Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-496/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Noemi Butorac, kao predsjednice vijeća, Emira Čustovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Kate Brajković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Buljat, odvjetnica u Zadru, protiv tuženika: 1. ŠĐJ iz [adresa], Š, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. EĐJ iz [adresa], 321 [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednici pok. EĐ, koje zastupa punomoćnik Krešimir Zorić, odvjetnik u Zadru, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj P- 18/2023-54 od 26. travnja 2023., u sjednici održanoj 19. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba se uvažava, te se ukida presuda Općinskog suda u Zadru, broj P-18/2023-54 od 26. travnja 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj ŠĐ iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), stekao pravo vlasništva na nekretnini označenoj kao čest.br. 2071, u naravi pašnjak [adresa], površine 1018 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-[adresa] i to za cijelo, slijedom čega je ovlašten temeljem ove presude, a nakon pravomoćnosti, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini na svoje ime u svoju vlasnost u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru.

II. Dužni su tuženici naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 4.433,28 EUR, što odgovara iznosu od 33.402,55 kn, u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, dok se u preostalom dijelu, preko dosuđenog, zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan."

2. Protiv navedene presude tuženici su podnijeli žalbu zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu da preinači presudu tako da odbije tužbeni zahtjev tužitelja, ili da je ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je pravovremena i dopuštena.

4. Tužitelj je odgovorio na žalbu.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. br.2071, površine 1018 m2, u naravi pašnjak [adresa].

7. Stranke su rođaci. Žive u inozemstvu. Tužitelj tvrdi da je nekretninu stekao njegov otac ŽĐ (zv. Dušan) Ljubičić temeljem rješenja Narodnog odbora kotara Zadar, Komisije za uzurpacije broj 504-54, broj 512 i 518 od 3. siječnja 1955., a nakon oca nekretninu su naslijedili tužitelj, njegov brat E i sestra ZĐ. Diobom među suvlasnicima nekretnina je pripala tužitelju.

8. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- da su na predmetnoj nekretnini površine 1021 m² upisani kao vlasnici tuženici temeljem rješenja o nasljeđivanju donesenog iza smrti EĐ;

- da je Komisija za uzurpacije donijela tri rješenja 3. siječnja 1955. kojim je DĐ pok. ĆĐ priznato vlasništvo na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak površine 219 m2, 58 m² i 717 m² a u obrazloženju je navedeno da ih drži u stvarnom i mirnom posjedu od pamtivijeka;

- da je ukupna površina na kojem je priznato vlasništvo DĐ 994 m²;

- da iz povijesti posjedovanja za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa] proizlazi da predmetna nekretnina svojim položajem odgovara čest. 692/315 i dijelu čest. 692/14 k. o. [katastarska općina];

- da je čest. zem. [katastarska čestica] nastala od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da su prema podacima iz katastra iz 1955. čest. zem. [katastarska čestica] (matična čest. zem. [katastarska čestica]) i čest. zem. [katastarska čestica] evidentirane kao posjed na čest. zem. [katastarska čestica] ŽĐ pok. ĆĐ (1000 m²), ŽĐ pok. Ž "Z" (1000 m2), BĐ pok. ŽĐ (140 m²), JĐ pok. JĐ (3683 m2) i IĐ pok. Ž "Garovica" (140 m²), da je do nove izmjere vršeno više izmjena posjednika odnosno nasljednika, među kojima više nije evidentiran ŽĐ pok. ĆĐ a da je novom izmjerom formirana čest. 2071 na kojoj je evidentiran EĐ kao posjednik, dok je na čest. 692/1 bio evidentiran [obrt], a 1997. odlukom Vlade Republike Hrvatske evidentiran Grad Nin, s time da je 2001. odlukom Grada Nina izvršena dioba čest. zem. [katastarska čestica] i formirana čest. 692/315 koja je temeljem iste odluke upisana kao posjed na EĐ;

- da iz izjave RĐ od 11. prosinca 1985. proizlazi da je on 17. siječnja 1967. kupio zemlju za prolaz dužine 20 metara, a širine 2 metra od DĐ pok. ĆĐ iz [adresa], koji prolaz se nalazi uz [adresa] prema istoku, koji vodi na cestu prema sjeveru, te da su prilikom kupnje bili prisutni i svjedoci SĐ i UĐ,

- da iz kupoprodajnog ugovora od 17. siječnja 1967. proizlazi da je isti sklopljen između VĐ kao prodavatelja i RĐ kao kupca uz prisutnost svjedoka TĐ i HĐ te da je predmet bilo zemljište za prolaz RĐ koje se nalazi uz [adresa];

- da je vođen postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice između AĐ, OĐ i MĐ s jedne strane i LĐ, s druge strane, te je razvrgnuta zajednica nekretnina po kojoj je predlagateljicama pripala, između ostalih, čest. zem. [katastarska čestica] zv. "Ograda", površine 1000 m²; da iz obrazloženja rješenja o razvrgnuću slijedi da se radi o nekretninama naslijeđenima iza smrti oca stranaka pok. ĆĐ, da su predlagateljice bile proširile svoj zahtjev na način da su pored nekretnina navedenih u ostavinskom rješenju iza oca razvrgnućem obuhvatile sve nekretnine upisane u [adresa] na imenu predloženika, čemu se on usprotivio navodeći da se radi o njegovom isključivom vlasništvu stečenom agrarom, nakon čega su iste odustale od takvog zahtjeva;

