Republika Hrvtska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj: Pn-841/2019-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, sudac toga suda Ljiljana Košić, kao sudac pojedinac, u pravnoj stvari I tužiteljice JJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], II tužiteljice ČJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] tužitelja UJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Borni Okroši, odvjetniku iz Zagreba protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d. (OIB: 22694857747) iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene glavne, javne i neposredne rasprave dana 7. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika I-III tužitelja i punomoćnika tuženika KJ, **.**.2025. donio, objavio i

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282 da I tužiteljici JJ iz [adresa], na ime pravične novčane naknade, isplati iznos od 17.200,87 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos tekućima od 2. lipnja 2017. pa do isplate, time da kamate u razdoblju od 2. lipnja 2017. pa do 31. prosinca 2022. teku po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok u razdoblju od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. teku po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282 da II tužiteljici ČJ iz [adresa], na ime pravične novčane naknade, isplati iznos od 17.200,87 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos tekućima od 2. lipnja 2017. pa do isplate, time da kamate u razdoblju od 2. lipnja 2017. pa do 31. prosinca 2022. teku po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok u razdoblju od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. teku po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282 da III tužitelju UJ iz [adresa], na ime pravične novčane naknade isplati iznos od 17.200,87 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos tekućima od 2. lipnja 2017. pa do isplate, time da kamate u razdoblju od 2. lipnja 2017. pa do 31. prosinca 2022. teku po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok u razdoblju od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. teku po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282 da I tužiteljici JJ iz [adresa], na ime imovinske štete isplati iznos od 238,90 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 19. studenog 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V Odbija se I tužiteljica JJ s dijelom tužbenog zahtjeva po osnovi pravične novčane naknade u iznosu od 1.911,21 eura zajedno s kamatama na taj iznos, s dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na imovinsku štetu u iznosu od 557,44 eura zajedno s kamatama na taj iznos tekućima od 2. lipnja 2017. pa do isplate, kao i s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos imovinske štete pod točkom IV. izreke za razdoblje od 2. lipnja 2017. pa do 18. studenog 2025., II tužiteljica ČJ s dijelom tužbenog zahtjeva po osnovi pravične novčane naknade u iznosu od 1.911,21 eura zajedno s kamatama na taj iznos i III tužitelj UJ s dijelom tužbenog zahtjeva po osnovi pravične novčane naknade u iznosu od 1.911,21 eura zajedno s kamatama na taj iznos.

VI Nalaže se tuženiku da I-III tužiteljima naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 6.787,44 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos tekućima od 19. studenog 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

VII Odbijaju se I-III tužitelji s dijelom zatraženog parničnog troška u iznosu od 14.659,75 eura zajedno s kamatama na taj iznos, kao s neosnovanim.

VIII Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 13.040,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos, kao s neosnovanim.

Obrazloženje

1. I-III tužitelji u tužbi i tijekom postupka navode da je dana 21. srpnja 2016. došlo do teške prometne nezgode u Brckovljanima, Ulica kralja Zvonimira 79, koju nezgodu je prouzrokovao vozač teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] koje je vuklo priljučno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim skupom vozila je upravljao BJ. Tužitelji nadalje navode da se navedena nezgoda dogodila na način da je teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] u čijem se teretnom prostoru nalazio sada pokojni MJ skliznulo s prilaznog puta kod k.br. 79 na kolnik Ulice kralja Zvonimira te je na to vozilo naletjelo teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] koje je vuklo priključno vozilo registarske oznake [registarska oznaka].

2. I-III tužitelji u tužbi nadalje navode da je do prometne nesreće došlo iz razloga što vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka] nije pravovremeno i odgovarajućim intenzitetom kočio svojim vozilom kada je ugledao kombi vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kako nekontrolirano klizi prilaznim putem kod k.br. 79 prema kolniku Ulice kralja Zvonimira, neosnovano vjerujući da će se vozilo zaustaviti, a potom pogrešno pokušavajući izbjeći navedeno vozilo skretanjem ulijevo te je posljedično priključno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] udarilo u kombi vozilo registarske oznake [registarska oznaka].

3. U tužbi I-III tužitelji nadalje navode da je policijskim očevidom utvrđeno prekoračenje brzine vozila kojim je upravljao BJ kroz naselje te da je vozilo pregistarske oznake [registarska oznaka] i [registarska oznaka] bilo na dan nezgode osigurano obveznom policom osiguranja od autoodgovornosti kod tuženika Euroherc osiguranja d.d.

4. Posljedično navedenoj prometnoj nezgodi pokojni MJ zadobio je teške tjelesne ozljede zbog kojih je kasnije u bolnici preminuo. Iznenadna i tragična smrt pokojnog MJ kod I tužiteljice, njegove supruge, II tužiteljice, njegove kćerke i III tužitelja, njegovog sina, koji su svi zajedno živjeli u istom kućanstvu izazvala je veliki šok, patnju te intenzivne i trajne duševne boli.

5. Zbog smrti bliske osobe I-III tužitelji potražuju od tuženika isplatu neimovinske i imovinske štete u skladu sa odredbama čl. 1101. i čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje ZOO).

6. I-III tužitelji su već u tužbi priznali suodgovornost svojega prednika u omjeru od 60% pa su u skladu sa tim doprinosom zatražili naknadu štete. I-III tužitelji kao supruga i djeca pokojnog MJ smatraju da im temeljem zakonskih odredaba, a uzimajući u obzir orijentacijske kriterije za utvrđivanje visine pravične novčane naknade pripada svakome po 240.000,00 kuna, pa su uzimajući u obzir suodgovornost njihovog pravnog prednika od 60% po osnovi pravične novčane naknade za neimovinsku štetu svaki zatražili isplatu iznosa od 96.000,00 kuna, dakle 40 % svaki.

