Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž-1014/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Tihane Cišper, predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Božidara Horvata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika AČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Karlu Novoselu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika-protutužitelja CČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ireni Blauhorn, odvjetnici u Karlovcu, radi uznemiravanja prava vlasništva i utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja-protutuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-354/2021-38 od 25. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-354/2021-38 od 25. srpnja 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužitelj sa zahtjevom da se naloži tuženiku, i to CČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ukloniti ogradu postavljenu na nekretnini u vlasništvu tužitelja AČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i to k. č. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak Gmajna, površine 611 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja ograda je na skici mjerničkog vještaka, i to trgovačkog društva CADCOM d.o.o. sa sjedištem u [adresa], XI Trokut 5, od dana 24.01.2023. godine, a koja skica je sastavni dio ove presude, označena točkama A-1-2-B-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14- 15-16-17-18-D, te da s predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja, odnosno s dijela iste označene na skici mjerničkog vještaka točkama A-B-D-C-A ukloni sve posađene grmove te stabla smreke, vrbe i voćaka, kao i ukloniti dio septičke jame koji se nalazi na nekretnini u vlasništvu tužitelja, a označena je na skici mjerničkog vještaka točkama 21-22-23-24-21, te istu oduzetu površinu opisane nekretnine, na skici mjerničkog vještaka označenu točkama A-B-D-C-A predati u neposredan posjed tužitelju, i to slobodno od stvari i osoba (st. I. izreke), i sa zahtjevom za naknadu parničnog troška (st. I. izreke), utvrđeno je da je tuženik-protutužitelj CČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela kčbr. [katastarska čestica] PAŠNJAK GMAJNA od 611 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je na skici očevida mjerničkog vještaka iz CADCOM d.o.o. Andreje Omić od 24. siječnja 2023. koja predstavlja sastavni dio ove presude, omeđen točkama A-1-2-B-3-4-5-6- 7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-18-19-20-21-24-A površine 358 m2, što je tužitelj- protutuženik AČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati i trpjeti posljedice upisa tuženika-protutužitelja u zemljišne knjige (st. II. izreke), te je naloženo tužitelju-protutuženiku AČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi tuženiku-protutužitelju CČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 2.118,72 EUR, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama (st. III. izreke).

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj-protutuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 8. ZPP, na koje ukazuje tužitelj-protutuženik u žalbi, jer je prvostupanjski sud činjenično stanje utvrdio na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

5. Suprotno žalbenim navodima tužitelja-protutuženika, obrazloženje pobijane presude sastavljeno je u skladu s čl. 338. st. 4. ZPP.

6. Prvostupanjski sud nije počinio ni bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koje ukazuje tužitelj-protutuženik u žalbi, jer pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja-protutuženika za uklanjane ograde, svih posađenih grmova te stabla smreke, vrbe i voćaka, kao i dijela septičke jame, sa nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja-protutuženika, te vraćanje oduzete površine te nekretnine u neposredan posjed tužitelja-protutuženika, dok je predmet postupka po protutužbenom zahtjevu tuženika-protutužitelja utvrđenje prava vlasništva na dijelu te nekretnine i to dijela koji je na skici očevida mjerničkog vještaka Andreje Omić od 24. siječnja 2023. omeđen točkama A-1-2-B-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-1-4-15-16-17-18-19-20-21-24- A, površine 358 m2.

9. U ovom je predmetu odlučno na koji je način otac stranaka razdijelio svoje nekretnine, odnosno je li tom podjelom predmetna nekretnina u cijelosti prema katastarskim granicama pripala tužitelju-protutuženiku, ili je pripala tuženiku- protutužitelju do dijela kojeg je ogradio ogradom koju je sagradio 2017. godine. Iako je tužitelj-protutuženik predmetnu nekretninu kupio od zemljišnoknjižne vlasnice 1986. godine, kako je to razvidno iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka 705 k. o. [katastarska općina], tužitelj-protutuženik je u podnesku od 17. kolovoza 2021. naveo da je otac stranaka cijelo svoje imanje podijelio trojici sinova, pa je stoga temelj stjecanja prava vlasništva te nekretnine dioba nekretnine kako je to odredio otac stranaka. Naime, ovdje bi se radilo o višestrukom otuđenju iste nekretnine, koja je prvo prodana ocu stranaka, a zatim tužitelju. Iako odredba čl. 35. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 6/80, 36/10 i 53/91), uređuje slučaj dvostrukog, višestrukog otuđenja iste pokretne stvari, dakle, ne i višestruko otuđenje iste nekretnine, prema ustaljenoj sudskoj praksi, ali i prema pravnom shvaćanju ovog suda, time što je tužitelj-protutuženik znao da je predmetna nekretnina razdijeljena od strane njegova oca, nije bio savjesni stjecatelj te nekretnine na temelju pravnog posla kojeg je 1986. godine zaključio sa FČ, jer nije prilikom tog stjecanja postupao u dobroj vjeri, budući da je znao da je tom nekretninom FČ već raspolagala kada ju je prodala njegovom ocu, pa je stoga za ovaj postupak relevantno na koji je način otac stranaka razdijelio nekretnine u svojem vlasništvu, jer je u konkurenciji ta dva stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine, zbog toga što tužitelj-protutuženik prilikom stjecanja nije postupao u dobroj vjeri, pravo vlasništva kupnjom od UČ stekao njegov otac, a tužitelj raspodjelom od strane oca u granicama kojim mu je ta nekretnina dodijeljena.

