REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Povrv-5569/2014

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Aleksandri Gumzej, u pravnoj stvari tužitelja Proizvodnja-regeneracija d.o.o. u stečaju, Zagreb, Planinska 11/A, OIB: 29904822134, kojeg zastupa punomoćnik Stjepan Brčić, odvjetnik Zagrebu, Petrinjska 9, protiv tuženika HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995, radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene 8. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, s danom objave 19. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 613.384,42 EUR sa zakonskom zateznom kamatom:

- na iznos od 499.107,97 EUR od 9. siječnja 2013.

- na iznos od 107.702,29 EUR od 9. siječnja 2013.

- na iznos od 6.576,02 EUR od 9. siječnja 2013. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za osam postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. siječnja 2023. pa do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. po do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj potražuje isplatu iznosa od 9.271,86 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 9. siječnja 2013. do isplate, i to:

- na iznos od 7.413,71 EUR

- na iznos od 1.751,26 EUR

- na iznos od 104,24 EUR

r i j e š i o  j e

I. Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika mr.sc. Jozo Rotim iz Zagreba, Trg J.F.Kennedya 6b, poslovni broj Ovrv- 772/2013 od 15. ožujka 2013.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 294.485,46 EUR, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troškova ovog parničnog postupka u iznosu od 73.871,31 EUR.

Obrazloženje

1. Na prijedlog pravnog prednika tužitelja javni bilježnik mr.sc. Jozo Rotim iz Zagreba, Trg J.F.Kennedya 6b, donio je 15. ožujka 2013. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-772/2013 radi naplate novčane tražbine tužitelja u iznosu od 622.656,28 EUR (tada 4.691.403,74 kn) sa zakonskom zateznom kamatom na pojedinačne iznose glavnice od dospijeća do isplate te radi naplate troškova ovršnog postupka u iznosu od 8.623,66 EUR (tada 64.975,00 kn), sve s pripadajućim zateznim kamatama od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate.

2. Tuženik je izjavio pravodoban prigovor protiv gore navedenog rješenja o ovrsi slijedom čega je Općinski građanski sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj Povrv- 10609/13-2 od 8. travnja 2019., a koje je ispravljeno rješenjem od 30. travnja 2013., navedeno rješenje stavio izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha, ukinute su provedene radnje te je odlučeno da će se postupak u dijelu kojim je naloženo plaćanje nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Nadalje, navedenim rješenjem Općinski građanski sud u Zagrebu oglasio se stvarno nenadležnim te je predmet ustupio ovom sudu kao stvarno nadležnom sudu.

3. Tuženik u prigovoru pobija u cijelosti osnovu i visinu utuženog potraživanja te ističe u bitnome kako utuženi računi broj 1200356, 1200358 i 1200359 od 31. prosinca 2012. nikada nisu evidentirani u poslovnim knjigama tuženika jer tuženik od tužitelj nikada nije naručio radove po predmetnim računima, a za koje ističe i da nisu ispostavljeni sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost jer se radi o izvan ugovornom potraživanju za koje se ne može ispostaviti račun. Tuženik ističe i kako tužitelj nije naveo valjanu pravnu osnovu izvođenja radova niti njihovu vrijednost te prigovora i troškovima ovršnog postupka.

4. Valja naglasiti da je rješenjem ovog suda poslovni broj Povrv-5260/13 od 30. svibnja 2014. (list 18. spisa) postupak prekinut temeljem odredbe čl. 212. t. 5 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP) s obzirom da je nad društvom Proizvodnja-regeneracija d.o.o. otvoren stečajni postupak. Rješenjem od 21. kolovoza 2014. (list 299. spisa) postupak je nastavljen u smislu odredbe čl. 215. st. 1. ZPP-a u odnosu na tužitelja Proizvodnja- regeneracija d.o.o. u stečaju. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 452. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja.

5. U daljnjem tijeku postupka tužitelj je podneskom od 25. srpnja 2014. (list 20. – 298. spisa) činjenično obrazložio tužbeni zahtjev, očitovao se na navode iz odgovora na tužbu te je dostavio daljnju dokumentaciju na kojoj temelji tužbeni zahtjev. Ističe u bitnome da su utuženi računi ispostavljeni sukladno odredbi čl. 79. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te kako se u konkretnom slučaju nikako ne radi o izvanugovornom potraživanju, već o sklopljenom usmenom ugovoru za koji je izdana pisana potvrda od strane društva HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. Naime, to je društvo naručilo sanaciju željezničkih kolodvora u [adresa] i [adresa], a što je i potvrđeno Zaključkom HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. od 24. kolovoza 2011. kojim je navedeno kako će HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. izvršene i preuzete radove za sanaciju željezničkih kolodvora u [adresa] i [adresa] izvršiteljima, odnosno tužitelju platiti na jedan od zakonom predviđenih plaćanja, pri čemu ističe kako je iz izvatka iz sudskog registra za tuženika razvidno kako je društvo HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. pripojeno tuženiku dana 1. studenog 2012. te kako je pripojeno društvo HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. u vrijeme donošenja zaključka od 24. kolovoza 2011. bilo jedini član tuženika te je kao takvo bilo ovlašteno donositi odluke u ime tuženika. Budući da je tuženik i pravni slijednik društva HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. tužitelj je podnio predmetnu tužbu protiv tuženika. Nadalje, tužitelj ističe kako je sukladno usmenom nalogu predsjednika uprave HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. EĐ, koji je trebao rezultirati sklapanjem pisanog ugovora između tužitelja i tuženika, tužitelj poslao ponudu za sanaciju željezničkih kolodvora u [adresa] i [adresa], a koja je predmetnim zaključkom od 24. kolovoza 2011. prihvaćena od strane tuženika. Pregovore oko saniranja željezničkog kolodvora u [adresa] u ime tuženika vodio je CĐ iz Prometne sekcije Split, pri čemu tužitelj ukazuje kako se račun broj 1200358 odnosi na žurnu sanaciju Željezničkog kolodvora u Kninu povodom dolaska najviših predstavnika Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskih željeznica povodom svečanih događaja, promocije novog vlaka odnosno Dana Oluje 5. kolovoza 2012. te se zbog naprijed navedenih okolnosti nije čekalo sklapanje ugovora, već je tužitelj odmah pristupio odgovornom izvršenju zadatka kojeg je u danim rokovima i kvalitativno i kvantitativno izvršio.

6. Nadalje, kao dokaz izvedenih radova tužitelj je uz predmetni podnesak dostavio Troškovnik izvedenih radova broj 076/12, Zapisnik o izvedenim radovima od 19. siječnja 2012. i Superkolaudaciju radova broj 0903-12 od 9. ožujka 2012. od strane društva Ar projekt d.o.o., Zagreb koji se odnose na izvedene radove na sanaciji kolodvora u [adresa], odnosno na račun broj 1200356. Ističe i kako su dostavljeni Radni nalog broj 1172064 od 12. kolovoza 2011. i Ovjereni troškovnik izvedenih radova broj 0041a/11 potpisani od strane GĐ iz Prometne sekcije Split tuženika te kako se isti odnose na radove izvedene na žurnoj sanaciji kolodvorske zgrade u [adresa] odnosno na račun broj 1200358. Nadalje, dostavljeni Troškovnik izvedenih radova broj 0031/11 i ovjereni radni nalog broj 1172065 u ime tuženika preuzeo je OĐ, a isti se odnose na radove izvedene na žurnoj sanaciji kolodvora [adresa]. Tužitelj ukazuje i da dokaz izvedenih radova predstavlja i Građevinska knjiga koja je, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, vođena za sanaciju prijemne zgrade željezničkog kolodvora [adresa] i koja je ovjerena od strane nadzornog inženjera HĐ , stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo, kao i Građevinski dnevnik društva Zagorjegradnja d.o.o., koje je društvo kao tužiteljev kooperant također radilo na sanaciji kolodvora u [adresa].

7. Zaključno, tužitelj ističe kako je u više navrata opominjao tuženika da postupi sukladno preuzetim obvezama i podmiri tužitelju njegovo potraživanje za izvedene građevinske radove, na koje se pozive tuženik oglušio. Ukazuje kako tuženik vjerojatno smatra da se može osloboditi plaćanja duga iz razloga što je trgovačko društvo HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. prestalo postojati, međutim ističe kako je tuženik kao pravni slijednik tog društva i povodom Zaključka tog društva od 24. kolovoza 2011. koje je bilo jedinio član tuženika, u obvezi podmiriti potraživanje prema tužitelju. Isto tako, tužitelj navodi da je tuženik, ukoliko doista nije naručio predmetne radove na nekretninama u svojem vlasništvu, iste trebao spriječiti pri čemu naglašava da se ne radi o minornim radovima i beznačajnim objektima, već o željezničkim kolodvorima koji su u državnom vlasništvu i gdje bi čak i policijom trebalo spriječiti onoga koji neovlašteno i svojevoljno poduzima bilo kakve građevinske radove.

8. Tuženik se podneskom od 2. travnja 2015. (list 300. – 322. spisa) očitovao na gore iznesene navode istaknuvši u bitnome kako se u konkretnom slučaju radilo o izvođenju određenih radova koje je trebalo regulirati ugovorom o građenju koji sukladno odredbi čl. 620. st. 2. Zakona o obveznim odnosima mora biti sklopljen u pisanom obliku pri čemu ukazuje kako je ništetan i nema pravni učinak ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku čl. 290. Zakona o obveznim odnosima. Nadalje, tuženik ponavlja da predmetne radove nikada nije ni naručio niti nadzirao te da ih nikada nije preuzela osoba ovlaštena od strane tuženika. Dakle, tuženik nikada nije bio ugovorna strana u predmetnom obveznopravnom odnosu pa stoga smatra da se ne može govoriti o dvostranom ispunjenju ugovora, a što je bitan preduvjet za valjanost i eventualno naknadno osnaženje ugovora pa da stoga nije postojala valjana pravna osnova za plaćanje po utuženim računima slijedom čega su isti i vraćeni. U odnosu na zaključak uprave društva HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. od 24. kolovoza 2011., tužitelj ukazuje kako istim, suprotno odredbama Izjave o osnivanju društva HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. od 18. siječnja 2007., uprava tog društva zadire u poslovanje tuženika na način da nalaže plaćanje radova za koje tužitelj nije planirao financijska sredstva, a kamoli je iste naručio ili ugovorio, a pogotovo kada se uzme u obzir da je tuženik kao korisnik sredstava iz državnog proračuna obveznik postupka javne nabave te stoga plaćanje bilo kakvih radova bez prethodno provedenog zakonom propisanog postupka javne nabave nastavno na koji postupak se donosi odluka tuženika kao naručitelja, potpisivanje ugovora ili izdavanje narudžbenica zapravo predstavlja prekršaj od strane tuženika. Tuženik ukazuje i kako je upućivanje tužitelja na činjenicu da je HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. u vrijeme donošenja predmetnog zaključka bilo jedini član tuženika pa da je stoga bilo ovlašteno donositi odluke u ime tuženika, neosnovano te ne proizlazi iz Izjave o osnivanju društva HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. te je suprotno odredbama čl. 441. Zakona o trgovačkim društvima kojom su propisana pitanja o kojima odlučuje skupština društva. U odnosu na tužiteljeve navode da je izvršene radove u kolodvoru [adresa] preuzeo radnik Prometne sekcije Split tuženika, CĐ, dok je radove u kolodvoru [adresa] preuzeo radnik Prometne sekcije Zagreb tuženika, OĐ, tuženik navodi da preuzimanje predmetnih radova ne samo da ne spada u opseg poslova sukladno ugovoru o radu za navedene radnike, već da za isto ti radnici nisu imali nikakvu suglasnost ili punomoć uprave tuženika te da je stoga predmetne radove mogla preuzeti jedino osoba ovlaštena za zastupanje tuženika upisana u sudski registar. Zaključno, u odnosu na tužiteljeve tvrdnje kako je logično da je tuženik kao vlasnik predmetnih nekretnina naručio izvođenje spornih radova, tuženik ističe da je riječ o kolodvorskim zgradama koje se nalaze u infrastrukturnom pojasu, a koji je sukladno odredbama Zakona o željeznici javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske.

9. U daljnjem tijeku postupka tuženik posebno ukazuje da zbog činjenice da predmetni ugovor nikada nije sklopljen, ovlaštene osobe nisu niti htjele ovjeriti predmetne račune i izvršiti bilo kakva plaćanja, a da u trenutku statusne promjene preuzimanja svih obveza od HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. navedeni računi nisu bili evidentirani u poslovnim knjigama prednika pa tako isti niti mogli biti evidentirani u poslovnim knjigama sada ovdje tuženika.

10. U nastavku postupka stranke su dopunjavale početne tvrdnje iznesene u tužbi odnosno odgovoru na tužbu na način da su izložile svoja pravna shvaćanja te otvorile pitanja koja su se pokazala kao sporna u ovoj pravnoj stvari, pri čemu je tužitelj ustrajao u tvrdnji da za sve izvedene radove na kolodvorima [adresa] i [adresa] postoji potvrda od strane ovlaštene osobe tuženika koja je u ime tuženika preuzela radove te kako je svaki utuženi račun potkrijepljen dokumentacijom i specifikacijom odrađenih građevinskih radova. U odnosu na tuženikovo isticanje kako nikakve radove nije moguće naručivati usmenim putem već isključivo sklapanjem pisanog ugovora, tužitelj ističe kako se radilo o povezanim društvima, o žurnim sanacijama te da je upravo zaključkom od 23. kolovoza 2011. navedeno da će izvršene i preuzete radove platiti ovdje tuženik.