7. Tako I tužiteljica JJ potražuje na ime naknade štete zbog duševnih boli zbog smrti supruga iznos od 96.000,00 kuna, za troškove crnine (1 ženski crni kostim, crna košulja, 1 ženske crne cipele) iznos od 2.000,00 kuna te za vijenac i karmine iznos od 2.000,00 kuna. Sveukupno dakle, potražuje iznos od 100.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos. II tužiteljica ČJ potražuje na ime naknade štete zbog duševnih boli zbog smrti oca iznos od 96.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos, a III tužitelj UJ također potražuje na ime naknade štete zbog duševnih boli zbog smrti oca iznos od 96.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos.

8. U podnesku od 26. studenog 2021. I-III tužitelji su uskladili tužbeni zahtjev obzirom da su od datuma podnošenja tužbe izmijenjeni Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske za naknadu neimovinske štete na način da su iznosi povećani 50% te je tako na ime naknade duševnih boli zbog smrti supruga te za troškove crnine, vijenca i karmina I tužiteljica JJ zatražila iznos od 150.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos, a II tužiteljica ČJ i III tužitelj UJ su na ime naknade štete zbog smrti oca zatražili svaki po iznos od 144.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos.

9. Kako je u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. službena valuta euro I-III tužitelji su u podnesku od 17. rujna 2024. konačno specificirali tužbeni zahtjev na način da su naknadu štete zatražili u valuti euro. Tako je na ime naknade duševnih boli zbog smrti supruga te za troškove crnine, vijenca i karmina I tužiteljica JJ zatražila iznos od 19.908,42 eura (19.112,08 eura na ime pravične novčane naknade i 796,34 eura na ime imovinske štete zbog troškova crnine i karmina) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos, a II tužiteljica ČJ i III tužitelj UJ su na ime naknade štete zbog smrti oca zatražili svaki po iznos od 19.112,08 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos.

10. U odgovoru na tužbu, kao i tijekom cijeloga postupka tuženik Euroherc osiguranje d.d. poricao je svoju krivnju i odgovornost za nastanak štetnog događaja. Nadalje je naveo da ne spori da se dana 21. srpnja 2016. dogodila prometna nesreća no osporava da bi nezgodu prouzročio vozač teretnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] koje je vuklo priključno vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka]. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je predmetnu prometnu nesreću prouzročio pokojni MJ jer nije poduzeo sve mjere da spriječi da vozilo samo krene s mjesta na kojemu je ostavljeno zbog čega je vozilo nekontrolirano krenulo unatrag prema kolniku kojom prilikom je njegovo vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] svojim stražnjim, više desnim dijelom udarilo u stražnji desni dio boka prikolice registarskih oznaka [registarska oznaka] i to kada su kamion registarskih oznaka [registarska oznaka] i prva polovica prikolice registarskih oznaka [registarska oznaka] pri brzini od 37 km/h već prošli putanjom kretanja vozila registarskih oznaka [registarska oznaka].

11. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovanost i visinu tužbe i postavljenih tužbenih zahtjeva te ističe da postoje razlozi za oslobođenje tuženika od odgovornosti u cijelosti iz razloga što pokojni MJ u vrijeme nastanka štetnog događaja nije bio vezan sigurnosnim pojasom jer da je bio ispravno vezan sigurnosnim pojasom ne bi došlo do njegovog ispadanja iz vozila i nastanka smrtne posljedice.

12. Tuženik je u odgovoru na tužbu prigovorio aktivnoj legitimaciji I-III tužitelja iz razloga što I-III tužitelji nisu dostavili dokaz da su u srodstvu s pokojnim ĆJ te da su prije nastanka štetnog događaja živjeli zajedno. Tužitelji su u spis dostavili rodne listove te potvrde o prebivalištu pa tuženik kasnije nije isticao taj prigovor.

13. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u tužbu (list 1-5), odštetne zahtjeve (list 9-13), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva (list 12-18), otpusnicu (list 19), potvrdu o smrti (list 20-22), smrtni list (list 23), zapisnik o očevidu (list 25-29), rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu poslovni broj K-DO-394/17 od 17. ožujka 2017. (list 30-33), odgovor na tužbu (list 43-45), posebno izvješće Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 14. rujna 2016. (list 48), iskaz svjedoka NJ (list 86-87), iskaz I. tužiteljice kao stranke (list 89), iskaz II tužiteljice kao stranke (list 89), iskaz III tužitelja kao stranke (list 90), iskaz svjedoka BJ (list 97), nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka Berislava Šimunovića, dipl.ing. (list 107-120), konačno specificirani tužbeni zahtjev (list 133-134), nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka Berislava Šimunovića dipl. ing. (list 143-148), nalaz i mišljenje specijalista sudske medicine prof. dr. sc. ZJ, dr. med (list 151-155), odgovor na primjedbu tuženika specijalista sudske medicine prof. dr. sc. ZJ, dr. med. (list 171) i spis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu poslovni broj K-DO-394/2017.

14. Nakon ocjene svakog dokaza posebno, te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje ZPP)) ovaj sud nalazi da su tužbeni zahtjevi I-III tužitelja djelomično osnovani.

