pravo na plaću i ostala prava iz službe ostvaruju prema dotadašnjim rješenjima. Stavkom 3. istog članka određeno je da se preuzeti državni službenici koji se po donošenju pravilnika o unutarnjem redu ne mogu rasporediti, jer nema slobodnih radnih mjesta za koje ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored, stavljaju na raspolaganje Vladi. Člankom 126. navedenog zakona propisano je da, ako dio poslova državnog tijela prelazi u djelokrug drugog državnog tijela, to tijelo preuzima i službenike koji su zatečeni na preuzetim poslovima, a na preuzete službenike primjenjuju se odredbe tog Zakona koje se odnose na ukidanje državnog tijela čije poslove preuzima drugo državno tijelo.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine", broj 116/18) ukinuta je Državna uprava za zaštitu i spašavanje, a poslove zaštite i spašavanja, uz opremu, pismohranu, drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze te državne službenike i namještenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova, preuzelo je Ministarstvo unutarnjih poslova.

Donošenjem Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine", broj 24/19), osniva se Ravnateljstvo civilne zaštite radi obavljanja upravnih i stručnih poslova za, između ostalog, uspostavu sustava civilne zaštite, spašavanja građana, materijalnih dobara i drugih dobara u velikim nesrećama i katastrofama.

(…)

U skladu s navedenim ustrojstvenim promjenama, donesen je i novi Pravilnik o unutarnjem redu (…) od 8. travnja 2019. godine kojim je utvrđen broj te uvjeti pojedinih radnih mjesta.

Sukladno članku 127. stavku 1. Zakona o državnim službenicima, kad se donese pravilnik o unutarnjem redu na temelju novog akta o unutarnjem ustrojstvu, službenici se raspoređuju na radna mjesta iz tog pravilnika sukladno potrebama službe i stručnom manju. Stavkom 3. istog članka propisano da ako se u skladu s uredbom o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela ukidaju pojedine ustrojstvene jedinice tog tijela, pojedina radna mjesta u državnom tijelu ili se smanjuje potreban broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima, službenici koji su do tada bili raspoređeni na ta radna mjesta, odnosno u ustrojstvene jedinice koje se ukidaju, raspoređuju se na druga radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete, dok je stavkom 4. propisano da se ako nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se državni službenik može rasporediti, donosi rješenje o stavljanju na raspolaganje.

(…)

Iz spisa predmeta te iz žalbenih navoda, kao i iz obrazloženja pobijanog rješenje, proizlazi da je žalitelj u ukinutom tijelu, Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, bio raspoređen na radno mjesto zapovjednik Državne interventne postrojbe civilne zaštite - voditelj službe.

Žalitelj žalbenim navodima ne osporava ispunjavanje formalnih uvjeta i pretpostavki potrebnih za raspored na radno mjesto iz izreke pobijanog rješenja. Žalbeni navodi prvenstveno su usmjereni na to što žalitelj nije raspoređen na radno mjesto iste složenosti poslova kao i po prethodnom rasporedu, odnosno na radno mjesto voditelja službe-glavni inspektor u Državnoj intervencijskog postrojbi. Sukladno članku 40. Zakona o državnim službenicima, radna mjesta mogu se popunjavati samo u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu i prema usvojenom planu prijma u službu, a pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada u državnom tijelu sukladno zakonu. (…)

Po donošenju novog pravilnika o unutarnjem redu službenici raspoređuju temeljem istog na utvrđena radna mjesta sukladno propisanim uvjetima, vodeći se pri tom stručnim znanjima i radnom iskustvu svakog pojedinog državnog službenika. Stupanjem na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu, čelnik tijela ima obvezu, svaki put iznova, izvršiti raspored službenika na radna mjesta utvrđena pravilnikom pri čemu može imati u vidu da li je neki od službenika veća ranije bio raspoređen na isto ili slično radno mjesto, ali ta činjenica nije odlučna za donošenje odluke o tome tko će biti raspoređen na koje radno mjesto. Isto tako, prvostupanjsko tijelo ima legitimno pravo na pojedina radna mjesta rasporediti službenika koji će, osim što ispunjava tražene uvjete, svojom stručnošću i sposobnostima omogućiti što učinkovitije obavljanje poslova određenog radnog mjesta. Stav o obvezi rasporeda svih službenika, neovisno o tome koje su poslove do tada obavljali, prema potreba službe i stručnom znanju, sukladno novom Pravilniku o unutarnjem radu, zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj: Usž-2502/22, od 13. srpnja 2022.

