Zakon.hr

P-1740/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Nelli Stipaničev, u pravnoj stvari tužitelja GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 (OIB: 61817894937), zastupan po punomoćniku Korneliji Đuratović, odvjetnici u Zagrebu, protiv tužene REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon javne glavne rasprave zaključene 16. listopada 2025.g. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i pun. tuženika, dana 19. studenog 2025. godine:

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se da je Grad Zagreb OIB: 61817894937 vlasnik: - posebnog dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kao 11. suvlasnički dio sa neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-10), stan u prizemlju, površine 23,22 m2 neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica] kuća [adresa]. pov. 82 čhv koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi; - posebnog dijela nekretnine upisani u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kao 10. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-9) stan u prizemlju neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 80, ulica Vjekoslava Heinzela pov. 81 čhv koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi i - posebnog dijela nekretnine upisani u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kao 11. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-10) stan u prizemlju, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 80, ulica Vjekoslava Heinzela pov. 81 čhv što je tuženik Republika Hrvatska OIB: 52634238587 dužna priznati i trpjeti upis prava vlasništva Grada Zagreba OIB: 61817894937 na navedenim posebnim dijelovima, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 7.772,77 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 19. studenog 2025. pa do isplate, sve po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužitelj u tužbi navodi da su predmet ovog postupka posebni dijelovi nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to 11. suvlasnički dio sa neodređenim omjerom etažno vlasništvo (e-10), stan u prizemlju, površine 23,22 m2 neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa], te upisani u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to 10. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-9) stan u prizemlju i 11. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-10) stan u prizemlju, neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 80, Heinzelova ulica. Vlasništvo tužene Republike Hrvatske na posebnom dijelu nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to 11. suvlasnički dio sa neodređenim omjerom etažno vlasništvo (e-10), stan u prizemlju, površine 23,22 m2 neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa]. pov. 82 čhv, upisano je na temelju rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-15837/15 u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora. Vlasništvo tuženika na posebnim dijelovima i to 10. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvoVO (E-9) stan u prizemlju i 11. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E- 10) stan u prizemlju, kuća broj 80, Heinzelova ulica na k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisano je također u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora na temelju rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Z-9163/16. Tuženik se u oba postupka upisao temeljem predmnijeve iz čl. 17. st. 5. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, iako je tužitelj dostavio sve isprave temeljem kojih je dokazao vlasništvo navedenog posebnog dijela te predložio upis tužitelja. Kao dokaz da je tužitelj izvanknjižni vlasnik predmetne nekretnine tužitelj dostavlja građevinsku dozvolu izdanu pravnom predniku tužitelja-Općini slobodnog i kraljevskog glavnog Grada Zagreba, položajni nacrt 40/III br. 14208 1930, položajni nacrt 12/5 1931 pod.br. 14208 1931 Gradskog građevinskog XVI. Odsjeka u Zagrebu, nacrt koji se odobrava u smislu građevinske dozvole br. [broj dozvole].606-XII-A-1928 od 13. ožujka 1928. te stambenu dozvolu izdanu Općini slobodnog i kraljevskog glavnog Grada Zagreba za osam prizemnica na Radničkoj cesti 61., 63., 65. i 67. te Sajmišnoj ulici br. 66., 68., 70. i 72 broj 145 553-XVI-1932 od 2. prosinca 1932. dok je iz Položajnog nacrta vidljivo da je riječ o [adresa]. Iz dostavljene dokumentacije jasno je da je prednik tužitelja, kao investitor, stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama te da su cijelo vrijeme navedene nekretnine bile u imovini prednika tužitelja, sve do nacionalizacije kada je tužitelj imao pravo raspolaganja na temelju Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrade (Službeni list FNRJ br. 16/1959, 48/1959, 12/1962, Službeni list SFRJ br. 10/1965, 57/1965, Narodne novine br. 52/1973, 46/1990, 91/1996, dalje ZVDZ). Naime, odredbom čl. 3. ZVDZ propisano je da na posebnom dijelu zgrade u društvenom etažnom vlasništvu pravo raspolaganja stječe općina, ako je društveno vlasništvo ustanovljeno nacionalizacijom ili konfiskacijom, a u ostalim slučajevima društveno-politička zajednica ili radna organizacija, što je dala sredstva za izgradnju, kupnju ili zamjenu tog posebnog dijela zgrade. Dakle, na temelju gore citirane odredbe, za zaključiti je da je prednik tužitelja bio nositelj prava raspolaganja jer su zgrade/kuće izgrađene 1930tih godina zbog čega su iste nacionalizirane i tako postale društveno vlasništvo, a tužitelj nositelj prava raspolaganja. Odredbom čl. 362. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZV) propisano je da se smatra da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Odredbom čl. 364. st. 6. ZV određeno je da osobe koje u zemljišnim knjigama nisu upisane kao nositelji prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja, a ne raspolažu ispravom valjanom za zemljišnoknjižni upis prava vlasništva, upisat će pravo vlasništva tih nekretnina upisom u zemljišnu knjigu na temelju odluke suda, pošto dokažu da su bile izvanknjižni nositelji takva prava na nekretnini u društvenom vlasništvu. Kako je ovdje tužitelj dokazao da je bio nositelj prava raspolaganja na predmetnim stanovima, to ima pravo predlagati utvrđenje prava vlasništva, na temelju odredbe čl. 364. st. 6. ZV jer je vlasništvo stekao pretvorbom. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev pobliže opisan u izrijeci presude u cijelosti.