15. U ovom postupku nije sporan nastanak štetnog događaja. Sporna je odgovornost za nastanak štetnog događaja, osnova i visina štete koju su I-III tužitelji pretrpjeli u predmetnom štetnom događaju te aktivna legitimacija I-III tužitelja.

16. Sud smatra da prigovor nedostatka aktivne legitimacije nije osnovan jer su I-III tužitelji najbliži srodnici pokojnog MJ, supruga i djeca, o čemu su u spis dostavili dokumentaciju (rodne listove, uvjerenja o prebivalištu).

17. I-III tužitelji u tužbi i tijekom postupka navode da je do predmetne prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao MJ, suprug I tužiteljice, a otac II i III tužitelja došlo uslijed prekoračenja brzine teretnog vozila kojim je upravljao BJ. I-III tužitelji navode da vozač teretnog vozila BJ nije pravovremeno i odgovarajućim intenzitetom kočio svojim vozilom kada je ugledao kombi vozilo u kojem je bio pokojni MJ, a koje je nekontrolirano klizilo prilaznim putem kod k.br. 79 prema kolniku Ulice kralja Zvonimira u Brckovljanima neosnovano vjerujući da će se vozilo zaustaviti, a potom pogrešno pokušavajući izbjeći navedeno vozilo skretanjem ulijevo te je posljedično priključno vozilo teretnog vozila udarilo u kombi vozilo u kojem je bio MJ. I-III tužitelji nadalje navode da je posljedično navedenoj prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika BJ, pokojni MJ zadobio teške tjelesne ozlijede zbog kojih je kasnije u bolnici preminuo.

18. I-III tužitelji u tužbi i tijekom cijelog postupka navode da je za predmetnu prometnu nesreću odgovoran tuženik Euroherc osiguranje, kao osiguratelj teretnog i priključnog vozila kojima je upravljao BJ, budući je vozač BJ zbog prekoračenja brzine kretanja teretnog vozila i pogrešnim skretanjem ulijevo te je tim radnjama došlo do prometne nesreće u kojoj je MJ zadobio teške tjelesne ozlijede te zbog istih kasnije u bolnici preminuo.

19. U odgovoru na tužbu tuženik Euroherc osiguranje poriče odgovornost za nastanak prometne nesreće navodeći da je kritične zgode pokojni MJ prouzročio prometnu nesreću jer nije poduzeo sve mjere da spriječi da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno, zbog čega je vozilo nekontrolirano krenulo unatrag prema kolniku kojom prilikom je njegovo vozilo svojim stražnjim više desnim dijelom udarilo u stražnji desni dio boka prikolice i to kada su kamion i prva polovica prikolice već prošli putanjom kretanja vozila u kojem se nalazio MJ.

20. Radi utvrđivanja okolnosti i dinamike nastanka ovoga štetnoga događaja saslušani su svjedok BJ koji je upravljao teretnim vozilom koje je sudjelovalo u nesreći te svjedok NJ. Provedeno je i prometno tehničko vještačenje od strane dipl. ing. Berislava Šimunovića uz provođenje rekonstrukcije prometne nesreće na licu mjesta.

21. Iz iskaza BJ koji je u ovom predmetu saslušan kao svjedok (list 97) proizlazi da se štetni događaj od 21. srpnja 2016. u kojem je sudjelovao kao vozač teretnog vozila u kojem je smrtno stradao drugi sudionik prometne nezgode MJ dogodio negdje sredinom dana. Koliko ga sjećanje služi bilo je lijepo vrijeme te nije bilo nikakvih oborina. Kretao se je iz pravca [adresa] prema Dugom Selom brzinom između 50 km/h i 60 km/h. Dolaskom u mjesto Brckovljani ispred jedne pekare u jednom trenutku uočio je kombi vozilo koje se nalazilo ispred te pekare. Kombi vozilo je bilo u kretanju prema cesti vožnjom unatrag. Kada ga je prvi puta ugledao bilo je udaljeno od njegovog vozila otprilike 30 metara te nije odmah shvatio da ide na cestu, odnosno nije mislio da vozač neće zaustaviti vozilo. Kada je shvatio da drugi sudionik neće zaustaviti vozilo, već da će s vozilom izaći na cestu trznuo je volanom pokušavajući izbjeći nalet tog vozila na svoje vozilo. Do udarca je došlo stražnjim dijelom kombi vozila u sredinu prikolice. Da vozač neće zaustaviti vozilo shvatio je kada je već bio neposredno na ulazu na kolnik. Kombi je ostao zarotiran i bačen u desni kanal koji se nalazio uz cestu, a on se je svojim vozilom pomaknuo prema naprijed. U trenutku udarca on je još bio u kretanju.