Slijedom navedenog razvidno je da se tijelo prvog stupnja u postupku rasporeda žalitelja pozvalo na prethodno navedene odredbe propisa i činjenice temeljem kojih je žalitelja preuzelo u Ministarstvo unutarnjih poslova, po prestanku s radom Državnog ureda za zaštitu i spašavanje te je u obrazloženju pobijanog rješenja navelo da je s obzirom na obrazovanje, stručno znanje i iskustvo u odnosu na potrebe službe žalitelja rasporedilo na predmetno radno mjesto za koje ispunjava uvjete. Iz obrazloženja pobijanog rješenja razvidno je da je prvostupanjsko tijelo prilikom rasporeda preuzetih službenika iz ukinutog tijela razmatralo kompetencije kako žalitelja tako i ostalih službenika, te je u konkretnom slučaju, usporedbom kompetencija službenika i potrebe popunjavanja svakog pojedinog radnog mjesta, rasporedilo službenike na radno mjesto za koje je smatralo da će najbolje pridonijeti uspješnom obavljanju poslova u nadležnosti prvostupanjskog tijela. Pri razmatranju ove žalbe ovo tijelo uzelo je u obzir pored edukacija žalitelja navedenih u obrazloženju pobijanog rješenja i edukacije koje ističe u žalbi, međutim, ostaje kao nesporno ovlaštenje prvostupanjskog tijela da samostalno ocjenjuje kojeg će od službenika, koji ispunjavanju formalne uvjete potrebne za raspored na radno mjesto, rasporediti na konkretno radno mjesto prema potrebama pravilnog i učinkovitog obavljanja poslova koji su tijelu dani u nadležnost, slijedom čega je na radno mjesto na koje žalitelj želi biti raspoređen rasporedilo drugog službenika.

Dakle, žalitelj je sukladno Pravilniku o unutarnjem redu raspoređen na slobodno radno mjesto za koje ispunjava uvjete stručne spreme i radnog iskustva. Odredbe zakona koje se primjenjuju u konkretnom slučaju ne obvezuju prvostupanjsko tijelo za rasporedom službenika na istovrsno radno mjesto na kojem je bio raspoređen u ukinutom tijelu, već prvostupanjsko tijelo utvrđuje ispunjava li službenik koji se raspoređuje uvjete za taj raspored određene Pravilnikom o unutarnjem redu te da li je radno mjesto na koje se službenik namjerava rasporediti slobodno. Iz svega navedenoga proizlazi da nema zakonske zapreke da se žalitelj rasporedi na poslove niže složenosti od poslova koje je prije obavljao, a konačna odluka je na slobodnoj procjeni čelnika tijela koji je zadužen za pravilno funkcioniranje tijela i potreba rada. Navedeni stav potvrđen je i u presudi Upravnog suda u Splitu poslovni broj: 3 Uslrs-121/18-9 od 28. siječnja 2019. godine, ali i u odluci Visokog upravnog suda poslovni broj Usž-890/18-2 od 28. veljače 2018.

Nadalje, i Upravni sud u Rijeci je u presudi, poslovni broj: 3 Us l-939/2020-11, od 22. prosinca 2020., zauzeo stav kako se poslodavcu mora ostaviti određena sloboda kako bi prema svojoj procjeni, imajući u vidu potrebe službe na pojedina mjesta rasporedio službenike s traženim uvjetima i odgovarajućim sposobnostima. Dakle prilikom donošenja rješenja o rasporedu, a sukladno novom Pravilniku o unutarnjem redu, upravno tijelo može službenika rasporediti na slobodno radno mjesto sukladno potrebama službe i stručnom znaju službenika, vodeći računa o potrebama organizacije rada, obzirom na poslove koji su uredbom o unutarnjem ustrojstvu prvostupanjskom tijelu dani u nadležnost te ispunjavanjem uvjeta radnih mjesta unutar ustrojstvenih jedinica na koje se državni službenik raspoređuje. Takvo stajalište zauzeo je i Visoki upravni sud u presudama broj Us-12152/2010 od 28. studenoga 2012. i Us12861/2010 od 28. studenoga 2012. jer to pravo poslodavca proizlazi iz interesa za što boljim i učinkovitijim obavljanjem službe.

Konačno, i Upravni sud u Zagrebu je u presudi Poslovni broj: Us l-2206/21-7, od 23. svibnja 2022., u predmetu iste činjenične i pravne osnove (raspored službenika nakon ukidanja tijela i preuzimanja poslova i službenika od strane drugog tijela) zauzeo stav kako rasporedom službenika na radno mjesto niže složenosti poslova, bez obzira na raniji raspored, nije povrijeđen zakon. Nema zapreke da se tužitelj rasporedi na poslove niže složenosti od poslova koje je prije obavljao, a zakonska odredba nema obligatorni sadržaj da se službenika mora rasporediti na radno mjesto iste složenosti, a konačna je odluka na slobodnoj procjeni čelnika tijela kao osobi zaduženoj za pravilno funkcioniranje tog tijela i po treba rada. Tako i Visoki upravni sud, presudom poslovni broj: Usž-890/18, od 28. veljače 2018.