Tuženik u odgovoru na tužbu, navodi da u te se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, odnosno osporava se osnova i visina. Nesporno je da je pravo vlasništva tužene u zemljišnim knjigama upisano temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel posl. br. Z- 9163/16 od 13. ožujka 2018. i Z-15837/15 od 4. prosinca 2017. u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa prava vlasništva posebnih dijelova nekretnine, a temeljem odredbe čl. 17. st. 5. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora. Tužitelj tijekom zemljišnoknjižnog postupka nije dostavio isprave na temelju kojih dokazuje svoje pravo vlasništva niti je protiv predmetnih rješenja iskoristio pravo podnošenja prijave ili prigovora sukladno odredbi čl. 188. Zakona o zemljišnim knjigama. Kao i u zemljišnoknjižnim predmetnima tako niti u ovoj pravnoj stvari tužitelj, ne dokazuje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. U odnosu na dostavljenu potvrdu o amortizaciji navodi se da ista nije dokaz o vlasništvu nekretnine te je tako rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici posl. br. Gž- 397/2021 od 21. lipnja 2021. navedeno „… nije u pravu žaliteljica kada smatra da potvrda o obračunu i povratu amortizacije S. d.o.o. A1 od 29. listopada 2015. predstavlja dokaz o pravu vlasništva na predmetnoj nekretnini jer kao što je već naprijed navedeno, sama ta potvrda nije isprava podobna za upis predmetnog stana i uknjižbu prava vlasništva za korist Republike Hrvatske.“ Uvidom u matični list nekretnine vidljivo je da je tužitelj sam naznačio kako se vlasništvo predmijeva te da je temelj stjecanja nepoznat. Nastavno, niti priležeća građevinska dozvola ne može biti dokaz o vlasništvu a niti se može sa sigurnošću utvrditi da je građevinska dozvola izdana baš za nekretninu koja je predmet postupka. Vlasništvo nekretnine može se steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona s time da se vlasništvo nekretnina stječe upisom prava vlasništva u zemljišnu knjigu. Tužitelj nije dokazao da bi niti na jedan od gore navedenih osnova stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Dodatno se ističe da iz povijesnog z.k.izvatka proizlazi da je predmetna nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo bez upisanog nositelja prava korištenja. Na nekretninama u društvenom vlasništvu nije se moglo steći pravo vlasništva građenjem na temelju paragrafa 418 Općeg građanskog zakonika, a ni na temelju drugih pravila Općeg građanskog zakonika. Na temelju te odredbe moglo se stjecati pravo vlasništva građenjem na tuđem zemljištu, no, prema shvaćanju visokih sudova „tuđe zemljište“, u smislu odredbe, je zemljište u vlasništvu drugih fizičkih ili pravnih osoba, a ne društveno zemljište. Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu, isti predlaže odbiti, te tužitelja obvezati na naknadu troškova ovog postupka tuženiku.