22. Iz iskaza svjedoka NJ (list 86) proizlazi da su dana 21. srpnja 2016. pokojni MJ, ona i još jedan kolega bili parkirani sa svojim kombi vozilima u dvorištu pekare u Brckovljanima. Nakon što su iznijeli stvari koje su trebali odnijeti u pekaru radili su obračun. Pokojni MJ je parkirao svoj kombi iza njezinoga i to po dužini. Prvi je bio kolega sa svojim kombijem, zatim ona iza njega, a MJ iza nje. Dvorište pekare je pod dosta velikim nagibom. Toga dana je bilo sunčano i asfalt u dvorištu je bio suh. Nije vidjela kada je kombi vozilo u kojem se MJ nalazio počelo kliziti, već je samo vidjela kada je došlo do sudara između kombi vozila u kojemu je bio ĆJ i teretnog vozila koje se kretalo glavnom cestom. Na tom dijelu kolnik je ravan, ali ona nije vidjela teretno vozilo koje se kretalo glavnom cestom sve do trenutka kada je počeo kočiti nakon što je čula udarac. Teretno vozilo koje se kretalo glavnom cestom i vuklo prikolicu zaustavilo se malo prije benzinske postaje u Brckovljanima, a dolazilo je od pravca [adresa]. Kada je čula udarac pogledala je kroz staklo na svojem kombiju i vidjela da je kombi vozilo od MJ jednim dijelom u grabi, a drugim na cesti. Ona je otišla do vozila MJ i zatekla ga izvan vozila na bankini i još je davao znakove života. Iz kojeg razloga je došlo do klizanja njegovog vozila prema glavnoj prometnici njoj nije poznato. Ono što je mogla reći je da su uvijek sva vozila parkirali na tom dvorištu koje je pod nagibom i do tada se nikada nešto slično nije dogodilo.

23. Radi utvrđivanja dinamike nastanka prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao pokojni MJ provedeno je prometno tehničko vještačenje od strane dipl. ing. Berislava Šimunovića iz Zagreba, uz provođenje rekonstrukcije prometne nesreće na licu mjesta. Iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka proizlazi da je u ovom štetnom događaju teretno vozilo prednika tužitelja prilikom nekontroliranog kretanja vožnjom unatrag sa stražnjim više desnim dijelom naletjelo na desni bočni dio prikolice skupa vozila osiguranika tuženika te da se može procijeniti da su u trenutku sudara uzdužne simetrale vozila međusobno zatvarale kut od oko 85° do 90°. Sudarna brzina skupa vozila iznosila je oko 37,3 km/h, dok za izračun brzine kretanja vozila prednika tužitelja nije bilo elemenata, no tehnički je moguće da se teretno vozilo prednika tužitelja kretalo prosječnom brzinom od oko 5 km/h. Mjesto sudara se nalazilo oko 0,84 m od sjevernog ruba kolnika duboko u lijevoj prometnoj traci, kojom se prije štetnog događaja kretao skup vozila. Skup vozila je za oko 17,3 metara prošao pored vozila prednika tužitelja kada je došlo do sudara. Vozač skupa vozila je neposredno prije štetnog događaja suda pokušao izbjeći izmicanjem u lijevu stranu tako da je u trenutku sudara skup vozila s lijevim bokom za oko 0,34 metara prešao preko središnje linije kolnika na površinu za usmjeravanje prometa. Ulaskom u sjevernu prometnu traku kolnika Ulice kralja Zvonimira kojom se kretao skup vozila osiguranika tuženika prednik tužitelja je presjekao put kretanja skupu vozila i time uzrokovao štetni događaj.

24. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da su varijante odigravanja predmetnog štetnog događaja na način kako su to iskazali vozač skupa vozila osiguranika tuženika i svjedok NJ tehnički moguće i prihvatljive.

25. U nalazu i mišljenju vještak nadalje navodi da prema varijanti vozača skupa vozila proizlazi da je on vozilo prednika tužitelja u kretanju unatrag prvi puta ugledao kada se nalazio udaljen oko 30 metara od mjesta sudara vozeći se brzinom od 48,2 km/h. Da je u tom trenutku vozač skupa vozila poduzeo radnju intenzivnog kočenja zaustavio bi se neposredno prije mjesta sudara pa do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Naime, na raspolaganju za zaustavljanje je imao put od oko 30 metara dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja iznosio oko 28,7 metara. Vozilo prednika tužitelja je postalo opasnost sigurnom prolasku skupu vozila osiguranika tuženika u trenutku kada se vozilo prednika tužitelja nalazilo oko 2 metra udaljeno od sjevernog ruba kolnika, odnosno oko 2,84 metra od mjesta sudara. U tom trenutku prednji dio skupa vozila nalazio se udaljen oko 4,7 metara od mjesta sudara s brzinom kretanja od 42,9 km/h i u tom trenutku štetni događaj za vozača skupa vozila bio je neizbježiv. Na ovom raspoloživom putu od oko 4,7 metara vozač skupa vozila osiguranika tuženika bi radnom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti skup vozila prije mjesta sudara da se kretao brzinom manjom od 13,3 km/h i tada do štetnog događaja ne bi došlo.

26. Iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka proizlazi da ukoliko se štetni događaj odigrao na način kako je to iskazala svjedok NJ na način da u trenutku kada se teretno vozila prednika tužitelja nekontrolirano pokrenulo vožnjom unatrag skup vozila osiguranika tuženika se prednjim dijelom nalazio udaljen oko 21 metar od mjesta sudara s brzinom od oko 46,5 km/h u tom trenutku ovaj štetni događaj je za vozača skupa vozila bio neizbježiv. Na raspoloživom putu od oko 21 metar vozač skupa vozila osiguranika tuženika bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti skup vozila prije mjesta sudara i do ovog štetnog događaja ne bi došlo da se je kretao brzinom manjom od 38,4 km/h.