Ostali žalbeni navodi nisu razmatrani, jer nisu od utjecaja na rješavanje u ovoj upravnoj stvari predmet koje je raspored službenika nakon donošenja Uredbe o unutarnjem ustrojstvu prvostupanjskog tijela, odnosno Pravilnika o unutarnjem redu. Iz spisa predmeta razvidno je da je prvostupanjsko tijelo u ponovljenom postupku, postupajući po uputi Odbora za državnu službu pravilnom primjenom članka 124. i 127. Zakona o državnim službenicima, po donesenom Pravilniku o unutarnjem redu, uzimajući u obzir potrebe službe, uvjete rasporeda te stručna znanja žalitelja, na temelju točno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja donijelo zakonito rješenje o rasporedu na radno mjesto iz izreke pobijanog rješenja. Dakle, osporavano rješenje doneseno je u pravilno i zakonito provedenom postupku, na temelju potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava. “

3. Tužitelj u tužbi i poslije u sporu osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, sljedeće. Osporavano prvostupanjsko rješenje ne razlikuje se gotovo po ničemu u odnosu na ranije poništena prvostupanjska rješenja, na čemu prvostupanjsko tijelo ustraje unatoč kontinuiranim poništavajućim rješenjima drugostupanjskog tijela, pri čemu tuženik nije obrazložio zašto je ovog puta donio potvrđujuće rješenje. Prvostupanjsko rješenje sadržava i formalne nedostatke, protivno članku 77. stavku 2. Zakona o državnim službenicima. Tužitelj ne izjavljuje žalbu zbog toga što nije raspoređen na radno mjesto kao prije ustrojstvenih promjena, već zato što je raspoređen na radno mjesto koje tri razine niže od prijašnjega. U tom pogledu u obrazloženjima osporavanih rješenja nisu iznesene odgovarajuće činjenice. Pri tome je Državna intervencijska postrojba civilne zaštite ustrojena i nakon konkretnog preustroja. Pri nabrajanju tužiteljevih kompetencija javnopravna su tijela izostavila niz programa izobrazbe koje je završio tužitelj. Ovakva upravna praksa ne jamči učinkovitu i izgledu pravnu zaštitu, uz sustavno vrijeđanje tužiteljevih prava. Tužitelj predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika, da poništi prvostupanjsko rješenje, te da sam riješi stvar (ne navodeći na koji način). Traži i naknadu troškova spora, u ukupnom iznosu od 3.750,00 eura (PDV uključen).

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporavanog rješenja, ističe da tužitelj ne prilaže činjenice i dokaze na kojima temelji tužbeni zahtjev, te da su žalbeni navodi prvenstveno usmjereni na to što tužitelj nije raspoređen na radno mjesto iste složenosti poslova kao i po prethodnom rasporedu. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje, te u spisu ovog spora. Raspravnim rješenjem odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tužitelja, zbog razloga iznesenih u tom rješenju, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene 29. listopada 2025. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. U obrazloženjima osporavanih rješenja citirane su mjerodavne odredbe Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine", broj 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 38/13, 37/13, 1/15, 138/15 102/15, 61/17 i 70/19). Te su odredbe tužitelju, stoga, poznate.

8. Ova upravna stvar rješava se u kontekstu raspoređivanja državnih službenika nakon ukidanja državnog tijela, primjenom kriterija potreba službe i stručnog znanja, propisanih člankom 127. stavkom 1. Zakona o državnim službenicima.

9. Upravni sud nije vezan stajalištima tuženika iznesenima u prijašnjim drugostupanjskim rješenjima u ovoj upravnoj stvari. Stoga ovdje nije odlučno je li tuženik u predmetnom slučaju odstupio od svoje prijašnje prakse u ovom predmetu, već je odlučno mogu li se zakonitima ocijeniti prvostupanjsko rješenje od 13. siječnja 2025. i drugostupanjsko rješenje od 6. ožujka 2025. godine.

10. U žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja od 13. siječnja 2025. tužitelj svoju argumentaciju ne temelji na raspoređivanju tužitelja na tri razine niže radno mjesto, već na propuštanju prvostupanjskog tijela da tužitelja rasporedi na radno mjesto koje je jednako / usporedivo radnome mjestu na koje je tužitelj prije toga bio raspoređen, uspoređujući svoje kompetencije s kompetencijama službenika koji je nakon preustroja raspoređen na dotično radno mjesta. Argument višerazinski nižeg rasporeda tužitelj iznosi u ovome sporu, iako ga je imao mogućnost iznijeti u spomenutoj žalbi. Ovako tuženik u osporavanom rješenju, čija se zakonitost ocjenjuje u ovome sporu, nije razmotrio niti je bio dužan posebno razmotriti taj argument.