- da je prednik tuženika pok. EĐ ishodio pravomoćnu presudu na temelju priznanja broj P-1370/01 od 17. lipnja 2002. protiv tuženika Grada Nina kojom je utvrđeno da je stekao valjanu pravu osnovu za stjecanje prava vlasništva čest. 692/315 zv. [adresa] k. o. [katastarska općina] navodeći u tužbi da je ova nekretnina nastala od čest. zem. [katastarska čestica] na kojoj je bio uknjižen kao vlasnik za cijelo, a na kojoj je vlasništvo stekao dosjelošću osobno i putem svojih prednika a ista je uvijek bila ograđena suhozidom i dračom.

9. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio:

- da je otac tužitelja bio izvanknjižni vlasnik predmetne nekretnine koju je stekao uzurpacijom, a tužitelj je stekao nasljeđivanjem i diobom sa sunasljednicima;

- da nekretnina odgovara čest. zem. [katastarska čestica] površine 880 m² i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tim da je čest. 692/315 nastala od 692/1 k. o. [katastarska općina];

- da je odlukom o uzurpaciji Komisije za uzurpacije 3. siječnja 1995. ocu tužitelja priznato pravo vlasništva na dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 219. m², 58 m² i 717 m², dakle ukupno 994 m²;

- da je tužiteljev otac prodao dio nekretnine koju je stekao uzurpacijom i to površine od 40 m² RĐ za prolaz do susjednih nekretnina, a RĐ je bio tuženikov prednik, pa smatra da je tuženikov prednik imao saznanja o stvarnom vlasništvu nekretnine;

- da u prilog zaključku da je tužiteljev prednik bio stvarni vlasnik nekretnina ide i okolnost da ta nekretnina nije bila predmetom razvrgnuća suvlasničke zajednice između prednika stranaka 1983. kojom prigodom se dijelila imovina zajedničkog prednika stranaka, pok. ĆĐ pok. D;

pa je utvrdio da je tužitelj dokazao neprekinuti pravni slijed stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, zbog čega je prihvatio tužbeni zahtjev.

10. U odnosu na prigovor da nekretnina nije bila obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju iza tužiteljevog pretka ističe da nasljednici ipso iure postaju vlasnici ostaviteljeve imovine u trenutku smrti a rješenje o nasljeđivanju ima deklaratorni karakter.

11. Prigovor tuženika da tužitelj nije dokazao da je između njega i drugih sunasljednika došlo do diobe u kojoj je ova nekretnina pripala tužitelju prvostupanjski sud je odbio utvrdivši da je nekretnina prvotno pripala tužiteljevom bratu E, koji je bio podnio prigovor na tuženikov upis, a naknadno je dogovorom sa bratom predmetna nekretnina pripala tužitelju.

12. Ovaj sud nalazi da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, dakle počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju drugostupanjski sud, s obzirom na početak postupka, pazi po službenoj dužnosti.

13. Naime, tužitelj tvrdi da je nekretninu stekao njegov prednik (otac) uzurpacijom, a da ju je on naslijedio. Iz rješenja Komisije za uzurpacije proizlazi da su pok. DĐ priznati u vlasništvo dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 219 m2, 58 m², 717 m², dakle ukupno 994 m² a prihvaćen je zahtjev za utvrđenja prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 1018 m², a da nije obrazloženo zašto postoji razlika u površini zemljišta koje je tužitelj stekao odlukom Komisije za uzurpacije, odnosno i površine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ako se sporni dio nekretnine proteže i na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prvostupanjski sud nije naveo koja je osnova stjecanja tužitelja u odnosu na tu nekretninu (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) Tu valja dodati i to da je prvostupanjski sud utvrdio da je prednik tužitelja prodao dio nekretnine u površini od 40 m² predniku tuženika tako da je nesklad u površinama i veći od ranije navedenog.

14. Nadalje, prvostupanjski sud je zaključio da je tužitelj nasljeđivanjem i diobom sa sunasljednicima stekao predmetnu nekretninu. S tim u vezi u obrazloženju navodi da je nekretnina prvotno pripala tužiteljevom bratu E, a da su se naknadno dogovorili da ona pripadne tužitelju. Ovdje se kao logično nameće pitanje je li osnova eventualnog tužiteljevog stjecanja nasljeđivanje iza oca ili pak pravni posao sklopljen sa bratom koji je nekretninu naslijedio. To je ostalo nerazjašnjeno.

15. Inače, valja navesti da zaključak suda da je predmetna nekretnina formirana barem djelomično od nekretnine koja je pripala tužiteljevom predniku na temelju uzurpacije imaju utemeljenja u raspravnoj građi.

16. Zbog postojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a prvostupanjsku presudu je valjalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

17. Kako odluka o parničnim troškovima ovisi o konačnom ishodu spora to je i odluku o parničnim troškovima valjalo ukinuti.

18. Radi navedenog a na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a riješeno je kao u izreci.

Dubrovnik, 19. studenog 2025.

Predsjednica vijeća:

Noemi Butorac