27. Iskaze svjedoka BJ i NJ sud prihvaća obzirom se isti podudaraju s nalazom i mišljenjem prometno tehničkog vještaka. Sam svjedok BJ naveo je kako je vidio da kombi vozilo klizi prema cesti, ali je mislio da će se vozilo zaustaviti pa nije započeo radnju kočenja. Svjedok NJ nije vidjela sam događaj, već je navela da je vozilo BJ bilo zaustavljeno malo prije benzinske postaje u Brckovljanima iz čega proizlazi da se osiguranik tuženika kretao onom brzinom koju je naveo prometno tehnički vještak u svom nalazu i mišljenju te da je započeo radnju skretanjem volana u lijevo nakon što je kombi vozilo u kojem se nalazio pokojni MJ već bilo na kolniku.

28. Vještak je u nalazu i mišljenju napomenuo da je na dijelu kolnika na kojem je došlo do štetnog događaja brzina kretanja vozilima ograničena na 50 km/h.

29. Na nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka niti tužitelji, niti tuženik nisu imali primjedaba, već su nalaz i mišljenje u cijelosti prihvatili.

30. Na prijedlog tuženika u ovom postupku provedeno je kombinirano prometno tehničko-medicinsko vještačenje od strane stalnih sudskih vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića, prometno tehničkog vještaka i dr. ZJ, stalnog sudskog vještaka sudske medicine, a radi utvrđivanja točnog uzroka smrti prednika tužitelja pokojnog MJ, odnosno uzročne veze između prometne nesreće i smrtne posljedice te bi li do smrti došlo da je prednik tužitelja bio vezan sigurnosnim pojasom.

31. Iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića (list 143-147) proizlazi da je prednik tužitelja MJ stradao u prometnoj nezgodi 21. srpnja 2016. dok se nalazio u tovarnom dijelu svog teretnog vozila koje se samo pokrenulo i nekontrolirano krenulo vožnjom unatrag. Tom prilikom ovo vozilo je sa stražnjim više desnim dijelom naletjelo na desni bočni dio prikolice skupa vozila osiguranika tuženika. Pri ovom sudaru vozilo prednika tužitelja je ostvarilo promjenu brzine od oko 5 km/h, a tijelo prednika tužitelja je poletjelo prema natrag prema stražnjem dijelu vozila. Nakon ovog sudara, stražnji kraj vozila prednika tužitelja je prikolicom skupa vozila povučen u lijevu stranu (smjeru kretanja skupa vozila) pri čemu je vozilo prednika tužitelja ostvarilo promjenu brzine od oko 15 do 20 km/h, a tijelo prednika tužitelja je poletjelo prema lijevoj strani vozila. Vozilo prednika tužitelja je ovim povlačenjem zarotirano stražnjim dijelom u smjeru kretanja kazaljke na satu za oko 180° pri čemu je stražnji dio vozila preko bankine sletjelo u odvodni kanal gdje se naletom stražnjeg više lijevog dijela na sjeverni zemljani pokos odvodnog kanala i zaustavilo. Prilikom naleta na pokos odvodnog kanala vozilo prednika tužitelja je ostvarilo promjenu brzine od oko 15 do 20 km/h, a tijelo prednika tužitelja je poletjelo prema stražnjem dijelu vozila.

32. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke prof. dr. sc. ZJ, dr. med. (list 151-155) proizlazi da je prednik tužitelja MJ nastradao dana 21. srpnja 2016. u teretnom vozilu koje se sudarilo sa skupom vozila osiguranim kod tuženika pri čemu je zadobio krvni podljev i oguljotinu desne nadlaktice, oguljotinu kože u području prednjeg, gornjeg koštanog trna desne crijevne kosti, krvni podljev kože lijeve natkoljenice i lijevog koljena, krvni podljev mekog oglavka tjemenosljepoočno lijevo, prijelom svoda lubanje u tjemeno sljepoočnom području lijevo, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice i opsežno nagnječenje mozga. Tijekom liječenja zadobivene ozljede glave dolazi do stalne progresije pogoršanja zdravstvenog stanja s aspekta ozljede mozga zbog čegha je proveden neurokirurški zahvat i operativno odstranjenje krvarenja unutar tvrde moždane ovojnice. Usprkos provedenim mjerama liječenja, osim pogoršanja ozljede mozga, tijekom liječenja zadobivenih ozljeda dolazi i do razvoja teške upale pluća i nastupa smrtnog ishoda dana 14. kolovoza 2016. Smrt prednika tužitelja je nasilna, a nastupila je zbog upale pluća nakon ozljede glave te je uzročnoposljedično povezana s ozljeđivanjem u predmetnom štetnom događaju. U nalazu i mišljenju vještak nadalje navodi da iz stanja spisa proizlazi da prednik tužitelja u trenutku prometne nesreće nije upravljao vozilom sjedeći na sjedalu vozača, već se nalazio u tovarnom prostoru teretnog vozila te u tim okolnostima prednik tužitelja nije imao mogućnost korištenja sigurnosnog pojasa.

33. Na nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića i vještaka sudske medicine ZJ, dr. med. tužitelji nisu imali nikakvih primjedaba navodeći da su vještaci detaljno i objektivno utvrdili sve relevantne okolnosti slučaja te objektivno i stručno dali svoja mišljenja.

34. Tuženik je u podnesku od 26. rujna 2025. predložio da se vještaci pisano dopune kako bi odgovorili na pitanje bi li došlo do nastupa štetnih posljedica, odnosno smrti, da je prednik tužitelja sjedio na sjedalu vozača i bio ispravno vezan sigurnosnim pojasom.