Na pripremnom ročištu održanom 18. ožujka 2025. tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a tuženik je ostao kod odgovora na tužbu i iznesenih navoda. Na istom ročištu je sud temeljem članka 292. stavka 8. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23, dalje u tekstu ZPP-a) zaključio prethodni postupak, te je tužena navela da smatra da je ovdje riječ o pravnom pitanju, dok je tužitelj ostao kod predloženog građevinskog vještačenja na okolnost da li se građevinska dozvola odnosi na predmetne nekretnine, a što sud nije proveo, obzirom da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno.

Predmet spora jest je stvarnopravni zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva uz nalog tuženiku da je dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja.

Sud je u dokaznom postupku prema čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08; 57/11,148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 u daljnjem tekstu: ZPP) proveo dokaze uvidom u dokumentaciju i to: zahtjev za mirno rješenje spora (list 8-12 spisa), dopisi ( list 13-16, 44-47 spisa), prijedlozi GSKG- a ( list 17-19 spisa), prijepis posjedovnog lista ( list 20-21 spisa), rješenje OGSZ ( list 22-25 spisa), preslike izvadka iz katastra ( list 26, 101 spisa), preslika građevinske dozvole ( list 29, 99 spisa), položajni nacrt ( list 30, 97 spisa), presjeci i tlocrti zgrade( 32-36 spisa), stambena dozvola( list 37-39, 100 spisa), potvrda ( list 40 spisa), zapisnik ( list 41 spisa), matični list nekretnine ( list 42- 43 spisa), potvrde o amortizaciji ( list 48-49 spisa), povijesni izvadak iz zk. ( list 50-74 spisa), preslika ručno vođene zemljišne knjige ( list 88-93, 107-109 spisa),izvadak iz zk. ( list 110-112 spisa).

Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako cjelokupno tako i svakog pojedinačno, a na osnovi odredbe članka 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

Između stranaka nije sporno da su predmetne nekretnine upisane u zemljišnim knjigama kao vlasništvo tužene temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel posl. br. Z-9163/16 od 13. ožujka 2018. i Z-15837/15 od 4. prosinca 2017. u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa prava vlasništva posebnih dijelova nekretnine, a temeljem odredbe čl. 17. st. 5. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora. Također nesporno je da su predmetne nekretnine bile upisane kao društveno vlasništvo. Međutim između stranaka je sporno da li je tužitelj, odnosno prednik tužitelja imao pravo upravljanja, raspolaganja, korištenja na predmetnim nekretninama, pa bi time tužitelj kao izvanknjižni nositelj takva prava na nekretnini u društvenom vlasništvu imao pravo vlasništva tih nekretnina.

Uvidom u povijesni izvadak iz zk. ( list 50-74 spisa), presliku ručno vođene zemljišne knjige ( list 88-93, 107-109 spisa),izvadak iz zk. ( list 110-112 spisa), sud je utvrdio da su predmetne čestice nalazile u društvenom vlasništvu, bez upisanog nositelja prava korištenja.

Uvidom u preslike posjedovnog lista ( list 20-21 spisa), izvadka iz katastra ( list 26, 101 spisa), preslika građevinske dozvole ( list 29, 99 spisa), položajni nacrt ( list 30, 97 spisa), presjeci i tlocrti zgrade( 32-36 spisa), stambena dozvola( list 37-39, 100 spisa), potvrda o amortizaciji ( list 48-49 spisa), zapisnik ( list 41 spisa), matični list nekretnine ( list 42-43 spisa), sud je utvrdio da predmetna građevinska dozvola izdana pravnom predniku tužitelja Općini slobodnog i kraljevskog glavnog Grada Zagreba, a položajni nacrti Gradskog građevinskog XVI. Odsjeka u Zagrebu, je nacrt kojim se odobrava građevinska dozvola. Nadalje, predmetna stambena dozvola od 2. prosinca 1932. je izdana Općini slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za osam prizemnica na Radničkoj cesti 61., 63., 65. i 67. te Sajmišnoj ulici br. 66., 68., 70. i 72 broj 145 553-XVI-1932., dok je iz Položajnog nacrta vidljivo da je riječ o [adresa]. Također iz potvrde o amortizaciji GSKG-a, matičnog lista nekretnine i posjedovnog lista utvrđeno je da je kao korisnik upisan tužitelj Grad Zagreb.