11. Tijekom postupka sud je izvršio uvid te pročitao sadržaj isprava koje prileže spisu i to: R1 - račun broj 1200356 (list 5. spisa), R1 - račun broj 1200358 (list 6. spisa), R1 - račun broj 1200359 (list 7. spisa), izvadak iz sudskog registra za tužitelja (list 15. – 17. spisa), Zaključak od 24. kolovoza 2011. (list 24. i 227.spisa), izvadak iz sudskog registra za tuženika (list 25. – 28. spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za tuženika (list 29. – 31. spisa), ponudu/troškovnik tužitelja za kolodvor [adresa] (list 32. – 42. spisa), ponudu/troškovnik tužitelja za kolodvor [adresa] (list 43. – 46. spisa), troškovnik izvedenih radova br. 076/12 (list 47. – 57. spisa), zapisnik o izvedenim radovima od 19. siječnja 2012. (list 58. i 228. spisa), Superkolaudaciju radova broj 0903-12 od 9. ožujka 2012. (list 59. – 72. spisa), radni nalog broj 1172064 (list 73. spisa), troškovnik broj 0041 a/11 (list 74. – 77. spisa), troškovnik broj 00 31 /11 (list 78. – 80. spisa), radni nalog broj 1172065 (list 81. spisa), presliku građevinske knjige - prijemna zgrada željezničkog kolodvora Knin (list 82. – 226. spisa), građevinski dnevnik za kolodvor [adresa] (list 229. – 298. spisa), dopis – povrat računa od 5. veljače 2013. (list 301. spisa), dopis – povrat računa od 25. siječnja 2013. (list 302. spisa), Izjava o osnivanju društva HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. (list 303. – 306. spisa), Ugovor o radu sklopljen između tuženika i GĐ od 17. veljače 2011. (list 307. - 309. spisa), Ugovor o radu sklopljen između tuženika i GĐ od 1. prosinca 2012. (list 310. - 312. spisa), Ugovor o radu sklopljen između tuženika i OĐ od 1. siječnja 2013. (list 313. - 315. spisa), Ugovor o radu sklopljen između tuženika i OĐ od 1. rujna 2011. (list 316. - 318. spisa), Odluku od 9. lipnja 2011. (list 319. spisa), Odluku od 9. veljače 2011. (list 320. spisa), Odluku od 22. prosinca 2010. (list 321. spisa), Odluku od 20. rujna 2010. (list 322. spisa), bilješku od 22. srpnja 2011. (list 326. spisa), zapisnik od 3. kolovoza 2011. (list 327. spisa), bilješku od 6. rujna 2011. (list 328. spisa), dopis Porezne uprave (list 337. – 338. spisa), punomoć za FĐ od 2. prosinca 2009. (list 341. – 342. spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-x 888/14-2 od 25. studenog 2014. (list 345. – 346. spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-x 187/08-2 od 9. prosinca 2008. (list 347. – 349. spisa), izvadak iz sudskog registra (list 356. – 357. spisa), dopis od 7. lipnja 2018. (list 358. spisa), uvjerenje od 11. lipnja 2018. (list 360. spisa), dopis od 22. srpnja 2019. (list 383. spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra (list 384. – 397. spisa), očitovanje stalnog sudskog vještaka mr. sc. Zvonko Pađan (list 630. – 632. spisa), očitovanje stalnog sudskog vještaka dipl.ing.građ. JĐ (list 633. – 634. spisa), arhitektonski nacrt izvedenog stanja kolodvora u [adresa] (list 658. spisa) te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka IĐ (list 352. – 354. spisa), OĐ (list 369. - 371. spisa), EĐ (list 371. – 372. spisa), VĐ (list 377. - 380. spisa), DĐ (list 402. – 404. spisa), ĐĐ (list 404. – 405. spisa), FĐ (list 407. - 408. spisa), KĐ (list 416. - 418. spisa), PĐ (list 426. – 428. spisa), HĐ (list 428. – 429. spisa), ZĐ (list 429. – 430. spisa), SĐ (list 434. - 435. spisa), AĐ (list 435. - 436. spisa), LĐ (list 613. – 615. spisa) i NĐ (list 625. - 628. spisa). Izveden je i dokaz građevinskim vještačenjem po trgovačkom društvu MP Peritissima j.d.o.o., i to po stalnom sudskom vještaku građevinske struke dipl. ing. BĐ (Nalaz i mišljenje – list 445. - 579. spisa, usmeno iznošenje Nalaza i mišljenja na ročištu održanom 24. studenog 2022., list 591. – 593. spisa), očevidom (zapisnik, list 660. – 663. spisa, list 793. – 795. spisa) te građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Ivanu Martiću (Nalaz i mišljenje – list 667. – 720. spisa, dopuna po obavljenom očevidu od 11. ožujka 2025., list 802. – 806. spisa), usmeno iznošenje Nalaza i mišljenja na ročištu 17. ožujka 2025. (list 798. - 801. spisa) i 8. rujna 2025. (list 812. – 814. spisa).

12. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a te je na temelju rezultata provedenog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

13. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatom utuženog iznosa temeljem računa broj 1200356 i 1200358 za izvedene radove na sanaciji kolodvora odnosno kolodvorske zgrade u [adresa] te temeljem računa broj 1200359 za radove izvedene na žurnoj sanaciji kolodvora [adresa].

14. Između stranaka su sporne osnova i visina utuženog potraživanja imajući u vidu tuženikove navode kako predmetne radove nikada nije ni naručio niti nadzirao te da ih nije preuzela osoba ovlaštena od strane tuženika, kako se u konkretnom slučaju radilo o izvođenju radova koje je trebalo regulirati ugovorom o građenju, kako predmetni računi posljedično nikada nisu evidentirani u poslovnim knjigama tuženika te su isti vraćeni tužitelju jer nije postojala valjana pravna osnova za njihovo plaćanje.

15. Uvidom u zaključak broj Uh-32-6711 društva HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. od 24. kolovoza 2011. (list 24. i 227.spisa) razvidno da je isti temeljem članka 27. Izjave Vlade Republike Hrvatske o osnivanju društva donijela uprava tog trgovačkog društva na 32. sjednici održanoj 24. kolovoza 2011., da je odredbom čl. I. zaključeno da će društvo HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. izvršene i preuzete radove za sanaciju željezničkih kolodvora u [adresa] i [adresa] izvršiteljima platiti na jedan od zakonom predviđenih načina izmirenja obveza odnosno plaćanja, dok je u čl. II. navedeno da zaključak stupa na snagu danom donošenja. Predmetni zaključak sadrži pečat tog društva te potpis predsjednika uprave EĐ.

16. Nadalje, iz izvatka iz sudskog registra trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj (list 25. – 31. spisa) razvidno je, između ostaloga, da je društvo HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. u vrijeme donošenja gore navedenog zaključka odnosno 24. kolovoza 2011. bilo jedini član tuženika. Razvidno je i kako je to društvo pripojeno tuženiku 1. studenog 2012., a navedene činjenice između stranaka nisu niti sporne.

17. Dakle, u smislu odredbe čl. 541. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24; dalje u tekstu: ZTD), upisom pripajanja imovina pripojenog društva i njegove obveze prešle su na društvo preuzimatelja odnosno u konkretnom slučaju na tuženika koji je sveopći pravni sljednik pripojenog društva.

18. Svjedok EĐ (list 371. – 372. spisa), tadašnji predsjednik uprave HŽ HOLDINGA, iskazao je u bitnome da je postojao problem neplaćanja HŽ INFRASTRUKTRURE Proizvodnja - regeneraciji d.o.o. za izvršene radove na kolodvorima u [adresa] i [adresa]. Predsjednik uprave Proizvodnja - regeneracije d.o.o. je Upravi HŽ HOLDINGA pismeno istaknuo taj problem jer mu je zbog toga došlo u pitanje isplate plaće svojim radnicima. Ured uprave HŽ HOLDINGA je tu točku pripremio za sjednicu Uprave HŽ HOLDINGA, a članove Uprave HŽ HOLDINGA su činili svi predsjednici uprava društava kojima je HŽ HOLDING bio skupština, pa je tako po funkciji član Uprave HŽ HOLDINGA bio i predsjednik društva HŽ INFRASTRUKTURA. Na toj je sjednici donesen Zaključak da se preporuča HŽ INFRASTRUKTURI da na jedan od zakonitih načina izvrši svoje obveze ukoliko je sve, od ugovaranja pa do završetka radova, izvedeno prema zakonu i internim pravilnicima. Dakle, ostalo je na tome da HŽ INFRASTRUKTURA provjeri svu dokumentaciju te da ukoliko je sve uredno izvrši uplatu radova Proizvodnji - regeneraciji d.o.o. Napomenuo je da taj zaključak nije obvezujući, jedino što je obvezujuće za društvo jest Obvezujuća uputa skupštine. Dakle, Zaključak je donesen na temelju premisa da su radovi ugovoreni, izvedeni i preuzeti. Na upit tko je donio odluku da se pristupi žurnoj sanaciji kolodvora u [adresa] i [adresa], odgovorio je da prema njegovim saznanjima odluke o žurnoj sanaciji nije bilo jer su sva tri kolodvora već odavno bila u planu redovnog investicijskog održavanja. Na daljnji upit tko je od društava u sklopu HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o. u trenutku kada se pristupa sanaciji kolodvora nadležan za naručivanje radova te za izvođenje radova, odnosno tko je naručitelj, a tko izvođač radova, odgovorio je da je naručitelj uvijek onaj tko je vlasnik ili ukoliko je vlasnik Republika Hrvatska tada je naručitelj u ime vlasnika HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., a izvođač može biti bilo tko, odnosno onaj koji je najpovoljniji prema nekim pravilima naručitelja. Dakle, izvođač nije uvijek bilo neko društvo kćer HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. nego se vodilo računa da izvođač bude onaj s najpovoljnijom ponudom. U većini slučajeva te poslove je izvodilo neko od društava kojima je HŽ INFRASTRUKTURA vlasnik. Nadalje, na upit ima li saznanja tko je bio izvođač radova sanacije predmetnih kolodvora, odgovorio je da ima, da je on potpisao Zaključak te da je izvođač bilo društvo Proizvodnja - regeneracija d.o.o. Na daljnji upit ima li saznanja da kada su radovi izvađani od strane povezanih društava HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o., da li su bile izdavane narudžbenice i/ili potpisani ugovori ili je te radove bilo moguće i usmeno dogovoriti, odgovorio je da su se radovi morali uvijek dogovarati ugovorom ili narudžbenicom. Narudžbenice bi se izdavale za manje poslove te za interventne poslove kada je postojala hitnost u postupanju, a planirani radovi kroz Godišnji poslovni plan i planiranu nabavu sklapali su se pismenim ugovorom. Prema svjedokovim saznanjima taj je ugovor morao biti u pismenom obliku, a za manje odnosno sitnije radove moglo se i usmeno ugovoriti izvođenje istih nakon čega bi bila izdana narudžbenica. Na upit da li je u vrijeme kada je potpisao Zaključak imao saznanja ili pismena očitovanje HŽ INFRASTRUKTURE o sklopljenom ugovoru za predmetne radove te o vrsti i količini izvedenih radova, odgovorio je da su isti dopis koji je HŽ Hrvatske željeznice HOLDING d.o.o. dobio od Proizvodnja regeneracije dobio i HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. i predsjednik uprave HŽ INFRASTRUKTURE koji je bio na sjednici te je rekao da će se provjeriti apsolutno sve. Koliko se sjeća, na sjednici je i rekao da je radove preuzela osoba koja nema ovlaštenje da to može učiniti. Zbog toga su i donijeli Zaključak da se, ako je sve u redu, izvrši isplata naknade za izvedene radove. Na pitanje da li je predsjednik HŽ INFRASTRUKTURE potvrdio na toj sjednici uprave da je preuzeo sve radove na kolodvorima u [adresa] i [adresa], svjedok je odgovorio da nije, da prema njegovom sjećanju on nije imao o tome saznanja te je stoga i dogovoreno da će se to sve provjeriti. Na daljnji upit da li je predsjednik HŽ INFRASTRUKTURE na toj sjednici rekao da ima saznanja o osobi naručitelja i osobi izvođača rada, svjedok je odgovorio da nije decidirano rekao, međutim pretpostavlja da je znao da se na ta sva tri kolodvora izvode radovi jer bi zaista bilo čudno da se na tri kolodvora radi više od mjesec dana, a da se to ne zna.

19. Tijekom postupka saslušan je i svjedok VĐ (list 377. - 380. spisa) koji je istaknuo kako je predsjednik uprave tuženika bio negdje do veljače ili ožujka 2012. Svjedok je izjavio da se ne sjeća navedenih radova na kolodvorima u [adresa] i [adresa]. Svjedok je iskazao i da je tuženik u to vrijeme bio obveznik Zakona o javnoj nabavi i slijedom toga u obvezi sve robe, radove i usluge naručivati isključivo putem javnih poziva i uz prethodno sklopljen ugovor i pismenu narudžbenicu. O usmenim nalozima je naveo da nema nikakvih saznanja. Nadalje, svjedok se nije mogao sjetiti da li je prisustovao 32. sjednici društva HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. održanoj 24. kolovoza 2011., niti se mogao sjetiti da li je ikada prije vidio Zaključak od 24. kolovoza 2011., a koji mu je na ročištu bio predočen. U odnosu na način odvijanja komunikacije između uprave HŽ INFRASTRAKTURE d.o.o. i Prometne sekcije u Splitu, iskazao je da je komunikacija vršena putem odluka, zaključaka, uputa i drugih akata uprave trgovačkog društva te putem kolegija uprave na kojima su prisustovali direktori pojedinih poslovnih područja o čemu je zapisnike vodila tajnica ureda uprave. Po završenim kolegijima uprave, direktori pojedinih poslovnih područja komunicirali su sa svojim zamjenicima i voditeljima poslovnih područnih jedinica, među kojima je i Prometna sekcija Split. Na upit koje je poslovno područje tuženika 2011., odnosno u vrijeme kada su izvođeni sporni radovi, bilo nadležno za kontrolu izvođenja bilo kakvih radova na kolodvorima, odgovorio je da je u razdoblju od 2011. do kraja njegovog mandata nadležnost nad ugovaranjem i pregledavanjem radova te nad primopredajom građevinskih radova bila utvrđena Pravilnikom o organizaciji društva. Misli da su to tada obavljale organizacijske jedinice tuženika Poslovi održavanja ili Poslovi razvoja investicija. Na upit da li sjeća u kojoj je organizacijskoj jedinici tuženika tada bila Prometna sekcija Split, odgovorio je da bi po logici stvari pripadala prometnim poslovima, dok je na pitanje da li su prometni poslovi, odnosno organizacijska jedinica tuženika koja se bavila prometnim poslovima, mogli imati saznanja o radovima koji se izvode na kolodvorima, odgovorio da jesu. Na upit, a imajući u vidu vrijednost predmeta ovog spora, da li je moguće da su se izvodili radovi navedene vrijednosti bez narudžbenice ili pisanog ugovora, a da uprava društva ili direktori organizacijskih jedinica o tome nisu imali saznanja, svjedok je odgovorio da ukoliko je to bilo moguće, tada je prekršen čitav niz zakonskih propisa, dok je na upit da li je šef prometne sekcije bio ovlašten preuzimati bilo kakve građevinske radove, a ukoliko jest, pod kojim uvjetima, odgovorio da misli da to prema Pravilniku o organizaciji društva tuženika nije bilo moguće, ali u svakom trenutku uprava tuženika mogla je dati punomoć za preuzimanje takvih radova bilo kojoj stručnoj osobi, pa tako i šefu prometne sekcije. Nadalje, na upit, a imajući u vidu sadržaj svjedoku predočenog Zaključka od 24. kolovoza 2011., ima li kao u to vrijeme predsjednik uprave tuženika saznanja da li je moguće da bi radovi bili izvršeni i preuzeti bez da je postojao pismeni ugovor ili narudžbenica te da li je moguće da se takvi radovi plate, svjedok je odgovorio da nije bilo moguće preuzeti radove bez da postoji za to dokument kojim se isti naručuju. Napomenuo je i da je trebala postojati i prethodna projektna dokumentacija za izvođenje radova istaknuvši da se ovdje radi o imovini Republike Hrvatske, odnosno zgradama kolodvora, a ne o imovini HŽ Infrastrakture. Pristupanje takvim objektima i radovi na njima bez dozvole upravitelja željezničke infrastrakture, odnosno tuženika, podliježu nekim zakonskim sankcijama. Svjedok je izrazio i mišljenje da ukoliko su radovi zaista izvršeni, odnosno to bude potvrđeno od strane stručnih osoba, tada slijedom Zakona o obveznim odnosima to treba i platiti.