35. Sud je dopisom od 29. rujna 2025. pozvao vještake da odgovore na pitanje tuženika te je sudski vještak sudske medicine u svom podnesku od 6. listopada 2025. navela da uzimajući u obzir dinamiku odvijanja prometne nesreće realno je za očekivati da u slučaju da je prednik tužitelja u trenutku naleta sjedio na sjedalu vozača i koristio sigurnosni pojas ne bi zadobio ozljede koje bi dovele do smrti prednika tužitelja.

36. Ovaj sud kombinirani nalaz i mišljenje prometno tehničkog i medicinskog vještaka smatra istinitim i točnim te mu u cijelosti poklanja svoju vjeru, budući su nalaz i mišljenje po uvjerenju ovoga suda dani objektivno i stručno u skladu sa pravilima struke.

37. Nakon saslušanih svjedoka, provedenog prometno tehničkog vještačenja i provedenog kombiniranog prometno-tehničko-medicinskog vještačenja ovaj sud smatra da su za nastanak štetnog događaja odgovorni i tuženik i prednik tužitelja pokojni MJ.

38. U konkretnom slučaju dakle za nastanak štetnog događaja postoji podijeljena odgovornost u smislu odredbe čl. 1092. ZOO i to tako da je tuženik Euroherc osiguranje odgovoran 30%, dok je prednik tužitelja pokojni MJ suodgovoran 70%.

39. Odgovornost tuženika sud temelji na činjenici da je osiguranik tuženika BJ prvi put ugledao vozilo prednika tužitelja kada mu je bilo odaljeno oko 30 metara od mjesta sudara, a iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka proizlazi da bi prometna nesreća bila izbjegnuta i do štetnog događaja ne bi došlo da je u tom trenutku osiguranik tuženika BJ poduzeo radnju intenzivnoga kočenja. Da je BJ poduzeo radnju intenzivnog kočenja zaustavio bi se neposredno prije mjesta sudara i do štetnog događaja ne bi došlo. U tom trenutku drugi sudionik prometne nesreće BJ prema nalazu i mišljenju prometno tehničkog vještaka kretao se brzinom od 48,2 km/h te je mogao zaustaviti svoje vozilo da je postupao s povećanom pažnjom obzirom da je vidio da se kombi vozilo kreče prema cesti vožnjom unatrag. Osiguranik tuženika je kritične zgode upravljao skupom vozila, dakle kamion sa prikolicom, a opće poznata je činjenica da takva vozila u prometu predstavljaju veću opasnost te da je teže zaustaviti takvo vozilo u slučaju kada prijeti opasnost. Osiguranik tuženika je trebao o tome razmišljati te započeti kočenje kada je vidio da se kombi vozilo kreče prema cesti vožnjom unatrag, posebno imajući u vidu da se kombi vozilo kretalo nizbrdicom. Da je osiguranik tuženika BJ uzeo u obzir mogućnost da na kombi vozilu ne rade kočnice, a što nije učinio, već je poduzeo radnju trzajem volana kada je kombi vozilo već bilo na cesti kojom prilikom je došlo do udarca stražnjim dijelom kobi vozila u sredinu prikolice, do prometne nesreće ne bi došlo. Iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića proizlazi također da do šetnog događaja ne bi došlo da se osiguranik tuženika kretao brzinom manjom od 38,4 km/h. Obzirom da se radi o dijelu ceste na kojoj se nalazi zavoj, a s desne strane nizbrdica na kojoj je bilo parkirano kombi vozilo osiguranik tuženika mogao je i smanjiti svoju brzinu pa do prometne nesreće ne bi došlo ni u tom slučaju.

40. Odredbom čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravili ili znaku. Prometno tehnički vještak u svom nalazu i mišljenju navodi kako je iz tahografskog listića vidljivo da se skup vozila kretao brzinom od oko 64 km/h kada je počeo usporavati udaljen oko 335,2 metra od mjesta zaustavljanja. Nadalje se navodi da je na udaljenosti od oko 137,2 metra prije mjesta zaustavljanja vozač skupa vozila poduzeo novo usporavanje iz brzine od oko 52 km/h. Iz obavijesti o počinjenom prekršaju Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo (list 34) vidljivo je da je osiguranik tuženika počinio prekršaj prekoračenja dopuštene brzine kretanja vozila opisanog u čl. 53. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji prekršaj je kažnjiv po čl. 53. st. 7 istoga zakona.

41. Dakle, nastanku prometne nesreće doprinio je po uvjerenju ovoga suda prednik tužitelja pokojni MJ iz razloga što nije provjerio je li kombi vozilo zakočeno, odnosno obzirom da se radi o nizbrdici nije iza kotača postavio nekakve prepreke koje bi sprječavale vozilo da krene unatrag. Njegov doprinos sud ocjenjuje sa 70%. Nastanku prometne nesreće doprinio je i osiguranik tuženika IJ jer brzinu kretanja svojega vozila nije prilagodio konkretnoj situaciji, odnosno nije započeo radnju kočenja kada je prvi put vidio da kombi vozilo nekontrolirano klizi unatrag, već je olako smatrao da će se kombi vozilo zaustaviti te je nastavio vožnju skupom vozila. Osiguranik tuženika reagirao je tek u trenutku kada više nije mogao zaustaviti svoje vozilo pa je trzajem volana pokušao izbjeći nalet na kombi vozilo u čemu nije uspio te je došlo do udarca kombi vozila u skup vozila kojim je upravljao LJ uslijed čega je došlo do smrtnog stradavanja prednika tužitelja, MJ. Doprinos drugog sudionika BJ sud ocjenjuje sa 30%.

42. Na ročištu održanom dana 14. srpnja 2022. godine saslušani su tužitelji JJ, ČJ i UJ, a radi utvrđivanja visine neimovinske i imovinske štete.

43. Iz iskaza I tužiteljice JJ kao stranke (list 89) proizlazi da je sa pokojnim MJ bila u braku od 1988. U braku je rođeno dvoje zajedničke djece ČJ i UJ. Cijelo vrijeme trajanja njihovog braka zajedno su živjeli, radili i privređivali. Njezin pokojni suprug MJ je tijekom trajanja njihovog braka jedno kratko vrijeme bio na Zavodu za zapošljavanje. Ona je također radila i privređivala. Smrću njezinog pokojnog supruga nastao je gubitak u njihovoj obitelji kako u financijskom tako i u emocionalnom smislu obzirom da ih je njegova tragična smrt sve pogodila. Sa pokojnim suprugom zajedno je školovala i odgajala njihovo dvoje zajedničke djece te je njihov brak sve do njegove smrti bio skladan i funkcionalan.

44. Iz iskaza II tužiteljice ČJ kao stranke (list 89) proizlazi da je od svojeg rođenja živjela u obiteljskom domaćinstvu sa svojom majkom, bratom i pokojnim ocem ĆJ. Živjeli su kao skladna obitelj tako da ih je sve njegova prerana smrt pogodila. Ona je zaposlena i zajedno sa majkom i bratom živi u zajedničkom kućanstvu te zajedno snose troškove života. U trenutku smrti pokojnog oca bila je zaposlena u hotelu Pheonix u Sesvetama. O njoj i njezinom bratu cijeli život su se brinuli i majka i pokojni otac kako u financijskom tako i u odgojnom smislu.

45. Iz iskaza III tužitelja UJ kao stranke (list 90) proizlazi kako je od svojega rođenja živio u obiteljskom domaćinstvu sa majkom, sestrom i pokojnim ocem ĆJ. Živjeli su kao skladna obitelj tako da ih je njegova prerana smrt sve pogodila. On je zaposlen i radi u Pik Vrbovcu kao zaštitar. U vrijeme kada je otac poginuo također je radio na istom radnom mjestu na kojem radi i sada. Živi i dalje u obiteljskom domaćinstvu sa majkom i sestrom jer još nije zasnovao vlastitu obitelj. Do smrti njegovog oca živjeli su kao skladna obitelj, zajedno su radili i privređivali te snosili troškove života tako da ih je njegova prerana smrt sve pogodila i ostavila traga na kvaliteti njihovog života.

46. Visina naknade neimovinske štete dosuđena je uzimajući u obzir opće prihvaćene kriterije i to tako da je supruzi pokojnog za duševne bolove zbog smrti bračnog druga priznat iznos od 360.000,00 kuna (47.780,21 eura) te sinu i kćeri pokojnog MJ također svakom po 360.000,00 kuna (47.780,21 eura). Kako je i pokojni prednik tužitelja doprinio nastanku prometne nesreće u omjeru od 70% ukupno priznati iznosi umanjeni su za 70%. Tako je I tužiteljici po osnovi pravične novčane naknade dosuđen iznos od 17.200,87 eura (točka I. izreke), a II tužiteljici i III tužitelju, na ime neimovinske štete zbog smrti oca dosuđen je iznos od po 17.200,87 eura svakome (točke II. i III. izreke). Prilikom odlučivanja o visini neimovinske štete sud je uzeo u obzir emocionalnu i materijalnu povezanost I-III tužitelja sa pokojnim MJ koji su bili najuža obitelj kao što je već naprijed navedeno. Kako su I-III tužitelji zatražili isplatu 40% štete odbijeni su sa 10%, odnosno svaki sa iznosom od 1.911,21 eura zajedno s kamatama na taj iznos (točka V. izreke).

47. O visini imovinske štete koju je imala I tužiteljica JJ radi kupnje crnine, vijenaca i organiziranja karmina (čl. 1093. ZOO) sud je odlučio uz primjenu odredbe čl. 223. ZPP-a.

48. Sud je imao u vidu da mjesni običaji nalažu nošenje crnine, zatim kupnju vijenaca te održavanje karmina nakon sprovoda. Što se tiče iznosa od 6.000,00 kuna (796,34 eura) koji je na ime kupnje vijenaca, crnine i održavanja karmina zatražila I tužiteljica JJ, supruga pokojnog MJ sud iste iznose smatra primjerenima. U kraju u kojemu I-III tužitelji žive i u kojem je pokopan njihov prednik običaj je da najbliža rodbina kupuje vijence od živoga cvijeća čija se cijena kreće od 70,00 do 100,00 eura, a što je opće poznata činjenica u Gradu Vrbovcu i okolnim mjestima.

49. Iznos za crninu sud je također smatrao primjereno zatraženima imajući u vidu da se štetni događaj dogodio u ljetno vrijeme pa je I tužiteljici bila potrebna odjeća i obuća pa iznos od 265,45 eura za I tužiteljicu JJ smatra realnima te ih je u cijelosti dosudio I tužiteljici imajući u vidu iznose maloprodajnih cijena odjeće i obuće u prosječnim trgovinama u gradu [adresa].

50. Što se tiče iznosa od 265,45 eura kojeg je I tužiteljica JJ zatražila na ime troškova karmina sud smatra realnim pa joj je također cjelokupno zatraženi iznos priznao. Mjesni je običaj da se nakon sprovoda najbliža rodbina i prijatelji okupe u nekom ugostiteljskom objektu pa je zasigurno iznos od 265,45 eura potrošen u tu svrhu.

51. Priznate iznose imovinske štete I tužiteljici JJ sud je također umanjio za 70% uzimajući u obzir doprinos njezinog prednika pa je na ime imovinske štete I tužiteljici dosuđen iznos od 238,90 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od dana donošenja I stupanjske presude pa do isplate (točka IV. izreke) dok je I tužiteljica JJ odbijena s dijelom imovinske štete u iznosu od 557,44 eura kao i sa zahtjevom za isplatu kamata na dosuđeni iznos imovinske štete tekućih od 2. lipnja 2017. pa do 18. studenog 2025. (točka V. izreke)

52. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati na dosuđeni iznos naknade štete u skladu je s odredbama čl. 29. ZOO, čl. 1086. ZOO i čl. 1103. ZOO.

53. Na dosuđeni iznos pravične novčane naknade I-II tužiteljima su dosuđene kamate tekuće od 2. lipnja 2017. pa do isplate, kao što su I-III tužitelji i zatražili. Ovo stoga što je odredbom čl. 1103. ZOO propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, a I-III tužitelji su se obratili tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora 4. svibnja 2017.

54. I tužiteljici su na dosuđeni iznos imovinske štete dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja I stupanjske presude 19. studenog 2025. pa do isplate jer je tek tada utvrđen iznos štete koju je I tužiteljica pretrpjela, dok je sa zahtjevom za isplatu kamate tekuće od 2. lipnja 2017. pa do 18. studenog 2025. I tužiteljica odbijena.

55. Odluka o troškovima parničnog postupka u skladu je s odredbom čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP. Tužiteljima je priznat trošak zastupanja po odvjetniku u ukupnom iznosu od 18.437,50 eura, a koji trošak je dosuđen ovisno o vrijednosti predmeta spora te je u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje Tarifa). Trošak se sastoji od troška sastava odštetnog zahtjeva za I tužiteljicu JJ u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), sastava odštetnog zahtjeva za II tužiteljicu ČJ u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), sastava odštetnog zahtjeva za III tužitelja UJ u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 eura (Tbr. 7/1 Tarife), troška zastupanja na ročištima 17. ožujka 2021., 26. studenog 2021., 13. svibnja 2022., 14. srpnja 2022., 15. ožujka 2023., 18. rujna 2024. i 7. listopada 2025, svako u iznosu od 1.000,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife), trošak sastava podneska od 17. svibnja 2021. u iznosu od 250,00 eura (Tbr. 8/3 Tarife) i troška sastava podnesaka od 19. prosinca 2019., 25. studenog 2021., 13. prosinca 2023., 17. rujna 2024. i 3. travnja 2025., svako u iznosu od 1.000,00 eura (Tbr. 8/1Tarife) i PDV-a u iznosu od 3.687,50 eura. Sveukupno im je dakle, na ime troškova zastupanja po odvjetniku priznat trošak u iznosu od 18.437,50 eura. Kako su I-III tužitelji u ovom postupku uspjeli sa 30% u tom im je omjeru dosuđen trošak zastupanja po odvjetniku pa im je po toj osnovi ukupno dosuđen trošak u iznosu od 5.531,25 eura. I-III tužiteljima je nadalje priznat trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu, svako u iznosu od 434,00 eura i trošak prometno tehničkog vještačenja u iznosu od 388,19 eura. Trošak sudskih pristojbi i trošak vještačenja I-III tužiteljima je priznat u cijelosti iz razloga što je taj trošak bio potreban bez obzira na uspjeh u sporu. I-III tužiteljima je ukupno dosuđen trošak parničnog postupka u iznosu od 6.787,44 eura (točka VI. izreke).

56. Kamate na trošak postupka u skladu su sa odredbom čl. 151. st. 3. ZPP.

57. I-III tužitelji su odbijen s dijelom zatraženog parničnog troška u iznosu od 14.659,875 eura (točka VII. izreke). Tužiteljima nije priznat trošak sastava podneska od 24. svibnja 2017. u iznosu odo 1.000,00 eura, niti PDV na taj trošak jer se taj podnesak ne nalazi u spisu. Također im nije priznat trošak sastava podneska od 11. lipnja 2019. u iznosu od 250,00 eura, niti PDV na taj iznos pozivom na odredbu čl. 155. ZPP. Uz taj podnesak tužitelji samo dostavljaju potvrdu o uplati sudske pristojbe na tužbu, a što je vidljivo i uvidom u podatke u spisu pa taj trošak nije bio potreban.

58. Tuženiku nije priznat trošak parničnog postupka, već je tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu 13.040,00 eura odbijen (točka VIII. izreke). Ovo stoga što je tuženik tijekom cijeloga postupka osporavao i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, a nakon provedenog postupka je utvrđeno da za nastanak prometne nesreće postoji podijeljena odgovornost prednika tužitelja i osiguranika tuženika pa postoji pravna osnova za dosuđivanje iznosa neimovinske štete tužiteljima.

59. Uslijed svega naprijed navedenog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.

U Vrbovcu 19. studenog 2025.

Sudac

Ljiljana Košić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana objave. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u 3 istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Pun. I-III tužitelja

2. Pun. tuženika

3. presuda nepravomoćna

4. zovi tužitelja na plaćanje pristojbe na presudu u iznosu od 434,00 eura

5. vidi upisnik ''Pn''

6. kal 15 dana