11. Što se tiče upiranja tužitelja da je tužitelj trebao biti raspoređen na radno mjesto jednako / usporedivo radnome mjestu na koje je tužitelj bio raspoređen prije ukidanja državnog tijela, Sud je suglasan s argumentacijom javnopravnih tijela koja se odnosi na to da, u kontekstu preustroja, ne postoji pravo državnog službenika na raspored jednak ili usporediv prijašnjem rasporedu, da se u tom kontekstu raspoređivanje službenika provodi iznova, te da javnopravna tijela pritom uživaju razmjerno široku marginu procjene. Ta je argumentacija, koja se temelji, između ostalog, na dosljednoj upravnoj i upravnosudskoj praksi, u osporavanim rješenjima dostatno i relevantno obrazložena, te je tužitelju poznata, a većim je dijelom citirana i prethodno u ovom obrazloženju.

12. Usto, Sud naglašava da je spomenuta margina procjene čelnika javnopravnog tijela još šira prilikom popune više rangiranih radnih mjesta. I primjena kriterija potreba službe pri raspoređivanju nakon preustroja uživa širu marginu procjene nego, primjerice, u odnosu na ocjenjivanje potreba službe pri oneroznom premještaju državnog službenika.

13. Imajući na umu propisane kriterije potreba službe i stručnog znanja, Sud utvrđuje i da je prvostupanjsko tijelo u dovoljnoj mjeri obrazložilo raspored tužitelja nakon provedenog preustroja na radno mjesto nadzornika za unutarnje poslove civilne zaštite. Nedvojbeno je da kompetencije tužitelja udovoljavaju zahtjevima tog radnog mjesta.

14. Nadalje, raspoređivanje državnih službenika razumijeva primjenu slobodne (diskrecijske) ocjene nadležnih javnopravnih (disciplinskih) tijela, kao obliku slabije vezanosti javnopravnog tijela pravnom normom, u okviru zakonom dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana (članak 5. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), dok je upravnosudski nadzor zakonitosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene ograničen na zakonitost takve odluke, granice ovlasti i svrhu radi koje je ovlast dana (članak 4. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, broj 36/24, u nastavku teksta: ZUS). Nesporno je da je u konkretnom slučaju slobodna ocjena primijenjena na temelju zakonske ovlasti i u okviru granica ovlasti. Zbog prethodno iznesenog u ovom obrazloženju, Sud ne nalazi valjani temelj za zaključak da je slobodna ocjena ovdje primijenjena protivno svrsi radi koje je ovlast dana.

15. Naposljetku, tužitelj se, upirući na na formalne nedostatke prvostupanjskog rješenja, neosnovano pozvao na odredbu članka 77. stavka 2. važećeg Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 155/23 i 85/24), čemu odgovara odredba članka 52. stavka 5. mjerodavnog Zakona o državnim službenicima. Te se odredbe, naime, odnose na rješenje o rasporedu koje se donosi nakon prijma u državnu službu.

16. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24, u nastavku teksta: ZUS), tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan. Pri odbijanju tužbenog zahtjeva u pogledu glavnog traženja, odbijen je i zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora, u skladu sa člancima 144. i 147. ZUS- a. Podredno, ni u slučaju uspjeha tužitelja u sporu, ne bi bio prihvaćen dio troškovnika što se odnosi na sastav podneska od 9. listopada 2025., sadržaj kojeg je mogao biti iznesen i na raspravi, pri čemu bi za pristup tužiteljeva opunomoćenika - odvjetnika na raspravu tužitelju tada bila dosuđena naknada troška.

17. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođen plaćanja pristojbe na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 4., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

18. Ovaj je upravni spor delegiran iz Upravnog suda u Zagrebu u Upravni sud u Rijeci. No, da nije bilo delegacije, tužba bi bila ustupljena Upravnom sudu u Rijeci, budući da je tužiteljevo prebivalište u [adresa], na području mjesne nadležnosti ovoga Suda. Zbog toga tužitelju ne pripada naknada troškova nastalih delegacijom predmeta, niti je do zaključenja rasprave ta naknada zatražena.

U Rijeci 19. studenoga 2025.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dostaviti:

- Odvjetniku Marku Krpanu, Zagreb, Boškovićeva 16

- Odboru za državnu službu, Zagreb, Palmotićeva 5