20. Svjedok FĐ, zaposlenik tuženika, u svom je iskazu (list 407. - 408. spisa) naveo u bitnome da HŽ INFRASTRUKTURA nije naručila niti ugovorila radove na željezničkim kolodvorima u [adresa] i [adresa]. Imao je saznanja da se radovi izvode i da je bio dostavljen račun za izvedene radove, ali ga HŽ INFRASTRUKTURA nije prihvatila jer nisu imali ugovor. Na upit da li ima saznanja da su predmetni radovi izvršeni, odnosno obavljeni, svjedok je odgovorio da su određeni radovi obavljeni, ali ne može znati količinu i vrijednost tih radova s obzirom da nije bilo ugovora, a radove je preuzeo čovjek koji nije građevinske struke, odnosno preuzeo ih je CĐ, voditelj prometnog područja [adresa] u ono vrijeme, a ne zna tko ih je preuzeo u [adresa]. Na upit zna li tko je bio izvođač radova u [adresa] i u [adresa], svjedok je odgovorio da je izvođač bilo društvo Proizvodnja-regeneracija te da on nije dao nalog RĐ za preuzimanje tih radova jer mu nije bio neposredno nadređen. U to vrijeme svjedok je bio izvršni direktor prometnih poslova. RĐ nadređeni je bio DĐ, šef prometne sekcije u Splitu, a pod koje područje spada i [adresa]. Iskazao je i da nije nikada dobio uputu da spriječi te radove, a da se radovi u [adresa] izvode obavijestio ga je DĐ. Na upit da li je nakon što je obaviješten od DĐ da se radovi izvode, imao dužnost o tome ikoga obavijestiti, svjedok je odgovorio da je, da je trebao obavijestiti predsjednika uprave HŽ INFRASTRUKTURE i direktora nekretnina, a što je i učinio.

21. Svjedok SĐ iskazao je u bitnome (list 434. - 435. spisa) da je od rujna 2009. do ožujka 2012. obavljao poslove člana uprave HŽ INFRASTRUKTURE zadužene za razvoj, građenje, održavanje i mehanizaciju. Između ostalog, u ingerenciji njegovih poslova bilo je i sudjelovanje u donošenje poslovnih planova, posebno planova investicija u kojima su sadržani svi radovi koji bi se trebali izvoditi tijekom godine. U svezi davanja iskaza u ovom predmetu, u svojim je evidencijama provjerio koji su bili radovi predviđeni u planu za 2011. pa je tako, između ostalog, bilo predviđeno izvođenje radova na nekoliko kolodvora ali ne i na onima koji su predmet ovog spora. Iz tog proizlazi da HŽ INFRASTRUKTURA 2011. nije planirala radove na tim kolodvorima niti je imala osigurana sredstva za to. O radovima na kolodvoru u [adresa] su obaviješteni od poslovnog područja HŽ NEKRETNINE tek u siječnju 2012., a od HŽ HOLDINGA zaključkom su obavješteni negdje krajem 2011. Nakon toga su pokrenuli postupak interne revizije s obzirom da je u zaključku bilo navedeno da bi s društvom Proizvodnja i regeneracija d.o.o. trebali sklopiti Ugovor i platiti radove koji su bili djelomično izvedeni te koje nisu naručili. Saznanja o radovima na kolodvoru u Dugom selu svjedok nema. Na upit ima li saznanja tko je naručio predmetne radove, svjedok je odgovorio da ih je po nalazima interne revizije naručio HŽ HOLDING, dok je na upit na koji su se način dogovarali radovi s ovisnim društvima odnosno da li su se isti ugovarali i usmenim putem ili je za ugovaranje istih bila potrebna pisana forma odnosno narudžbenica ili ugovor, odgovorio je da su se radovi dogovarali kao i s ostalim društvima koja nisu bila ovisna, odnosno da je uvijek bio potreban pismeni ugovor.

22. Svjedok AĐ (list 435. - 436. spisa), koji je između 2009. i 2012. bio prokurist tuženika, naveo je u bitnome da je ono što je obavljao, između ostaloga bilo potpisivanje ugovora zajedno s predsjednikom uprave. Ugovori su se potpisivali sukladno internim procedurama društva i u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Iskazao je da o ugovorima za radove u [adresa] i [adresa] nema nikakvih saznanja, da nema saznanja tko je naručio predmetne radove, niti zna tko ih je izveo te da je njegov posao bio da su ugovori koji se trebaju potpisati unutar društva prošli internu proceduru sukladno pravilima društva i da su u skladu s pozitivnim propisima, a on bi ugovore pregledao i potpisao i prije nego što bi ih dao predsjedniku uprave na potpis.

23. Svjedok NĐ (list 625. - 628. spisa) naveo je u bitnome da se ne sjeća ugovora, ni radova, niti tko ih je izvodio, osim što se sjeća da su neki radovi bili izvođeni na kolodvoru u [adresa]. Naglasio je da je u to vrijeme bio član uprave HŽ INFRASTRUKTURE za financije, a operativom se bavio član uprave gospodin SĐ. Napomenuo je i da se puno radova obavljalo od strane tvrtki kćeri HŽ INFRASTRUKTURE i pretpostavlja da je postojala narudžbenica za te radove, odnosno morala je biti jer ne zna kako bi drugačije radovi bili izvedeni. Na upit koga bi obično tuženik angažirao kada bi trebalo izvesti određene radove kojima upravlja HŽ INFRASTRUKTURA, svjedok je odgovorio da se najčešće radilo o javnim nadmetanjima, da su to sve bili radovi velikih iznosa, a rijetko što bi bilo manjeg iznosa, odnosno iznosa do 70 000 kn, a koji bi se radovi mogli direktno ugovoriti. Na daljnji upit da li je HŽ INFRASTRUKTURA angažirala tužitelja kao izvođača radova ako bi se ukazala potreba za žurnim sanacijama objekata kojima upravlja HŽ INFRASTRUKTURA, svjedok je odgovorio da bi to bilo logično ako je stvarno bilo žurno. Nadalje, na upit da li su uvijek potpisivani ugovori između tuženika i tužitelja u slučaju izvođenja radova od strane tužitelja, a kojih radova je naručitelj bila HŽ INFRASTRUKTURA, odgovorio je da su se morali potpisati ugovori ako se radilo o većim iznosima. Istaknuo je i da je bilo pokušaja da se na usmeni nalog nešto napravi te da je to ova uprava uvijek odbijala, da se sjeća da su kada je Proizvodnja i Regeneracija d.o.o. trebala otići u stečaj, dobili usmeni nalog EĐ da financijski saniraju to društvo, da je uprava to odbila, da su nakon toga dobili obvezujuću pismenu uputu te da su tada proveli financijsku sanaciju, a sve se to dešavalo prije izbora 2011. Iskazao je i da je kao član uprave tuženika bio zadužen za konsolidaciju svih financijskih izvještaja, s obzirom da su tvrtke kćeri bile u 100% vlasništvu HŽ INFRASTRUKTURE.

24. Svjedok ĐĐ, a koji je u to vrijeme bio na funkciji direktora nekretnina u trgovačkom društvu HŽ INFRASTRUKURA d.d., iskazao je u bitnome (list 404. – 405.) da je tada odjel nekretnina bio zadužen za održavanje svih nekretnina u HŽ INFRASTRUKTURI. Što se tiče predmetnih računa istaknuo je da nije upoznat s naručivanjem tih radova niti s ugovaranjem istih. Prvi puta se susreo s računima za te radove u [adresa] i [adresa] kada su mu ih dostavili na potpis njegovi djelatnici, odnosno kada ih je dobio službenom poštom. Te je račune odbio potpisati i vratio ih je nazad u urudžbeni odjel s obzirom da te radove nije ni ugovorio, niti naručio. Nije bio upoznat niti da su u tijeku radovi na kolodvorima u [adresa] i [adresa]. Na upit da li je inače bilo moguće da se ovisnim društvima tuženika daje usmeni nalog za izvođenje radova ili je trebala postojati određena procedura, odnosno izdavanje narudžbenice ili potpisivanje ugovora, odgovorio je da sve radove usluge ili bilo kakvu robu HŽ INFRASTRUKTURA isključivo naručuje sukladno Zakonu o javnoj nabavi, a što znači da se usmeno ne daju nikakvi nalozi. Na upit da li je moguće da izvršni radnici na kolodvorima preuzimaju građevinske radove od izvoditelja bez ikakve izričite pisane ovlasti od strane uprave društva tuženika, odgovorio je da nije pri čemu je napomenuo da se za sve radove imenuje nadzorni inženjer od strane sektora koji je za to zadužen, u ovom slučaju je to bio sektor nekretnina koji nije bio upoznat s konkretnim radovima pa sukladno tome nije niti imenovao osobu zaduženu za nadzor.

25. Imajući u vidu iskaze svjedoka EĐ i FĐ, kao i iskaz svjedoka SĐ u dijelu u kojem navodi da je po nalazima interne revizije utvrđeno da je radove naručio HŽ HOLDING, kao i imajući u vidu sadržaj Zaključka broj UH-32-6711 koji jasno ukazuje na okolnost da su predmetni radovi izvršeni i preuzeti, sud je utvrdio kako je društvo HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. naručilo predmetne radove. Naime, tuženikove tvrdnje da je uprava tog društva predmetnim Zaključkom zadirala u tuženikovo poslovanje suprotno odredbama o osnivanju tog društva, nisu od utjecaja na odluku u ovoj pravnoj stvari koja se odnosi na plaćanje obveza odnosno cijene za izvedene radove trećoj pravnoj osobi, odnosno ovdje tužitelju.

26. Naime, tuženik upravlja prugama u Republici Hrvatskoj i održava željezničke kolodvore te je odgovoran, između ostaloga i za organiziranje i reguliranje prometa, za obnovu i održavanje te građenje željezničke infrastrukture koja je javno dobro u općoj uporabi. Ukoliko tuženik predmetne radove, a kako tvrdi, nije naručio niti je dao odobrenje za njihovo izvođenje, tada je trebao spriječiti onoga tko bi ih neovlašteno izvodio na željezničkoj infrastrukturi za koju je odgovoran tuženik.

27. Isto tako, valja naglasiti i da iz iskaza gore navedenih svjedoka proizlazi da usmeno ugovaranje radova nije bilo uobičajeni način poslovanja društva HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. odnosno tuženika. Međutim, očito je da je tuženik imao saznanja o predmetnim radovima te činjenica da za iste nije postojao pismeni ugovor, odnosno da su predmetni radovi ugovoreni mimo pisane procedure, ne oslobađa tuženika od obveze plaćanja.

28. Nadalje, u odnosu na spornu činjenicu da li su predmetni radovi izvedeni i preuzeti, valja naglasiti da je uvidom u dopis tužitelja naslovljen na Prometnu sekciju Split tuženika (list 42. spisa) razvidno da istim tužitelj dostavlja tuženiku Ponudu za sanaciju kolodvora u [adresa] s naznačenom vrijednošću radova u iznosu od 3.777.769,61 kn (s uključenim PDV-om), da je kao uvjet plaćanja naveden rok od 45 dana, opcija ponude 120 dana te da je naznačeno da se u prilogu dostavlja troškovnik radova (list 32.-41. spisa).

29. Uvidom u troškovnik izvedenih radova broj 076/12 (list 47. – 57. spisa) razvidno je da isti sadrži opis radova po količinama i cijeni za izvršene građevinske radove zgrade željezničkog kolodvora Knin te da bruto iznos za isplatu iznosi sveukupno 3.816.387,59 kn

30. Iz dopisa tužitelja upućenog tuženiku (list 43. spisa) razvidno je da istim tužitelj dostavlja tuženiku Ponudu izvedenih radova kolodvora u [adresa] za potrebe protokola s naznačenom vrijednošću radova u iznosu od 49.533,02 kn (s uključenim PDV-om) te da je naznačeno da se u prilogu dostavlja troškovnik izvedenih radova broj 00 31/11 (list 44.-46. spisa), e-mail HŽ HOLDING d.o.o.-a i radni nalog broj 1172065. Razvidno je i da isti sadrži prijavni pečat tuženika s naznačenim datumom 23. kolovoza 2011.

31. Iz računa broj 1200356 (list 5. spisa), 1200358 (list 6. spisa) i 1200359 (list 7. spisa) razvidno je, između ostaloga, da su isti izdani od strane pravnog prednika tužitelja tuženiku za sanaciju kolodvorskih zgrada u [adresa] i [adresa], da je pod rubrikom „Vaša narudžba/Ugovor“ naveden Zaključak broj UH-32-6/11, a kao datum dospijeća naveden je 8. siječnja 2013. Račun broj 1200356 glasi na iznos od 3.816.387,59 kn (s obračunatim PDV-om), a kao prilog tom računu naveden je troškovnik izvedenih radova broj 076/12, zapisnik o izvedenim radovima od 19. siječnja 2012. te superkolaudacija radova broj 0903-12 od 9. ožujka 2012. Nadalje, račun broj 1200358 glasi na iznos od 824.677,71 kn (s obračunatim PDV-om), a kao prilog tom računu naveden je ovjereni troškovnik izvedenih radova broj 0041a/11 i zaključak broj Uh-31-6/11. Zaključno, račun broj 200359 glasi na iznos od 50.338,44 kn (s obračunatim PDV-om), a kao prilog računu naveden je troškovnik izvedenih radova broj 0031/11, ovjereni radni nalog broj 1172065 i zaključak broj Uh-32-6/11.

32. U odnosu na željeznički kolodvor u [adresa], Zapisnikom o izvedenim radovima od 19. siječnja 2012. (list 58. i 228. spisa) konstatirano je da su na kolodvorskoj zgradi u [adresa] izvedeni pobliže opisani izolaterski, fasaderski i soboslikarskoličilački radovi, radovi na gromobranskoj instalaciji te radovi izrade spuštenih stropova. Naznačeno je i da se objekt predaje naručitelju, da se korisniku predaje zapisnik o ispitivanju i mjerenju vanjskog sustava zaštite od munje te da garancija na izvedene radove iznosi dvije godine od dana primopredaje. Predmetni zapisnik potpisan je od ĆĐ kao izvoditelja dok je za korisnika naveden i potpisan CĐ.

33. Nadalje, od strane društva AR PROJEKT d.o.o. odnosno stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo HĐ, a temeljem tužiteljeve narudžbenice, izvršena je superkolaudacija radova na kolodvoru [adresa] (list 59. – 72. spisa), i to na način da je izvršen pregled izvršenih radova na samoj građevini te kontrola izmjere i količine izvršenih radova, utvrđivanje nedostataka, pregled, korekcija i ovjera građevinskih knjiga i kontrola cijena, izrada zbirne specifikacije izvršenih radova te je izrađen zapisnik konačnog obračuna radova. U predmetnom je zapisniku kao investitor naveden ovdje tuženik, kao izvođač radova naveden je ovdje tužitelj, kao početak radova naznačen je 24. rujna 2011., a završetak 11. siječnja 2012. Prema ponudi radovi su iznosili 3.400.054,46 kn, a izvedeni su radovi po ponudbenom troškovniku u iznosu od 2.666.802,52 kn i vantroškovnički radovi u vrijednosti od 96.433,37 kn što sveukupno iznosi 3.398.780,14 kn. U predmetnom je zapisniku navedeno i da su radovi izvedeni u roku.

34. Uvidom u radni nalog tužitelja broj 1172064 od 12. kolovoza 2011. (list 73. spisa) razvidno je da je u istom kao naručitelj naznačen tuženik, da se odnosi na žurnu sanaciju zgrade kolodvora [adresa], da su istom pobrojani izvršeni radovi te da isti u rubrici „radove preuzeo“ sadrži nečitak potpis i datum 16. kolovoza 2011., dok je iz troškovnika broj 0041 a/11 (list 74. – 77. spisa) razvidno da se isti odnosi na radove uređenja zgrade željezničkog kolodvora u [adresa], da sadrži opis radova po količini i cijeni te da prema rekapitulaciji bruto iznos za isplatu za predmetne radove iznosi 811.482,87 kn.

35. Nadalje, uvidom u presliku građevinske knjige za prijemnu zgradu željezničkog kolodvora [adresa] (list 82. – 226. spisa) razvidno je da se ista odnosi na radove na sanaciji detaljno opisane u istoj te da je ovjerena od strane nadzornog inženjera HĐ, dok je uvidom u građevinski dnevnik za kolodvor [adresa] (list 229. – 298. spisa) razvidno da je isti vođen od društva Zagorjegradnja d.o.o. u razdoblju od 24. rujna 2011. do 11. siječnja 2012., a za koje društvo tužitelj tijekom postupka tvrdi da je bilo tužiteljev kooperant. Valja naglasiti da je u svom iskazu svjedok HĐ potvrdio da je izvođač za radove na zgradi kolodvora u [adresa] bilo društvo Zagorjegradnja d.o.o.

36. Uvidom u bilješku od 22. srpnja 2011. (list 326. spisa) razvidno je da se ista odnosi na radove uređenja zgrade kolodvora [adresa] te da su kao potpisnici navedeni CĐ, ĆĐ, PĐ, LĐ i OĐ, dok se zapisnik od 3. kolovoza 2011. (list 327. spisa) odnosi na popis izvršenih radova te je potpisan od strane OĐ od strane ovdje tužitelja i GĐ, od strane prometne sekcije Split.

37. Bilješkom od 6. rujna 2011. (list 328. spisa), a koja nakon imena GĐ i ĆĐ sadrži nečitke parafe, konstatirano je da je 6. rujna 2011. u željezničkom kolodvoru u [adresa] održan sastanak na temu nastavka radova na zgradi tog kolodvora, da je CĐ preuzeo ponudbeni troškovnik Proizvodnje i regeneracije d.o.o. u kojem su definirani radovi, da je s istim suglasan te je naveo da bi s radovima trebalo započeti po dobivanju suglasnosti od HŽ HOLDINGA d.o.o.

38. U svom je iskazu svjedok CĐ (list 352. – 354. spisa), zaposlenik tuženika, naveo u bitnome da je u utuženom razdoblju 2012. i 2013. bio zamjenik šefa sekcije za promet Split te da mu je s obzirom na navedeno poznat konkretan slučaj. Svjedok je naveo da je primijetio da je željeznička kolodvorska zgrada u [adresa] u jako lošem i derutnom stanju te da zahtijeva hitnu sanaciju. Pisao je niz dopisa nadređenima i molio da se poduzmu hitne radnje na popravku zgrade u [adresa]. Tako se sjeća da je krajem 2009. održan očevid Povjerenstva za očevide tuženika tj. na razini HŽ-a. Tim očevidom je utvrđeno da su njegovi dopisi i molbe za hitnu sanaciju i popravak te zgrade u [adresa] opravdani te je zaključak Povjerenstva bio da se pristupi sanaciji kolodvorske zgrade. Nakon toga se ništa nije dešavalo do 6. mjeseca 2011. kada su dobili informaciju da će se u sklopu priprema za održavanje vojno redarstvene proslave akcije Oluja pristupiti uređenju zgrade do 5. kolovoza te godine te da se zgrada uredi na strani koja gleda prema centralnom gradskom trgu, a da će se neposredno nakon te proslave pristupiti radovima na ostatku zgrade. U tom periodu postoji odluka uprave HŽ HOLDINGA da će se pristupiti sanaciji i popravku te zgrade u [adresa] i da će HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. podmiriti troškove tih radova u skladu s propisima. Nakon toga, mišljenje je svjedoka da je sve ostalo bilo stvar tehničke izvedbe. U tijeku izvedbe radova odvijali su se stalni kontakti između njega koji je bio na terenu i neformalno nagledao radove i svih svjedoku nadređenih razina u HŽ INFRASTRUKTURI d.o.o. Dalje se sve radilo po inerciji, izvođači su izvodili radove i sve je tako dobro funkcioniralo sve do momenta kada je trebalo platiti račune za izvedene radove. Nadalje, svjedok je iskazao da mu je poznato da je glavni izvođač radova bilo društvo Proizvodnja i regeneracija d.o.o. koje je bilo nositelj aktivnosti i imao je svoje potkooperante. Odgovarajući na upite svjedok je iskazao da mu je u vrijeme izvođenja radova nadređeni bio šef Prometne sekcije Split, DĐ te da se njemu kao prvom pretpostavljenom obraćao prilikom pisanja dopisa za potrebu da se zgrada mora adaptirati. Nadalje, pojasnio je da sa DĐ nije dogovarao što će se raditi jer oni nisu za to bili ovlašteni, već su kasnije nakon pisanja dopisa samo primili na znanje da će se pristupiti saniranju kolodvorske zgrade. Istaknuo je i da je u vrijeme izvođenja tih radova njegovo stalno radno mjesto bilo u [adresa], da je njegov nadređeni povremeno dolazio u [adresa] te da je komunicirao tj. koordinirao s ljudima iz Proizvodnje i regeneracije d.o.o., i to ŠĐ i kasnije ĆĐ. Svjedok se nije htio upuštati u u procjenu da li su ti radovi izvedeni kvalitetno. Nadalje, svjedok je potvrdio da je potpisao zapisnik o izvedenim radovima od 19. siječnja 2012. (list 58. spisa) i Troškovnik br. 0041 a/11 (list 74. – 77. spisa). Na poseban upit istaknuo je da u njegovom opisu posla inače nije bilo preuzimanje ovakvih radova, dok je na upit tko ga je ovlastio da preuzme ove radove istaknuo da je Uprava HŽ HOLDINGA donijela odluku da se ti radovi izvedu i da će se izvođači radova javiti njemu kao onome tko je na terenu. Na daljnji upit tko mu je dao tu odluku HŽ HOLDINGA s obzirom da je on bio zaposlenik HŽ INFRASTRUKTURE, svjedok je odgovorioo da mu je ta pošta dolazila kao i sva druga pošta unutar sustava, tj. bila je naslovljena na HŽ INFRASTRUKTURU. Na daljnji upit da li je imao pisani nalog HŽ INFRASTRUKTURE da predmetne radove može preuzeti, istaknuo je da pismeni naputak nije došao ali je došao usmeni naputak za preuzimanje cjelovitih radova prve i druge faze. Naputak je došao od njegovog prvog pretpostavljenog, a njemu od najviše razine. Zaključno, na daljnji upit istaknuo je da ne zna da li je postojala narudžbenica, zna da je postojala odluka da se radovi izvedu odnosno da je postojala odluka HŽ HOLDINGA kao obvezujuće organizacije za izdavanje naputka društvima unutar sustava Holdinga, između ostalog i HŽ INFRASTRUKTURI.

39. Svjedok DĐ (iskaz, list 402. – 404. spisa), tadašnji šef prometne sekcije Split HŽ INFRASTRUKTURE, naveo je u bitnome kako je bez ikakvog pismenog dokumenta, a što je inače bilo uobičajeno za sve radove, dobio obavijest od GĐ iz [adresa] da su došli izvođači radova iz jedne firme, ne sjeća se točno koje, ali moguće je da je to bio tužitelj i on ga je pitao što da naprave. Svjedok je tada kontaktirao svog prvog nadređenog, odnosno izvršnog direktora FĐ i pitao ga što da rade jer nisu imali nikakav dokument na osnovu kojega bi se ti radovi trebali izvesti. Koliko se sjeća, on mu je rekao da ih puste da rade. Svjedok je nadalje napomenuo da je to bilo vrijeme neposredno pred proslavu Oluje u [adresa] kada se otvarao spomenik na Trgu, a zgrada kolodvora gleda na trg pa svjedok pretpostavlja da se kolodvor trebao urediti. Koliko se sjeća, kolodvorska zgrada uređivala se u dva navrata. Dio zgrade koji gleda na trg se radio prije Oluje, a ostatak zgrade nakon proslave Oluje. Nakon par mjeseci došao mu je od Proizvodnje i regeneracije na ovjeru prvo jedan račun te nakon nekoliko mjeseci i drugi. Misli da je svaki od računa glasio na iznos veći od 4.000.000,00 kn. Pošto nikakvog dokumenta odnosno papira na osnovu kojega bi bio ovlašten te račune ovjeriti i potpisati nije imao, on ih je uputio svom prvom nadređenom tj. izvršnom direktoru prometnih poslova FĐ te dalje ne zna što se s tim računima dešavalo. Na upit kakva je inače bila procedura oko ovjeravanja računa, odgovorio je da bi po odluci uprave, prije započinjanja radova postojali dokumenti to jest odluke u kojima bi se navelo što i gdje će se raditi, tko će to izvoditi, tko je nadzorni organ itd. Kada bi ti radovi onda bili izvedeni, nadzorni organ bi iste ovjerio, odnosno potvrdio bi da su radovi izvršeni u skladu s narudžbom te bi on tada račune ovjerio. Međutim, u konkretnom slučaju bilo je kako je iskazao. Na upit ima li saznanja da li su ti radovi izvršeni, odgovorio je da su radovi na zgradi obavljeni, a koji je obim posla trebao biti napravljen, ne zna. Iskazao je i da on nije nadgledao te radove te da, koliko se sjeća, nije bio u u [adresa] dok su radovi izvađani, a o tijeku radova izvještavao ga je telefonom CĐ koji je bio njegov zamjenik u [adresa], i to vrlo rijetko. Na daljnji upit da li je po njegovom saznanju CĐ nadgledao te radove, svjedok je odgovorio da on po svom radnom mjestu mora znati što mu se događa na njegovom području. Međutim, nije postojala nikakva odluka uprave temeljem koje bi on bio nadzorni inženjer. Na pitanje da li je tužitelj inače izvršavao radove na području prometne sekcije čiji je šef bio svjedok, odgovorio je da je tužitelj željeznička firma i da je kao takva odrađivala odrađene radove. Nadalje, na upit da li zna tko je potpisao Zapisnik o preuzimanju radova, odgovorio je da je vidio da ga je potpisao CĐ. Naime, kada je dobio, ne sjeća se točno da li prvi ili drugi, ali pretpostavlja drugi račun od Proizvodnje i regeneracije, tada je vidio da je CĐ potpisao preuzimanje radova, ali ne zna da li je netko GĐ ovlastio da preuzme radove. Zaključno, na upit, a u svezi iskaza svjedoka GĐ u dijelu u kojem je naveo da je usmeni naputak o preuzimanju radova dobio od svog prvog pretpostavljenog, a da je tom prvom pretpostavljenom je naputak došao od najviše razine, da li je to točno, svjedok je odgovorio da je od tada prošlo puno vremena i da se taj posao radio van svih regula. Moguće je da mu je on dao usmeni nalog da preuzme radove jer je to njemu netko iznad njega rekao, ali ne može sa sigurnošću to tvrditi zbog proteka vremena.

40. Nadalje, tijekom postupka saslušan je i svjedok HĐ (iskaz, list 428. – 429. spisa) koji je naveo u bitnome da je dobio narudžbu od Proizvodnje i regeneracije d.o.o. da izvrši superkolaudaciju što predstavlja jednu vrstu kontrole izvedenih radova za kolodvor u [adresa] te je taj posao obavio, ispostavio je račun i račun mu nije plaćen. Ne sjeća se točno ali misli da je naručitelj tih radova bila Proizvodnja i regeneracija, a izvođač za cjelokupne radove kolodvora u [adresa] je bilo društvo Zagorje gradnja za koje pretpostavlja da ga je angažirala Proizvodnja i regeneracija i koliko zna ti su radovi plaćeni. Na upit tko je angažirao Proizvodnju i regeneraciju d.o.o., svjedok je odgovorio da ne zna, pretpostavlja da ju je angažirala HŽ INFRASTRUKTURA. Zaključno, na upit jesu li ti radovi završeni, svjedok je odgovorio da jesu, da je on ovjerio građevinsku knjigu, da su radovi bili izvedeni kvalitetno, da je bilo nekih sitnih primjedbi ali da su otklonjene.

41. Svjedok KĐ (list 416. - 418. spisa) iskazao je u bitnome kako saznanja o okolnostima vezanim za izvođenje radova u [adresa] nema, a neka saznanja o okolnostima vezanim za izvođenje radova u [adresa] ima jer je bio zaposlenik društva Proizvodnja i regeneracija d.o.o., misli da je negdje 2012. imenovan direktorom tog društva. Što se tiče radova na kolodvoru u [adresa], tadašnji direktor Proizvodnje i regeneracije d.o.o. je bio UĐ. On je dao nalog da se izvedu radovi u [adresa]. Koliko se sjeća, radilo se o sanaciji kolodvorske zgrade. Oni su taj posao odradili, nema saznanja da li je izvršena primopredaja, ali ima saznanja od kolega koji su tamo radili i bili tamo kao inženjeri, da su radovi izvedeni. Na upit tko je bio naručitelj tih radova, svjedok je odgovorio da je to bilo davno i da ne može reći sa sigurnošću, ali misli da je naručitelj bila HŽ INFRASTRUKTURA, a radove je izvela Proizvodnja i regeneracija d.o.o. sa svojim kooperantima. Nadalje, koliko se svjedok sjeća, nije bilo ni ugovora niti narudžbenice o izvođenju tih radova. Na upit da li je u drugim poslovima u kojima je Proizvodnja i regeneracija d.o.o. izvodila radove za HŽ INFRASTRUKTURU, uvijek postojao ugovor o izvođenju tih radova ili su isti znali biti izvođeni i temeljem usmenog ugovora ili dogovora, svjedok je odgovorio da kada se radilo s HŽ INFRASTRUKTUROM uglavnom su postojali ugovori ili narudžbenice, ali dosta poslova se odrađivalo temeljem usmenih naloga, s time da se za te usmene naloge s vremenom dobila od HŽ INFRASTRUKTURE narudžbenica ili ugovor, no za konkretne radove, koliko je on upoznat, Proizvodnja i regeneracija d.o.o. nije naknadno dobila od HŽ INFRASTRUKTURE narudžbenicu ili ugovor.

42. U svom iskazu (list 426. – 428. spisa) svjedok PĐ naveo je u bitnome da je u to vrijeme radio kao kooperant za društvo Proizvodnja i regeneracija d.o.o. Što se tiče kolodvora [adresa] sjeća se da su ga iz Proizvodnje i regeneracije zvali s obzirom da su imali ugovor o poslovnoj suradnji, da se naprave radovi na tom kolodvoru. Tada je otvaran spomenik u [adresa] i s obzirom da je zgrada kolodvora bila oštećena u ratu, a graniči s trgom na kojem se taj spomenik nalazio i s obzirom da je bilo otvaranje spomenika i dolazak predsjednika, ministara i svih ostalih, te radove bilo je potrebno napraviti u što kraćem roku. Znači, radilo se i dan i noć da se sve napravi do 5. kolovoza. Dakle, radio je kao kooperant za Proizvodnju i regeneraciju d.o.o. na temelju ugovora o poslovnoj suradnji. Na upit tko je bio naručitelj svih tih radova, svjedok je odgovorio da pretpostavlja da je to bila HŽ INFRASTRUKTURA jer je ona vlasnik svih zgrada HŽ-a, dok je na upit tko je bio glavni izvođač, odgovorio da je nositelj svih radova bila Proizvodnja i regeneracija d.o.o.i da su oni zapravo bili naručitelji jer su radili za HŽ INFRASTRUKTURU. Svjedok je iskazao i da su radovi završeni, da prilikom izvođenja tih radova nije komunicirao s HŽ INFRASTRUKTUROM te da ga je angažirala njihova tvrtka kćer. Na upit ima li saznanja o radovima na kolodvoru u [adresa], svjedok je odgovorio da se sjeća da je tadašnja predsjednica Vlade RH TĐ došla na probnu vožnju vlaka kroz kolodvor [adresa]. U ovom slučaju su ih iz Proizvodnje i regeneracije zvali kao kooperante da obnove sanitarne prostorije kolodvora, a radilo se danju i noću radi dolaska predsjednice Vlade. Na upit tko je bio naručitelj radova u [adresa], tko je bio izvođač i jesu li radovi završeni, svjedok je odgovorio da je od njega kao kooperanta radove naručila Proizvodnja i regeneracija d.o.o. koja je bila i nositelj posla, a radovi su završeni. Nije znao tko je angažirao Proizvodnju i regeneraciju pri čemu je napomenuo da te njihove ugovore nije ni mogao vidjeti, a pretpostavlja da je to bila HŽ INFRASTRUKTURA jer je vlasnica svih kolodvorskih zgrada. Sjeća se da ni za [adresa] niti za [adresa] nije naplatio posao jer nije bilo novaca.

43. Svjedok ZĐ (list 429. – 430. spisa) iskazao je u bitnome da je od 1991. zaposlen u Proizvodnji i regeneraciji d.o.o. te da je dva puta bio direktor, i to od 2008. do 2010. i od 2012. do 2013. Poslije 2010. direktor je bio ŠĐ i u to vrijeme su pokrenuti radovi oko industrijskih kolosjeka koji su se radili u Vukovaru i ovakvih građevinskih radova kao u [adresa] i [adresa]. Svjedok je naveo da je operativno vodio radove u Vukovaru na industrijskom kolosjeku i saznanja oko radova u [adresa] i [adresa] ima samo okvirno. Zna da se radilo o poslu vrijednom cca 4.500.000,00 kn. Nema nikakvih saznanja kako se to papirnato vodilo te što se fakturiralo te drugih saznanja o radovima na kolodvoru u [adresa] i [adresa] nema. Zaključno, na upit da li zna tko je bio naručitelj radova na sanaciji zgrade u [adresa] i [adresa], odgovorio je da ne zna, da su u firmi samo dobili usmeni nalog direktora ŠĐ.

44. Svjedok LĐ (list 613. – 615. spisa), a koji je bio zaposlenik u očevoj firmi koju je Proizvodnja-regeneracija d.o.o. angažirala za demontažu postojeće i postavu nove stolarije na zgradi kolodvora u [adresa], iskazao je u bitnome da se sjeća da ga je nazvao ŠĐ, tadašnji direktor Proizvodnje-regeneracije d.o.o. i rekao mu da hitno treba demontirati postojeću i postaviti novu stolariju na toj zgradi kolodvora jer mu je ili predsjednik uprave HŽ INFRASTRUKTURE ili HŽ PUTNIČKOG PRIJEVOZA ili VUČE VLAKOVA, ne sjeća se točno, dao nalog da objekt mora biti do Oluje završen. Radove su izvršili, izdana je faktura i Proizvodnja-regeneracija d.o.o. im je te radove platila. Što se tiče [adresa], tamo nisu ništa radili ali je prilikom izvođenja radova u [adresa] čuo da Proizvodnja-regeneracija d.o.o. i tamo radi radove. Sjeća se i da je na kolodvoru u [adresa] još jedna firma radila fasadu, koliko se sjeća ličili su čeličnu konstrukciju na peronima te su izvodili soboslikarske radove. Na upit ima li saznanja tko je bio naručitelj tih radova, svjedok je odgovorio da nije nikada vidio nikakav ugovor ali da je bilo rečeno da je naručitelj radova HŽ INFRASTRUKTURA, a oni su bili osnivači društva Proizvodnja-regeneracija d.o.o. i njima su davali poslove, dok je na daljnji upit ima li saznanja da li je netko od djelatnika HŽ INFRASTRUKTURE ili nekog od društava povezanih s HŽ INFRASTRUKTUROM bio nazočan radovima odnosno nadgledao ih, odgovorio da nema, da je on radio za Proizvodnja-regeneraciju d.o.o. Međutim, istaknuo je da je šef kolodvora bio upoznat sa svime time, a to zna jer su s njim imali jedan sastanak. Zaključno, na upit da li je za radove koje je on izvodio izdana nekakva tehnička dokumentacija, narudžbenica ili je potpisan neki ugovor s Proizvodnjom-regeneracijom d.o.o. i da li su rađeni troškovnici vezano na vrstu i opseg radova koje je izvodio, svjedok je odgovorio da je dana ponuda za stolariju u kojoj je bila točno navedena pozicija svakog prozora, svakih vrata, svega što su radili, da je ta ponuda prihvaćena i da je posao obavljen i plaćen.

45. Nadalje, u odnosu na željeznički kolodvor u [adresa], iz troškovnika broj 00 31 /11 (list 78. – 80. spisa) razvidno je, između ostaloga, da se isti odnosi na uređenje vestibila, čekaone, sanitarnih čvorova i fasade kolodvora [adresa]. U predmetnom troškovnici opisani su radovi po količini i cijeni, a rekapitualacija svih radova (blagajna, čekaonica, hodnik, fasada peron, fasada grad, sanitarni čvor i ostalo) iznosi 40.270,75 kn što uvećano za 23% PDV-a čini bruto iznos od 49.533,02 kn za isplatu.

46. Uvidom u radni nalog broj 1172065 (list 81. spisa) razvidno je da je u istom kao naručitelj naveden HŽ HOLDING d.o.o., navedeno je da se radi o hitnoj intervenciji žurne sanacije zgrade kolodvora Dugo selo te da su izvršeni radovi bojanja zidova i stropova blagajne, čekaone, hodnika i WC-a, bojanje fasade zgrade kolodvora i sanitarnog čvora, bojanje stolarije (vrata hodnika i ulazna stijena), zamjena kvake na vratima čekaone i zamjene dvije slavine u WC-u. Navedeno je i da je radni nalog preuzeo OĐ, a pod rubriko, „radove preuzeo“ nalazi se pečat tuženika, nečitak potpis i datum 23. kolovoza 2011.

47. Na ročištu održanom 29. svibnja 2019. (list 369. - 371. spisa) svjedok OĐ, a koji je saznanja o okolnostima o kojima je pozvan svjedočiti imao jer je u to vrijeme, odnosno u ljeto 2011. bio zaposlen na mjestu građevinskog poslovođe u društvu Proizvodnja - regeneracija d.o.o., iskazao je u bitnome da se sjeća da su izvedeni radovi na kolodvoru [adresa] i [adresa], s time da su na kolodvoru [adresa] i [adresa] bili izvedeni samo radovi ličenja fasade, a u [adresa] je mijenjana vanjska stolarija, odnosno prozori i vrata te neka rascijepna tijela. Svjedok je tamo bio poslovođa, odnosno brinuo se da radovi budu izvedeni kvalitetno i na vrijeme. Izvođač predmetnih radova bila je Proizvodnja-regeneracija d.o.o. koja je prema mišljenju svjedoka u to vrijeme bila u vlasništvu ili HŽ-VUČE VLAKOVA ili HŽ-CARGO. Na upit tko je bio naručitelj tih radova, odnosno po čijem su nalogu radovi izvršavani, svjedok je odgovorio da je dobivao naloge od svog voditelja ĆĐ, a telefonskim putem je kontaktirao i s tadašnjim direktorom Proizvodnje-regeneracije UĐ. Od zaposlenika HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o kontaktirao je jedino s njihovim zaposlenikom u Prometnoj sekciji HŽ INFRASTRUKTURE u Splitu, misli da se zvao E, , a on je bio u funkciji nekog nadzora na strani HŽ INFRASTRUKTURE. Svjedok je nadalje iskazao da je bio prisutan cijelo vrijeme, dakle i prilikom početka, prilikom izvođenja te prilikom završetka radova, a sjeća se i da su radovi morali biti izvršeni prije Oluje, dakle 5. kolovoza. Misli da su bili završeni negdje 3. kolovoza. Ne sjeća se točno kada su započeli, ali misli da su započeli negdje mjesec dana prije Oluje. Svjedok se nije mogao sjetiti da li je netko od HŽ INFRASTRUKTURE preuzeo radove koji su obavljani na kolodvoru [adresa] i [adresa], dok je na upit, a nakon što mu je dan na uvid Radni nalog br. 1172065 (list 81. spisa), može li se izjasniti kako objašnjava da je na navedenom nalogu napisano da su radovi preuzeti 23. kolovoza 2011., a svjedok je iskazao da su radovi bili završeni negdje 3. kolovoza, odgovorio da nije neuobičajeno da se radovi pismeno preuzimaju naknadno jer zbog hitnosti radova uvijek ima nekih reklamacija koje se tada rješavaju. Na daljnji upit da li je ikada tijekom izvođenja radova vidio kakav pismeni ugovor, narudžbenicu ili slično za izvođenje tih radova, odgovorio je da nije, da je radio na temelju usmenih naloga, dok je na pitanje tko je procijenio vrstu i količinu, odnosno opseg radova koji se moraju izvesti odgovorio da se radilo po usmenom nalogu, da bi on dobio nalog što i gdje treba napraviti te da drugih saznanja o tome nema. Ono što je mogao potvrditi jest da su ti radovi zaista izvršeni, a da li su direktori potpisali ugovore, ne zna.

48. Dakle, osim što činjenicu da su predmetni radovi izvođeni dokazuju i ranije u obrazloženju ove presude opisani dokumenti, iz iskaza gore navedenih svjedoka sud je utvrdio kako su radovi obavljani te kako su isti i završeni.

49. U odnosu na tuženikove navode kako predmetne radove nije nadzirao te kako ih nije preuzela ovlaštena osoba od strane tuženika, za ukazati je da je životno nelogično i neuvjerljivo da bi tuženikovi zaposlenici, odnosno konkretno CĐ i OĐ, sastavljali bilješke, odnosno potpisivali zapisnike o radovima i dogovorima oko istih (Zapisnik o izvedenim radovima od 19. siječnja 2012., list 58. i 228. spisa, Troškovnik br. 0041 a/11, list 74. – 77. spisa, bilješku od 22. srpnja 2011., list 326. spisa, zapisnik od 3. kolovoza 2011., list 327. spisa i Bilješka od 6. rujna 2011.,list 328. spisa), a da nisu imali odobrenje ovlaštenih osoba tuženika.

50. Dakle, CĐ preuzeo je račune, zapisnik i troškovnik za radove na kolodvoru u [adresa] dok je OĐ to učinio za radove na kolodovoru u [adresa].

51. Valja naglasiti, a u odnosu na tuženikove tvrdnje kako je radove (u [adresa]) preuzela neovlaštena osoba, kako je iz Ugovora o radu za GĐ od 2. ožujka 2011. (list 307.-309. spisa) razvidno, između ostaloga, da isti u vrijeme izvođenja predmetnih radova obavljao poslove radnog mjesta zamjenika šefa sekcije za promet prometne sekcije Split, ispostava [adresa] te da mu je kao takvom sadržaj poslova bio, između ostaloga, obavljanje nadzora nad radom kolodvora služvenih mjesta i nad odvijanjem prometa, izdavanje uputa šefovima kolodvora, poduzimanje mjera za otklanjanje nepravilnosti, sudjelovanje u radu povjerenstava za pregled projekata, planiranje, organiziranje i nadziranje aktivnosti uspostave, primjene, održavanja i poboljšavanja sustava upravljanja kvalitetom te odgovornost za provedbu poslova i radnih zadataka iz djelokruga svog opisa poslova te za kontrolu provedbe poslova i radnih zadataka radnika kojima rukovodi.

52. Isto tako, iako je očito da su predmetni radovi ugovoreni bez propisane procedure, svjedok PĐ iskazao je kako se i na kolodvoru u [adresa] i na kolodvoru [adresa] radilo o hitnim radovima.

53. Slijedom gore navedenih utvrđenja, u daljnjem tijeku postupka izveden je dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku građevinske struke dipl.ing. BĐ, na okolnost utvrđenja vrijednosti izvedenih radova odnosno visine utuženog potraživanja, s time da je određeno da će vještak po potrebi izvršiti i očevid na licu mjesta.

54. U Nalazu i mišljenju (list 445. - 579 spisa) vještakinja zaključuje da u nedostatku relevantne dokumentacije nije bila u mogućnosti utvrditi vrijednosti izvedenih radova odnosno visinu utuženog potraživanja.

55. Tužitelj se podneskom od 13. srpnja 2022. (list 589. – 590. spisa) očitovao na nalaz i mišljenje istaknuvši i bitnome kako je na temelju dokumentacije dostavljene od tužitelja i očevida na licu mjesta, vještak mogao izraditi nalaz i mišljenje i utvrditi vrijednost izvedenih radova. Međutim, tužitelj ukazuje kako se vještak upušta u pravnu ocjenu dostavljenih dokumenata navodeći da građevinski dnevnici i građevinska knjiga nisu pravilno ovjereni od strane stručnog nadzora te ne čini relevantnu građevinsku dokumentaciju na osnovu koje bi bilo moguće s dovoljnom sigurnošću potvrditi vrstu i količinu radova. Zadatak vještaka je bio na temelju dokumentacije dostavljene u spis utvrditi vrijednost izvedenih radova, a što isti nije učinio. Tužitelj ukazuje kako je dokumentacija više nego vjerodostojna iz razloga što su svi svjedoci potvrdili da su radovi izvršeni i to sukladno dokumentaciji koja se nalazi u spisu, a sama konstatacija vještaka da dostavljena dokumentacija ne čini relevantnu građevinsku dokumentaciju na osnovu koje bi bilo moguće s dovoljnom sigurnošću potvrditi vrstu i količinu radova ukazuje na to da je vještak bez problema mogao utvrditi vrijednost izvedenih radova. Slijedom svega navedenog, tužitelj je predložio sudu da pozove građevinskog vještaka da sačini nalaz i mišljenje u skladu sa zadatkom suda, podredno da odredi drugog vještaka koji će provesti građevinsko vještačenje.

56. Na ročištu održanom 24. studenog 2022. (list 591. – 593. spisa) stalni sudski vještak u cijelosti je ostao kod pismenog nalaza i mišljenja. U odnosu na tužiteljeve primjedbe vještak je istaknuo u bitnome kako građevinski dnevnik i knjiga predstavljaju isključivo građevinsku dokumentaciju, da je ista jednostrano ovjerena te se na temelju iste ne mogu izvoditi daljnji dokazi. Radi ekonomičnosti postupka nije izvršen očevid na nekretninama s obzirom da smatra kako očevidom na licu mjesta nije moguće utvrditi vrstu i količinu izvedenih radova, a posebno utvrditi tko je pojedine radove na toj građevini u stvarnosti i izveo. Vještak je istaknuo i da u spisu predmeta nema tehničke dokumentacije odnosno niti jednog dokaza na temelju kojeg bi mogao utvrditi količine izvedenih radova.

57. Valja naglasiti da je tužitelj u daljnjem tijeku postupka ostao kod prijedloga za izvođenjem ponovnog građevinskog vještačenja na predložene okolnosti, a taj je prijedlog potkrijepio i u spis predanim očitovanjem stalnih sudskih vještaka Zvonka Pađana (list 630. – 632. spisa) i MĐ (list 633. – 634. spisa), a koji oboje zaključuju kako je u konkretnom slučaju moguće izraditi relevantan nalaz i mišljenje.

58. Kako bi dokazivanjem po predloženim dokazima obuhvatio sve činjenice važne za donošenje odluke, sud je prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza novim građevinskim vještačenjem i to po stalnom sudskom vještaku za građevinarstvo dipl. inž.građ. Ivanu Martiću na okolnost utvrđenja vrijednosti izvedenih radova odnosno visine utuženog potraživanja na sanaciji kolodvora u [adresa] i [adresa], uz očevid na licu mjesta.

59. U Nalazu i mišljenju (list 667. – 720. spisa) sačinjenom nakon održanog očevida, vještak je pregledom dokumentacije koja prileži spisu kao temeljni dokument kontrole vrijednosti radova uvažio priloženi troškovnik odnosno u naravi tri odvojena troškovnika s računima. Dva troškovnika i računa izrađena temeljem njih se odnose na radove izvedene na zgradi kolodvora u [adresa], a jedan se odnosi na radove uređenja zgrade kolodvora u [adresa]. Zbog točnosti i kompletiranja dokumentacije vještak ističe da je zatražena eventualna dopuna dokumentacije od stranaka u postupku usmenim detaljnim obrazlaganjem svega potrebnog prilikom obavljanja očevida. Tijekom očevida je dostavljen nacrt prizemlja zgrade kolodvora u [adresa] te je isti priložen u spis. Vještak naglašava kako je ukazao da u slučaju naknadnih podataka i informacija, odnosno vjerodostojne dokumentacije i mogućih povezanih osporavanja i/ili traženja dopune samog ovog nalaza i mišljenja unaprijed prihvaća i moguće dopuneistog, a sve u skladu s eventualno sada nepoznatim točnim, vjerodostojnim podacima i dokumentacijom s kojom vještak ne raspolaže u trenutku izrade Nalaza i mišljenja. Dakle, vještak je utvrdio vrijednost radova iz dokumentacije dostavljene u spis, odnosno iz: preslike računa R1- RAČUN BR. 1200356 (list 5. spisa), R1-RAČUN BR. 1200358 (list 6. spisa), R1-RAČUN BR. 1200359 (list 7. spisa), Ponude s troškovnikom za sanaciju kolodvora u [adresa], uz napomenu da je ista bez vidljivog datuma (list 32. do 42. spisa), Ponude izvedenih radova na kolodvoru Dugo Selo br.473/11 s troškovnikom br. 00 31 /11 s nadnevkom evidentiranja kod HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. 23. kolovoza 2011. (list 43. do 46. spisa), Troškovnika izvedenih radova br. 076/12 za izvršene građevinske radove na uređenju zgrade Željezničkog kolodvora u Kninu – uz napomenu da je ista bez vidljivog datuma (list 47. do 57. spisa), Troškovnika radova br. 0041a/11 za radove na Uređenju zgrade Željezničkog kolodvora u [adresa], uz napomenu da je ista bez vidljivog datuma s oznakom slanja putem fax uređaja na dan 18. kolovoza 2011. (list 74. do 77. spisa), Troškovnika radova br. 0031/11 za radove na Uređenju zgrade kolodvora [adresa] s navedenim datumom prijema u HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. na dan 26. rujna 2011. (list 78. do 80. spisa), kopije dokumenta pod nazivom: Građevinska knjiga – Prijamna zgrada željezničkog kolodvora [adresa] (list 82. do 226.spisa), fotografija priloženih u spis kao prilozi i/ili sastavni dio dokumentacije te nacrta zgrade Željezničkog kolodvora Knin (naknadno dostavljeno u spis). Nadalje, vještak je iznio jednu od uvodnih zaključnih činjenica kako su predmetni radovi izvedeni i kako je prema priloženoj dokumentaciji evidentno kako u spisu ne postoji objektivna ocjena ili konstatacija da eventualni dio radova nije izveden ili da nije izveden u okvirima pravila struke. Navedeno vještak ističe jer objektivna nadležnost vještaka nije utvrđivanje uvjeta i drugih obvezujućih odnosa već isključivo vrijednost prikazanih radova po izdanim računima, priloženom troškovniku i dostavljenim prilozima.

60. U Nalazu i mišljenju vještak nadalje ističe kako je 8. studenog 2024. obavljen očevid na licu mjesta, gdje je vještak još jednom istaknuo zamolbu da se dostave svi vjerodostojni podaci i dokumentacija, u prvom redu nacrti zgrade koje posjeduje tuženik, a koja može imati utjecaja na sam predmet vještačenja. Tijekom očevida je tako i dostavljen nacrt prizemlja zgrade Željezničkog kolodvora u Kninu koji je priložen kasnije u spis. Obilazak, pregled i kontrolna izmjera dimenzija i dijelova zgrade, u naravi kontrola postojećih nacrta, eksterijera i interijera, započet je pregledom interijera i fotografiranjem, potom se nastavilo s obilaskom vanjskih vidljivih dijelova pročelja zgrade i okoliša, a tijek očevida i evidentirano stanje vještak je prikazao izdvojenim fotografijama koje se nalaze u Nalazu i mišljenju. Stvarne dimenzije zgrade, uvažavajući zatečeno stanje i dopuštene normativne tolerancije kojima se određuju izmjere površina zgrada, kontrolirane su naknadno prilikom izrade samog vještačkog nalaza i crtanja pomoćnih nacrta dijelova zgrade, sve prema podlogama iz građevinske knjige, a za provjeru i kontrolu te u konačnici i izračun ukupnih troškova izvedenih radova. Na osnovne troškovnike za izvedene radove je prema zatečenom stanju i utvrđenim činjenicama dan analitički iskaz utvrđene vrijednosti za sve izvedene radove. Kako se ne bi ponavljali opći utvrđeni podaci i iznesene činjenice u navedenom ranije izrađenom dokumentu pod nazivom Superkolaudacija radova na kolodvoru [adresa] od 9. ožujka 2012., vještak konstatira da u obzir uzima sve evidentirane bitne i ključne činjenice, kao i druge ovisne parametre koji imaju direktan ili indirektan utjecaj na stvarne troškove i izvođenja radova, odnosno na sanaciju i popravak zgrada kolodvora u [adresa] i [adresa]. U odnosu na priloženu Građevinsku knjigu vještak navodi kako neće ulaziti u komentare i tumačenja osim u analitički izračun vrijednosti prikazanih izvedenih radova . U Nalazu i mišljenju vještak je zatim prikazao fotografije snimljene tijekom očevida te nacrt zgrade kolodvora u [adresa]. Nadalje, vještak je izvršio kontrolu dimenzije zgrade navevši kako su iskazane duljine na priloženim nacrtima unutar ukupnih važećih normi kojima se određuju dopuštena odstupanja za duljine i površine. Tako je prilikom očevida napravljena kontrola prikazanih mjera i utvrđeno je da mjere u naravi približno odgovaraju nacrtima, a utvrđene razlike i odstupanja su unutar 1-2 % što je razumljivo i unutar važećih tolerancija kojima se uređuje utvrđivanje površina zgrada i važeće norme. Jedna od dimenzija je u naravi imala odstupanje od nešto više od 2 % u odnosu na nacrte, a što je u skladu s činjenicom da je na vanjske dimenzije zgrade dodatno izvedena toplinska izolacija koja je i razlog veće vrijednosti. Obračuni su i rađeni prema prikazanim radovima na tako izvedene radove s novim dimenzijama. Na slici 53. koja je sastavni dio Nalaza i mišljenja vještak je prikazao približno očitane ukupne dimenzije zgrade kolodvora prema ucrtanim objektima (zgradama) u bazi Državne geodetske uprave. Mišljenje je vještaka kako je utvrđena pojedina odstupanja duljina, a u skladu sa svime rečenim, potrebno usvojiti da su valjana, odnosno da su unutar dopuštenih vrijednosti prema važećoj normi. Zbog toga se kontrolirane vrijednosti iz priložene građevinske knjige mogu smatrati prihvatljivim sa stanovišta zakonskih odredbi i pravila struke. Vještak nadalje iznosi sažetak očevida te navodi kako se prema priloženim fotografijama može utvrditi da su navedeni i obuhvaćeni radovi uistinu izvedeni. Ističe da postoje i oni radovi koji se na fotografijama ne vide, a odnose se na provjerljive jedinične ili komadne stavke pa se u slučaju eventualnih propitkivanja i osporavanja može uvijek naknadno dati i svaki pojedini sporni zasebni prikaz, no to je ciljano izbjegnuto i preskočeno jer bi se time samo nepotrebno opteretio Nalaz i mišljenje s obzirom na činjenicu da do sada kroz cijeli tijek predmetne pravne stvari nije utvrđeno postojanje bilo kojeg takvog spornog rada. Vještak također navodi da je za sve radove prema priloženim troškovnicima izvršena njihova osnovna analiza da se u prvom redu utvrdi jesu li isti bili sa stručnog stanovišta potrebni, opravdani i u konačnici izvedeni. U tom smislu vještak je u Nalazu prikazao model zgrade koji je izrađen za potrebe vještačenja, a odnosi se na prikaz pojedinih radova i stavki kroz mehanizam kontrole vještaka (slika 54. - Prikaz modela zgrade - 3D model zgrade Željezničkog kolodvora u [adresa]). Iz izrađenog modela je izvršena kontrola prikazanih vrijednosti za zgradu u [adresa]. U skladu s utvrđenim činjenicama vještak ističe kako su za prikazane izračune utvrđena odstupanja koja u naravi odgovaraju novo izvedenim toplinskim slojevima, ali i jedan od zbrojeva koji je krivo izračunom prikazan te nedostaje jedna stavka vanjske fasadne stolarije u ukupnom popisu stavki prema izdanim računima. U samim priloženim kontrolama troškovnika na kraju su dana i pojašnjenja za utvrđene eventualne različite vrijednosti, količine i iznose. Općenita kontrola svih radova je logična i povezana. Svi obračunati radovi su u naravi jasni, razumljivi i u stvarnom realnom tržišnom smislu nužni za izvođenje. Kod vizualno najdominantnijih i nedvojbenih činjenica, vještak utvrđuje da su zamijenjene sve stavke vanjske stolarije na zgradi, a da je kod obračuna izostavljena jedna stavka prozora kako je prikazano i obuhvaćeno u ukupnim količinama danog kontrolnog troškovnika.Također je jasno i točno kako u osnovnim troškovnicima nije bilo skladišnih vrata u Atriju ugostiteljskog dijela zgrade, a koji je sadržan u VTR radovima. Kod radova koji su nevidljivi vještak se i dalje u cijelosti vodi činjenicom kako nema osporenih neizvedenih ili nedovršenih radova. Radovi na krovnim plohama, instalacijama i u interijeru se prikazanim obračunom kroz građevinsku knjigu prikazuju kao nedvojbeno vjerodostojni i na prihvatljiv način iskazani kroz dokaznice mjera. Iako bi značajno pomoglo da su priložene sve detaljne podloge i izvorni nacrti, to što takvih priloga nema nije razlog da se ospori svaki vidljivi i dokazivi rad. Upravo svrha i cilj sličnih postupaka vještačenja jest dokaznim postupcima utvrditi nesporne količine. Drugi elementi kojima se također mora posvetiti primjerena pažnja jesu nedovršeni, nepotpuni ili neizvršeni radovi. Prema opisanim stavkama sva tri troškovnika vještak smatra da takvih radova nije bilo u iskazanim količinama, osim jednog prozora koji je uistinu na licu mjesta, a nije obračunat – više od obračunatih količina. Vještak nadalje ističe da treća razina koju je nužno imati u vidu jesu i radovi koji su imali nedostatke ili manjkavosti odnosno za koje je evidentirano prijavljivanje u vidu reklamacije na kvalitetu, funkcionalnost ili slično značajno svojstvo. Od takvih radova se tijekom očevida od samog šefa kolodvora, gospodina C, skrenula pozornost na oštećenja spuštenog stropa kod glavnog ulaza u zgradu kolodvora i procurivanja na krovu koja su sanirali oni sami. Ovo vještak navodi upravo radi mogućih osporavanja nalaza po drugim zakonskim osnovama. Naime, vještak je upoznat s time i primio je na znanje, no kod obračuna izvedenih radova u trenutku završetka i primopredaje ove okolnosti nisu bile poznate. Nadalje, one same po sebi nisu predmet rada vještaka, a osobito se navodi činjenica kako isto do sada nije bilo kroz službenu zakonom utvrđenu proceduru uključeno u ovu pravnu stvar. Stoga ih vještak ne uzima u izračune, kao ni u kontrolu vrijednosti izvedenih radova.

61. Za opisani pregled zgrade kolodvora u [adresa] prema Zapisniku od 8. studenog 2024., vještak daje mišljenje kako je vrijednost obračunatih radova, a prema količinama i opisima priloženih računa s prilozima kako slijedi:

62. U odnosu na R1-RAČUN BR. 1200356 kojim su obuhvaćeni radovi na uređenju zgrade kolodvora u [adresa] vještak ukratko daje opisno pojašnjenje kako je isti prema prikazanom troškovniku koji slijedi ujedno i završni račun kojim su obrađeni svi izvedeni radovi na zgradi Željezničkog kolodvora u Kninu. Ovi radovi su izvedeni nakon radova koji se prikazuju i obrađuju u idućem dijelu Nalaza i mišljenja, uz drugi račun. Ovo se navodi da ne bi bilo nejasnoća i dvojbi oko utvrđenog broja prozora koji je u ovom troškovniku različit od onih iskazanih kroz ranije dokumente i izdani račun. Naime, zbrojem i kontrolom svih otvora na zgradi uz identifikaciju istih, vještak je utvrdio da nedostaje jedna stavka koja u naravi odgovara shemi 13 iz priloženih skica (shema stolarije). Zbog toga je u konačnom obračunu dan ukupan zbroj 8 umjesto ranije obračunatih 7 stavki, što odgovara stvarnoj količini. Radi se o stijeni s otklopnim prozorom s istočne strane zgrade, gdje se nalazi 8 istovjetnih stavki te 7 sličnih s fiksnim prozorima. Mišljenje je vještaka da se desio propust kod obračuna zbog sličnosti i okolnosti pod kojima se sve izvodilo. Zajednička napomena za sva tri priložena troškovnika se odnosi na skraćeni opis stavki iz troškovnika koji se nalaze u spisu kako bi se moglo provjerom samo potvrditi o kojoj poziciji troškovnika se radi. Naime, u kontrolnom priloženom troškovniku se s ciljem praktičnog prikaza navode samo osnovne karakteristike pojedine stavke da se ne bi dopustila zabuna o radovima koji se kontroliraju. U Nalazu i mišljenju je vještak zatim prikazao pregled kontrole za vrijednost izvedenih radova iz kojeg proizlazi da je po navedenom troškovniku broj 076/12 ukupna vrijednost izolaterskih, limarskih, stolarskih, fasaderskih i vantroškovničkih radova te radova na gromobranskoj izolaciji iznosila 3.057.340,67 kn, što uvećano za 23% PDV- a iznosi 3.760.529,02 kn. U valuti EURO neto vrijednost radova iznosi 405.180,63 EUR što uvećano za 23 %PDV-a (93.191,54 EUR) iznosi 498.372,17 EUR. Dakle, iz danog pregleda kontrole za vrijednost izvedenih radova vještak je mišljenja kako su svi navedeni radovi izvedeni prema prikazanim količinama, a čiji obračun je izrađen prema priloženoj građevinskoj knjizi. Sama Građevinska knjiga, u naravi izvorno poznata kao Dokaznica mjera, izrađena je korektno s ispravcima koje je izvršila stručna osoba. Obračun i kontrola knjige je prema mišljenju vještaka nedvojbeno tehnički ispravno sačinjen dokument, izrađen s određenim podlogama i izmjerama, a koje nisu sve priložene u spis. U ukupnom obuhvatu, uvažavajući sve zakonske odredbe, podzakonske akte i norme vještak konstatira kako je prihvatljiva kao vjerodostojna. U samu narav i angažman osoba koje su istu izradile i ovjeravale vještak ne ulazi ali daje mišljenje kako je ista korektna te smatra da je pouzdana za primjenu, bez obzira na grešku u izračunu stavke 1. i činjenicu da je izostavljen jedan prozor na štetu izvođača radova. To su upravo jednostavne i nedvojbene stvari koje se uvijek mogu provjerom potvrditi. Ono što je bitno da se u ključnim stvarima koje su određene posebnim ovlaštenjima ne bi smjele naći greške i propusti. To bi se u naravi odnosilo na normativne vrijednosti i načelna pravila obračuna radova prema pravilima svake pojedine struke, odnosno vrste radova.

63. U odnosu na R1-RAČUN BR. 1200358 kojim su obuhvaćeni radovi definirani kao hitni radovi sanacije zgrade Željezničkog kolodvora u Kninu vještak ukazuje kako se u naravi radi o „I. FAZI“ radova uređenja zgrade, a koji s prethodno obrađenim dijelom (1. Račun) u naravi čine jednu cjelinu. Upravo u tom smislu je i sačinjen dokument kojim se daje na znanje da su isti izvedeni i da su bili predmet Zaključka Uprave HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE d.o.o. od 24. kolovoza 2011. Naime, prema dostupnim informacijama i priloženim dokumentima u ovom troškovniku su obrađeni radovi koji su obuhvatili samo dio uređenja zgrade. Za njih nije priložena zasebna dokaznica mjera ali su količine i opisi radova prilikom kontrole identificirani s postojećim iskazima i količinama prema izmjeri i nacrtu zgrade. I prema samim radovima može se izdvojiti kapitalne dijelove koji su provjerom dani u tabeli koja prileži Nalazu i mišljenju. Dakle, prema izračunu vještak konstatira kako je u stvarnosti dio radova možda bio i nepotreban, ako se odmah znalo da će se raditi kompletno nova fasada. No, to je samo logično razmišljanje ali ne i moguć način kontrole. Samo radovi koji su izvedeni su predmet utvrđivanja vrijednosti. Prema mišljenju vještaka, vrijednost radova po stavkama troškovnika za sve radove uistinu je bila tržišna, u naravi su jedinične cijene odgovarale vremenu izvođenja za veće građevinske projekte i investicije te po tom pitanju vještak nema osobno primjedbi ili prigovora na pojedinu jediničnu cijenu. Sažeto kao i za prethodni račun, vještak je prikazao utvrđenu vrijednost izvedenih radova, pa tako po Troškovniku br. 041 a / 11 za izvedene radove na žurnoj sanaciji zgrade željezničkog kolodvora [adresa], a koji je prilog Računu R-1 br.1200358 od 31. prosinca 2012., radovi (prijenosi i transporti, rušenja i demontaže, soboslikarski radovi, fasada, stolarski radovi, elektroinstalaterski radovi i radovi uređenja okoliša i čišćenja) iznose sveukupno 659.742, 17 kn što uvećano za 23% PDV-a (151.740,70 kn) iznosi 811.482,87 kn odnosno 107.543,51 EUR.

64. U odnosu na R1-RAČUN BR. 1200359, istim su obuhvaćeni radovi koji se odnose na zgradu kolodvora u [adresa]. Za ove radove je evidentirano kako se radi u naravi o obrtničkim završnim radovima uređenja zgrade kolodvora. I prema ukupnom iznosu i prema opsegu i obuhvatu poslova vještak smatra da se radi o manje zahtjevnim poslovima za koje su iskazane jedinične cijene tržišno čak i manje od uobičajenih cijena za sličnu vrstu radova, ukupne količine i uvjete rada. No, ipak se radi o stvarno tržišnim cijenama, doduše za nešto veće investicije. U tom pogledu vještak smatra da su svi nabrojani radovi logični, tehnički i tehnološki razumljivi i povezani s ukupnim predmetom lokalne investicije uređenja poslovne zgrade. Za ove radove nema priložene dokaznice mjera niti nacrta. Prema priloženom troškovniku i dostupnim podacima vještak konstatira kako se s obzirom na sve evidentirane dokumente obračunate količine ničim nisu dovodila u pitanje. Niti u jednom trenutku nema naznaka da neki od tih radova ili količina ne odgovaraju stvarnim veličinama. U skladu s time mišljenje je vještaka kako je stvarna tržišna vrijednost izvedenih radova dana u sljedećoj kontroli izvedenih radova 40.270,75 kn što uvećano za 23% PDV-a sveukupno iznosi 49.553,02 kn odnosno 6.564,47 EUR.

65. Dakle, prikazanim izračunima i kontrolom iskazanih količina izvedenih radova na zgradama kolodvora u [adresa] i [adresa], a prema utuženim računima, vještak je iznio završno i zaključno mišljenje kako je vrijednost izvedenih radova prema gore prikazanim izračunima utvrđena u ukupnom iznosu od 612.480,15 EUR s uključenim PDV-om koji je u vrijeme izvođenja radova iznosio 23%.

66. Podneskom od 21. siječnja 2025. tuženik se očitovao na Nalaz i mišljenje vještaka koje se odnosi na željeznički kolodvor u [adresa], osporivši točnost i relevantnost tako utvrđene vrste, opsega i vrijednosti radova.

67. Usmeno iznoseći Nalaz i mišljenje na ročištu održanom 17. ožujka 2025. stalni sudski vještak u cijelosti je ostao kod pismenog Nalaza i mišljenja, dok je u odnosu na tuženikove primjedbe sadržane u gore navedenom podnesku istaknuo kako su u samom Nalazu i mišljenju navedeni odgovori na sva postavljena pitanja odnosno primjedbe. Odgovarajući na upit da li je utvrdio da je za sanaciju zgrade kolodvora u [adresa] postojala ikakva projektna dokumentacija, vještak je odgovorio da je raspolagao s onime što se nalazi u sudskom spisu a odnosi se najviše na troškovnik, dok je na upit da li je utvrdio da u sudskom spisu postoji kakva projektna dokumentacija izrađena prije izvođenja radova, odgovorio da postoje sheme stolarije koje su izrađene prije izvođenja radova i nalaze su spisu, a one predstavljaju tehničku dokumentaciju. Na daljnji upit može li pojasniti dio nalaza i mišljenja gdje navodi, a u odnosu na račun broj 1200356, da je građevinska knjiga po njegovom mišljenju nedvojbeno tehnički ispravno sačinjen dokument, izrađen s određenim podlogama i izmjerama, a koje nisu priložene u spis te u dijelu u kojem navodi da u samu narav i angažman osobe koje su istu izradile i ovjeravale ne ulazi, na temelju čega je utvrdio opravdanost samih radova ukoliko nije vidio te podloge i izmjere na koje se poziva, a koje nisu sve priložene u spis, vještak je odgovorio da se građevinska knjiga izgrađuje s puno popratnih papira odnosno podloga temeljem kojih se rade izračuni i kontrole. Budući da isti nisu bili priloženi u spis, osobno je izradio 3D model zgrade kako bi utvrdio moguća odstupanja ili potvrdio približne količine za izvedene radove. Na modelu je ustanovio da postoje očekivana odstupanja u ukupnoj duljini zgrade od približno 20 cm te u širini zgrade – 5 cm (znači čak je dobio uže). S obzirom na dopuštene mjere tolerancije, tako ukupna površina ne prelazi 2% i to mu je bio prvi pokazatelj ispravnosti priložene dokaznice mjera. Na isti način su prekontrolirani i ostali sadržajni elementi računa pa je tako utvrđen i nedostatak jednog ugrađenog prozora (ugrađeno ih je za 1 više nego se nalazi u računu – stavka 6.i na str. 44. nalaza). Isto tako na taj je način utvrdio i grešku u računskom izračunu (1. stavka 2.066,70 na tabeli na str. 42. nalaza). Odgovarajući na upit tko je bio nadzorni inženjer, vještak je odgovorio da nije bilo nadzornog inženjera, da je to naveo i sam tuženik pri čemu sam zakon određuje da je investitor dužan osigurati nadzornog inženjera za radove.Nadalje, vještaku nije poznato tko je ovjerio građevinske knjige, dok je na upit u odnosu na van troškovničke radove u iznosu od 120.943,05 kn, da li su oni bili potrebni i zašto su rađeni, odgovorio da isto tako nema konkretan odgovor s obzirom da nema građevinskog dnevnika koji bi u cijelosti obuhvatio ispravnu evidenciju izvedenih radova ali s obzirom na opise i vrstu te količinu tih radova, isti su bili povezani na izvorno prihvaćeni troškovnik. Naime, vantroškovnički radovi najčešće i nastanu uzročno posljedično na ugovorene radove odnosno na prihvaćeni troškovnik. Na upit u odnosu na račun broj 1200358 da li je za radove iz navedenog računa vođena građevinska knjiga odnosno građevinski dnevnik, vještak je odgovorio da nema saznanja da je vođeno nešto izdvojeno, osim onoga što se nalazi u spisu te da se za taj dio radova odnosno za taj račun u spisu ne građevinska dokumentacija. Na upit može li pojasniti o kojim se radovima radi, a u odnosu na vještakovo utvrđenje u odnosu na račun broj 1200358 na str. 46. nalaza, da prema izračunu može konstatirati kako su u stvarnosti dio radova možda i bili nepotrebni, vještak je odgovorio da dio izvedenih radova na farbanju i popravcima fasade te bojanju i ličenju postojeće stolarije, gledano u ukupnom opsegu izvedenih radova je možda bio nepotreban da se u startu sagledala opravdanost tih privremeno izvedenih radova. Naime, prvotno se krenulo s uređenjem i bojanjem pročelja fasade prema trgu i popravcima dijela stolarije za koju su korisnici utvrdili da je nužna intervencija, a nakon izvedbe tih radova odlučilo se na izvedbu kompletno novog fasadnog sustava i kompletnu zamjenu vanjske stolarije. Zaključno, na upit, a u odnosu na vještakovo utvrđenje u odnosu na račun broj 1200359 koji se odnosi na žurnu sanaciju kolodvora [adresa], na temelju čega je utvrdio da su svi predmetni radovi zaista izvedeni, a imajući u vidu da je naknadno na očevidu 11. ožujka 2025. utvrđeno je da veći dio zgrade na koji se ti radovi odnose srušen, vještak je odgovorio da je kontrolom priloženog računa ograničio svoj rad na ono što je prikazano na tom računu. Za točan izračun i kontrolu je potrebno dostaviti točne nacrte zgrade u vrijeme kada su predmetni radovi izvedeni i tada se po njima opet može točno utvrditi da li prikazane količine u računu odgovaraju stvarno izvedenim radovima.

68. Nadalje, nakon izvršenog očevida na željezničkom kolodvoru u [adresa] (zapisnik o očevidu – list 793.-795. spisa), a na kojem je šef kolodvora ŽĐ obavijestio sud, stranke i vještaka da je od stare zgrade kolodvora ostao samo prometni ured i ured šefa kolodvora, stalni sudski vještak Ivan Martić u stručnom mišljenju – dopuni od 19. ožujka 2025. (list 802. -806. spisa) naveo je kako prema utvrđenim činjenicama konstatiranim u zapisniku o očevidu obavljenom 11. ožujka 2025., nije bilo moguće izvršiti nužne radnje u evidentiranju dijelova zgrade na koje se odnosi račun broj 1200359. Uz konstataciju da je stara zgrada kolodvora uklonjena i da je izgrađena potpuno nova zgrada na njezinom mjestu, vještak je izvršio fotografiranja zatečenog stanja te je konstatirao da se bez sumnje može rekonstruirati i po potrebi izraditi dokaznica mjera za svaku zgradu, samo se trebaju dostaviti nacrti stare zgrade. Nekada je dovoljno i slike s vidljivim obilježjima iz kojih se temeljem poznatih mjerljivih dijelova može utvrditi i dimenzija svakog pojedinog dijela. Snimke zgrade postoje u katarstru, a interijer bi svakako trebao biti dostupan u uredu za graditeljstvo koje je izdalo staru i/ili novu građevinsku dozvolu, odnosno drugi akt za gradnju. Iz danog pregleda fotografija snimljenih na dan očevida nedvojbeno se može zaključiti da nije moguće utvrditi i prekontrolirati površine i količine za staru zgradu. U skladu s naknadno iznesenim činjenicama na ročištu održanom 17. ožujka 2025., vještak je dao dodatne informacije da mu se u slučaju potrebe može dostaviti na očitovanje i dodatna dokumentacija koja je izrađena za potrebe izgradnje nove zgrade kolodvora (Glavni projekt zgrade kolodvora u [adresa] sa snimkom postojećeg stanja i projektom uklanjanja stare zgrade koje su po zakonu morale biti izrađene i priložene u postupku ishođenja akta za građenje). Naime, prema dostupnim podacima sa službenih stranica nadležnog DGU i ministarstva vidljiva je prijava početka gradnje zgrade kolodvora [adresa]. Gradnja se prema podacima temelji na izdanoj građevinskoj dozvoli, a koja je kao dio upravnog postupka dokument javnog karaktera te mora biti dostupan svima, a što znači da mora sadržavati i projekt postojeće zgrade koja je uklonjena. Temeljem tog projekta mogu se dokazati i potvrditi količine iz računa za radove koji glasi na ukupni iznos od 5.336,97 EUR uvećan za PDV. Vještak je zaključno u cijelosti ostao kod prvotno izrađenog Nalaza i mišljenja.

69. Usmeno iznoseći Nalaz i mišljenje odnosno dopunu istog po obavljenom očevidu 11. ožujka 2025., a koja se odnosi na radove na kolodvoru u [adresa], vještak je na ročištu održanom 8. rujna 2025. u cijelosti ostao kod pismenog Nalaza i mišljenja odnosno njegove dopune. U odnosu na tuženikovo očitovanje od 7. travnja 2025. na dopunu nalaza i mišljenja istaknuo je da je spisa vidljivo kako na prikazane količine i opise radova iz priloženog računa nikada nije bilo prigovora ni osporavanja istoga. U početku je osporavan osnov u smislu da radovi nisu naručeni ni dogovoreni, a što je potpuno suprotno činjenicama iz spisa. Za slučaj osporavanja količina ili vrste radova vještak ističe da je siguran da bi u spisu postojala primjerena evidencija istoga, a u prilog svoji tvrdnji i osporavanja računa za [adresa], tuženik je trebao (mogao) dostaviti potpuno točan izračun za izvedene radove na osnovu dokumentacije koju posjeduje, a nije ju priložio uz svoje tvrdnje.

70. Prema ocjeni ovog suda, Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka u dijelu koji se odnosi na utvrđenje ovdje prijepornih činjenica, u potpunosti nadomješta aktivnost suda u obavljanju funkcije suđenja, koju funkciju sud nije u mogućnosti ostvariti jer ne raspolaže stručnim znanjem. Isto tako, prema ocjeni ovog suda tuženik istaknutim prigovorima nije doveo u pitanje vjerodostojnost izrađenog Nalaza i mišljenja pa ga je stoga ovaj sud prihvatio u cijelosti kao jasan, stručan, objektivan, obrazložen i sačinjen prema pravilima struke.

71. Osnovno načelo parničnog postupka je načelo stranačke istine. To znači da sud utvrđuje sporne činjenice na temelju onih dokaza koje su mu stranke ponudile. Stranke su u obvezi dokazati istinitost iznesenih tvrdnji pa ako stranka u tome ne uspije, njen zahtjev za pružanje pravne zaštite sud će odbiti, odnosno njen prigovor zahtjevu suprotne strane sud neće prihvatiti (čl. 7. i 219. ZPP-a). Prema tome, pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a) obvezuju sud uzeti kao nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava.

72. Uzimajući u obzir navedenu zakonsku odredbu, zaključak je ovog suda da je tužitelj, a na kojem je bio teret dokaza odlučnih činjenica, dokazao osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. U odnosu pak na tuženikovu tvrdnju o nedostajanju pismene forme ugovora o građenju, valja naglasiti kako predmet spora proizlazi iz sklopljenog ugovora o djelu. Dakle, predmet tužiteljeve činidbe je bilo obavljanje fizičkog rada u smislu odredbe čl. 590. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO) te stoga predmet spora proizlazi iz sklopljenog ugovora o djelu. Za nastanak tog ugovora zakon ne zahtijeva postojanje pisane forme. Pri tome valja naglasiti da spisu ne prileži dokaz da dio radova nije izveden odnosno da je izveden s nedostacima, pa stoga ovaj sud zaključuje da je djelo izvedeno bez nedostataka odnosno da ga je tuženik primio bez prigovora.

73. Slijedom svega navedenog, budući da je tužitelj svoju obvezu prema tuženiku u cijelosti izvršio dok tuženik svoju obvezu isplate naknade nije, na temelju odredbe čl. 590. ZOO-a odlučeno je kao u t. I. izreke, dok je tužitelj odbijen s iznosima koji nisu u skladu s utvrđenjima stalnog sudskog vještaka (t. II. izreke). Pri tome valja naglasiti, a imajući u vidu utvrđenje stalnog sudskog vještaka da u odnosu na R1-račun br. 1200356 vrijednost radova iznosi 3.760.529,02 kn (s obračunatim PDV-om), da u odnosu na R1- račun br. 1200358 vrijednost iznosi 811.482,87 kn (s obračunatim PDV-om), dok u odnosu na R1-račun br. 1200359 vrijednost iznosi 49.553,02 kn (s obračunatim PDV- om), da je sud izvršio preračunavanje kune u euro sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne Novine broj: 57/22 i 80/22) i to prema fiksnom tečaju konverzije: 1 euro=7,53450 kuna.

74. Odluka o troškovima postupka iz t. II. i III. izreke rješenja temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i 2. ZPP-a. S obzirom da je tužitelj u sporu uspio u pretežitom dijelu (98,51 %), dok je tuženik uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu (1,49%), a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, tuženik je dužan tužitelju u skladu s odredbama čl. 154. st. 3. i čl. 155. ZPP-a nadoknaditi troškove koji su bili potrebni za vođenje postupka.

75. Tužitelju je priznat kao potreban za vođenje postupka zatraženi trošak zastupanja po odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23 i 107/25; dalje: OT) i to: za sastav prijedloga za ovrhu od u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr 8. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za sastav podneska od 24. srpnja 2014. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za sastav podneska od 30. travnja 2015. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr 8. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za sastav podneska od 5. travnja 2017. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za sastav podneska od 12. listopada 2021. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 62,50 EUR, za sastav podneska od 14. travnja 2022. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 62,50 EUR, za sastav podneska od 22. listopada 2024. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 62,50 EUR, za sastav podneska od 4. veljače 2025. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 62,50 EUR, za sastav podneska od 12. veljače 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 3. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za sastav podneska od 8. travnja 2025. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 62,50 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 30. ožujka 2017. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT- a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 17. travnja 2018. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT- a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 28. svibnja 2018. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT- a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 22. veljače 2019. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT- a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 29. svibnja 2019. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT- a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 15. srpnja 2019. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT- a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 30. listopada 2020. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT- a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 4. svibnja 2021. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT- a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 23. rujna 2021. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 21. prosinca 2021. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 15. ožujka 2022. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 24. studenog 2022. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 24. siječnja 2023. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 15. svibnja 2023. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 18. siječnja 2024. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 10. travnja 2024. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 5. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 125,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 25. srpnja 2024. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 1. listopada 2024. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu (očevid) održanom 8. studenog 2024. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT- a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 17. ožujka 2025. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT- a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 8. rujna 2025. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR te za nazočnost očevidu 11. ožujka 2025. u iznosu od 9.365,34 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 11.706,68 EUR. Tužitelju je priznat i trošak građevinskog vještačenja u iznosu od 398,17 EUR te uplaćeni predujam u iznosu od 69,48 EUR. Zaključno, tužitelju je kao potreban (čl. 155. st. 1. ZPP-a) priznat i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 663,31 EUR (Tar. br. 2. st. 1. Tarife sudskih pristojbi -Narodne novine broj 53/19; dalje: Tarifa, u svezi s odredbom čl. 1. st. 2. Zakona o sudskim pristojbama -Narodne novine br. 118/18; dalje: ZSP). Dakle, tužitelju je priznat ukupan parnični trošak u iznosu od 294.485,46 EUR pa je slijedom navedenog odlučeno kao u t. II. izreke rješenja.

76. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 20. lipnja 2014. s obzirom da sastav istog ne spada u odvjetnički trošak jer je sastavljen od strane stečajnog upravitelja tužitelja, dakle od same stranke. Nadalje, nije mu priznat trošak za sastav podnesaka od 12. listopada 2021., 14. travnja 2022., 22. listopada 2024., 4. veljače 2025. i 8. travnja 2025. u zatraženim iznosima koji su postavljeni preko iznosa propisanog Tbr. 8. t. 4. OT-a jer se radi o sastavljanju ostalih podnesaka za koje odvjetniku ne može pripasti nagrada više od 25 bodova. Tužitelju nadalje nije priznat trošak za sastav podneska od 16. studenog 2023. jer isti prema ocjeni ovog suda nije bio potreban za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a, niti mu je priznat trošak za sastav podneska od 12. veljače 2025. u iznosu zatraženom prema Tbr. 8. t. 1. OT-a s obzirom da se radi o obrazloženom podnesku propisanom odredbom Tbr. 8. t. 3. OT-a. Zaključno, tužitelju nije priznat trošak za zastupanje na ročištu 10. travnja 2024. u iznosu postavljenom prema Tbr. 9. t. 1. OT-a jer je isto odgođeno prije početka raspravljanja, niti mu je priznat trošak za pristojbu na prijedlog za ovrhu jer se ista sukladno odredbama ZSP-a ne plaća. Valja naglasiti da tužitelju nije priznat trošak koji je za pojedine radnje postavio u iznosu od 9.384,00 EUR s obzirom da mu, prema vrijednosti ovog spora, sukladno Tbr. 7. t. 1. OT-a u svezi s Tbr. 8. i 9. OT-a za radnje ne pripada trošak u tom iznosu, već mu za zatražene radnje pripada trošak u iznosu od 9.365,34 EUR, odnosno 11.706,68 EUR (s uračunatim PDV-om – Tbr. 46. OT-a). Slijedom navedenog, tužitelju je za zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka valjalo odbiti za iznos od 73.871,31 EUR pa je odlučeno kao u t. III. izreke rješenja.

Zagreb, 19. studenog 2025.

SUDAC:

Aleksandra Gumzej

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.