10. Prvostupanjski je sud utvrdio da je međa između stranaka upravo onakva kakva je naznačena na skici mjerničnog vještaka, odnosno da je ograda koju je postavio tuženik-protutužitelj postavljena na međi te da je predmetna nekretnina u dijelu do ograde u vlasništvu tuženika-protutužitelja, upravo onako kako mu je otac tu nekretninu predao u posjed.

11. Međutim, iz iskaza stranaka koji su proturječni sami po sebi ali i međusobno, nije moguće, barem za sada, utvrditi na koji je način otac razdijelio predmetnu nekretninu, jer tužitelj-protutuženik u svom iskazu prvo navodi da kada je nakon podijele pozvao vještaka Čedomira Sekulića da na licu mjesta označi među prema katastru, da je on to učinio, a da je tako određena međa bila ista kako im je otac nekretnine razdijelio, da bi kasnije iskazao da ne može sa sigurnošću reći da li međa koju je otac naznačio koracima odgovara onoj koja je naznačena po katastru, jer otac nije nikakvim međašnim znakovima prilikom dodijele naznačio među. Tužitelj- protutuženik u svom je iskazu naveo i da nije bio na licu mjesta kada je otac točno određivao među, ali da zna da je rekao da će pozvati vještaka te se on drži onog što je vještak pokazao da je međa. Tuženik-protutužitelj u svom iskazu navodi da je otac za spornu nekretninu rekao da preko nje zajedno naprave put, da bi nakon toga izjavio da mu je otac pokazao među između njega i brata sve do linije koja je na skici mjerničkog vještaka označena slovima D-B te da kako je otac pokazao da su oni uživali svaki sa svoje strane.

12. Dakle, s obzirom na takve nejasne i proturječne iskaze stranaka ostalo je nejasno je li otac predmetnu nekretninu podijelio na način da je pokazao među, koja ne odgovara katastarskoj međi, do koje je nekretnina tuženikova-protutužiteljeva, a od koje je tužiteljeva-protutuženikova, ili je cijelu nekretninu prema katastarskim granicama dodijelio jednom od njih.

13. Prvostupanjski sud nije utvrđivao na koji je od navedenih načina otac razdijelio predmetnu nekretninu, već je iz utvrđene činjenice da je tuženik-protutužitelj na predmetnoj nekretnini imao posađene smreke koje je posadio prije više od 30 godina, koje je kasnije srušio i iskoristio za gradnju kuće sina, da se na nekretnini nalazi panj ranije srušene smreke i to u istom pravcu u kojem su posađene nova mlada stabla smreke, koja su posađena uz ogradu koju je 2017. godine postavio tuženik-protutužitelj, izveo zaključak da je iskaz tuženika-protutužitelja vjerodostojan, a time i da se sporna ograda nalazi na međi koju je odredio otac stranaka.

14. Ovdje treba reći da s pravom tužitelj-protutuženik u žalbi ukazuje da sud ne raspolaže sa dovoljno stručnog znanja da bi mogao utvrditi da se radi o panju srušenih smreka, a ta okolnost sudu je predstavljala jedan od glavnih dokaza za zaključak da je tuženik-protutužitelj od početka u posjedu nekretnine sve do podignute ograde. Uostalom, jedan panj ne čini pravac, te jedan panj, prema ocijeni ovog suda nije dovoljan za zaključak da su na pravcu uz ogradu bile posađene stare smreke

15. Prvostupanjski sud nije razjasnio sam način dodijele predmetne nekretnine, da li je ista dodijeljena sukladno katastarskim mapama, ili pak pokazivanjem granica nekretnine na terenu, a bez da se to razjasni, nije moguće pravilno utvrditi činjenično stanje, jer ako je nekretninu otac dodijelio prema katastarskim granicama, tada je onaj kome je na taj način pripala nekretnina, vlasnik iste u cijelosti, a onaj tko bez njegove privole poduzima nešto na toj nekretnine, time uznemirava vlasnika u uživanju vlasništva.

16. Nasuprot tome, ako je otac prilikom razdiobe svojih nekretnina na terenu pokazao granicu do koje je ta nekretnina u vlasništvu tužitelja-protutuženika, a od koje u vlasništvu tuženika-protutuženika, tada je nužno odrediti gdje se nalazi tako određena granica, a za što posredan dokaz može predstavljati posjedovanje nekretnine.

17. S obzirom na navedeno ostvaren je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, tako da je trebalo temeljem čl. 370. ZPP ukinuti pobijanu presudu pod stavcima I. i II. izreke i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

18. Kako je ukinuta odluka o glavnom zahtjevu, trebalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku iz st. III. izreke presude.

19. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud, uzimajući u obzir sve navedeno u ovom rješenju, ponovnim saslušanjem stranaka i njihovog brata DČ i sestre HČ, utvrditi na koji je način otac razdijelio svoju imovinu, što se odnosi na svu imovinu, pa i predmetnu nekretninu, je li prema katastarskim mapama, ili je na terenu razdijelio nekretninu na dva dijela.

20. Nakon što utvrdi na koji je način raspodijeljena predmetna nekretnina, prvostupanjski će sud biti u mogućnosti na pravilan način ocijeniti sve provedene dokaze u ovom postupku.

21. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 19. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Tihana Cišper