10.

Odredbom čl. 362. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZV) propisano je da se smatra da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

11.

Odredbom čl. 364. st. 6. ZV određeno je da osobe koje u zemljišnim knjigama nisu upisane kao nositelji prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja, a ne raspolažu ispravom valjanom za zemljišnoknjižni upis prava vlasništva, upisat će pravo vlasništva tih nekretnina upisom u zemljišnu knjigu na temelju odluke suda, pošto dokažu da su bile izvanknjižni nositelji takva prava na nekretnini u društvenom vlasništvu.

12.

Slijedom iznesenog, ovaj sud je utvrdio da su predmetne nekretnine u vlasništvu tužene, a koje vlasništvo je upisano temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel posl. br. Z-9163/16 od 13. ožujka 2018. i Z-15837/15 od 4. prosinca 2017. u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa prava vlasništva posebnih dijelova nekretnine, a temeljem odredbe čl. 17. st. 5. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora (nesporno između stranaka). Nadalje, sud je nedvojbeno utvrdio da je prednik tužitelja N i kraljevskog glavnog Grada Zagreba, stekao kao investitor pravo vlasništva na predmetnim nekretninama te su iste cijelo vrijeme bile u imovini prednika tužitelja, sve do nacionalizacije a kada je tužitelj imao prava raspolaganja temeljem Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrade (Službeni list FNRJ br. 16/1959, 48/1959, 12/1962, Službeni list SFRJ br. 10/1965, 57/1965, Narodne novine br. 52/1973, 46/1990, 91/1996, dalje ZVDZ). Naime, odredbom čl. 3. ZVDZ propisano je da na posebnom dijelu zgrade u društvenom etažnom vlasništvu pravo raspolaganja stječe općina, ako je društveno vlasništvo ustanovljeno nacionalizacijom ili konfiskacijom, a u ostalim slučajevima društveno-politička zajednica ili radna organizacija, što je dala sredstva za izgradnju, kupnju ili zamjenu tog posebnog dijela zgrade. Dakle, na temelju gore citirane odredbe, sud je utvrdio da je prednik tužitelja bio nositelj prava raspolaganja jer su zgrade/kuće izgrađene 1930tih godina zbog čega su iste nacionalizirane i tako postale društveno vlasništvo, a tužitelj nositelj prava raspolaganja, stoga sukladno čl. 362. st 6. ZV-a postoje predmnjeve o vlasništvu nekretnine u društvenom vlasništvu, ali se može dokazivati suprotno, pa onaj tko uspije dokazati da je bio izvanknjižni nositelji takva prava na nekretnini u društvenom vlasništvu a što je upravo tužitelj dokazao u ovom postupku, upisat će pravo vlasništva tih nekretnina upisom u zemljišnu knjigu na temelju odluke suda, time je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u toč. I. izrijeke.

13.

Parnični su troškovi odmjereni prema vrijednosti predmeta spora i sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23. – dalje: Tarife), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.) i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.).

14.

Tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 1.355,47 EUR prema Tbr. 7. t. 1. Tarife, podneska od 1.4.2025. i 16.06.2025. svaki u iznosu od 1.355,47 EUR prema Tbr. 8. t. 1. Tarife, trošak pristupa na ročišta dana 18.03.2025. i 16.10.2025. svaki u iznosu od po 1.355,47 EUR, svako po Tbr. 9.1. Tarife, te troškove sudskih pristojbi za tužbu u iznosu od 331,81 euro i presudu u iznosu od 663,61 eura. Dakle sveukupno priznati trošak tužitelja iznosi 7.772,77 EUR stoga je odlučeno kao u točki II. izreke.

U Zagrebu 19. studenog 2025. godine

Sudac:

Nelli Stipaničev

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda u dva primjerka za sud i u jednom primjerku za svaku protivnu stranku.

DNA:

1. GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 (OIB: 61817894937), zastupan po punomoćniku Korneliji Đuratović, odvjetnici u Zagrebu,

2. REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte