Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3834/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Erste&Steiermarkische Bank d.d., sa sjedištem u Rijeci, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, kojega zastupa punomoćnik Marin Zekanović, odvjetnik u Zadru, protiv I.-tuženika ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.-tužene KT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupa punomoćnik Igor Sieber, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi I. i II.-tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-3843/2023-104 od 22. svibnja 2025. u sjednici vijeća održanoj dana 19. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba I. i II.-tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-3843/2023-104 od 22. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja je presuđeno:

"I. Održava se na snazi rješenje o ovrsi javnog bilježnika Vesne Pučar, iz Zagreba poslovni broj Ovrv-832/14 od 06. studenog 2014. godine u dijelu platnog naloga u kojem je naloženo I-tuženiku ET, iz [adresa], i II- tuženici KT, iz [adresa], solidarno isplatiti tužitelju tražbinu u iznosu od 1.331.243,24 EUR (10.030.252,26 kuna) od toga:

- s osnova kreditne partije: [broj] iznos od 111.396,29 EUR (839.315,39 kuna) od čega glavnica u iznosu od 66.361,40 EUR (500.000,00 kuna), redovna kamata u iznosu od 1.358,04 EUR (10.233,20 kuna), zatezna kamata u iznosu od 43.676,71EUR (329.082,19 kuna), sve do dana 03. listopada 2014. godine sa zateznom kamatom koja na iznos glavnice od 66.361,40 EUR (500.000,00 kuna) teče od dana 04. listopada 2014. godine do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

- s osnova kreditne partije: [broj] iznos od 1.128.932,79 EUR (8.505.944,14 kuna) od čega glavnica u iznosu od 988.391,62 EUR (7.447.036,73 kune), zatezna kamata u iznosu od 140.541,16 EUR (1.058.907,41 kuna), sve do dana 03. listopada 2014. g. sa zateznom kamatom koja na iznos glavnice od 988.391,62 EUR (7.447.036,73 kune) teče od dana 04. listopada 2014. godine do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

- s osnova kreditne partije: [broj] iznos od 90.914,15 EUR (684.992,73 kune) od čega glavnica u iznosu od 54.055,05 EUR (407.277,82 kune), interkalarne kamate 21,35 EUR (160,87 kuna), redovna kamata u iznosu od 1.260,63 EUR (9.498,28 kuna) i zatezna kamata u iznosu od 35.577,11 EUR (268.055,76 kuna), sve do dana 03. listopada 2014. godine sa zateznom kamatom koja na iznos glavnice od 54.055,05 EUR (407.277,82 kune) teče od dana 04. listopada 2014. godine do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se I-tuženiku ET, iz [adresa], i II-tuženici KT, iz [adresa], naknaditi tužitelju ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d., iz [adresa], trošak ovršnog postupka u iznosu od 13.651,37 EUR i parnični trošak u visini iznosa od 261,288,28 EUR, sve sa zateznom kamatom tekućom od 22. svibnja 2025. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu su izjavili tuženici zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno paušalnom žalbenom navodu, u obrazloženju prvostupanjske presude su navedeni neproturječni razlozi o svim odlučnim činjenicama i ne postoje ikakvi nedostaci zbog kojih njenu pravilnost ne bi bilo moguće ispitati, žalitelji ih konkretno ne ističu. Stoga nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

5. Nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP koji ističu žalitelji tvrdeći da im nije dostavljeno "pismeno vještaka od dana 4. travnja 2025. niti dokumentacija koja prileži pismenu, za koju vještak ističe da je pribavljena od tužitelja", taj dokument im je dostavljen 15 dana nakon zaključenja glavne rasprave.

6. Iako je činjenično točan ovaj žalbeni navod, iz podataka u spisu proizlazi da tuženicima nije uskraćena mogućnost raspravljanja pred sudom.

7. Naime, iz spisa proizlazi da je podnesak vještaka od 4. travnja 2025. dostavljen u spis 6. travnja 2025., ročište za glavnu raspravu na koje su tuženici uredno pozvani je zakazano za dan 7. travnja 2025., dana 3. travnja 2025. dostavili su obavijest sudu da su za zastupanje opunomoćili odvjetnika Igora Siebera (iako je I.-tuženik još na ročištu 17. lipnja 2024. zatražio odgodu radi angažiranja odvjetnika). Punomoćnik tuženika je u podnesku dostavljenom 3. travnja 2025. ispričao nedolazak na ročište zakazano za 7. travnja 2025. zbog ranije preuzetih obveza te predložio održati raspravu u njegovoj odsutnosti, tek je paušalno osporio obveze tuženih po osnovi solidarnog jamstva za pet aneksa osnovnog ugovora o kreditu. Tuženici, iako uredno pozvani, također nisu pristupili na ročište za raspravu održano dana 7. travnja 2025. tako da im zbog njihovog propusta nije predana dokumentacija i dodatno očitovanje koje je financijski vještak dostavio sudu 4. travnja 2025. Iz dodatnog pisanog očitovanja vještaka proizlazi da je doduše izvršio uvid i u pregled prometa tužitelja koji se odnosi na razdoblje nakon datuma s kojim je u ranijem nalazu utvrdio iznos duga, međutim nije pri tome utvrdio ikakve nove činjenice već je ostao kod ranijeg nalaza i mišljenja. Uostalom tuženici u žalbi i tijekom postupka niti ne tvrde da su nakon izrade ranijeg nalaza i mišljenja vršili ikakve uplate na račun tužitelja niti da je vještak eventualno propustio uzeti u obzir ikakve ranije uplate.

8. Ujedno, na ročištu održanom 7. travnja 2025. financijski vještak je samo pojasnio i dodatno argumentirao utvrđenje iz dotadašnjeg nalaza i mišljenja u pogledu činjenice je li i u kojem iznosu dio tražbine tužitelja namiren u drugom ovršnom postupku koji je vođen na nekretnini tuženih. Vještak je u biti temeljem iste dokumentacije koju je ranije koristio i sada ju ponovno dostavio, ukazao na konkretne podatke o datumu uplate i datumu rješenja u ovršnom postupku iz kojih je utvrdio iznos naplaćen u tom ovršnom postupku i uzeo ga obzir kod izračuna duga, ostajući u cijelosti kod ranijeg nalaza i mišljenja. Dakle, dokumentacija vještaka dostavljena 4. travnja 2025. ne sadrži u biti ikakve nove činjenice već ih je vještak dostavio radi pobližeg obrazloženja o navedenoj spornoj činjenici, tuženicima bi ona bila predana da su osobno pristupili na ročište ili njihov punomoćnik, kojega su angažirali nekoliko dana prije ročišta. Urednim pozivom na isto ročište dana im je mogućnost da prisustvuju usmenom očitovanju vještaka i da mu eventualno postave pitanja i primjedbe što su propustili bez valjanih razloga. Na koncu, zapisnik i dokumentacija su im dostavljeni naknadno, međutim niti sada u žalbi ne ističu u pogledu kojih odlučnih činjenica im je, kako tvrde, onemogućeno raspravljati odnosno ne navode konkretne argumente iz kojih bi proizlazilo da bi, za slučaj dostavljanja dokumentacije vještaka prije ročišta, za njih bila donesena povoljnija odluka o tužbenom zahtjevu.

9. Okolnost da je tužitelj dostavio u spis ugovore o solidarnom jamstvu tuženih za anekse ugovora o kreditu od 12. prosinca 2006. nakon zaključenja prethodnog postupka nije u ovom slučaju od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude te nije ostvaren niti žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 299. st. 2. ZPP. Naime, odlučne činjenice pa tako i one o postojanu ugovornih obveza sud utvrđuje slobodom ocjenom dokaza, sukladno odredbi čl. 8. ZPP. U ovom postupku niti tuženici nisu postupili sukladno odredbi čl. 299. st. 2. ZPP jer u odgovoru na tužbu i do zaključenja prethodnog postupka nisu osporili svoju obvezu jamstva za sve ugovore o kreditu s aneksima, I. -tuženik je tu obvezu dapače priznao u iskazu, navodeći da je "bio jamac za navedene kredite kao i moja supruga II.-tuženica". Tek nakon što je ovaj sud u rješenju od 14. studenoga 2023. dao uputu da se u novoj odluci uz ostalo, i o toj okolnosti u obrazloženju navedu razlozi, tuženici su paušalno osporili jamstvo za obveze iz aneksa ugovora o kreditu od 12. prosinca 2006. Obzirom na naknadno osporene činjenice, tužitelj je imao opravdan razlog naknadno priložiti dokaze, anekse br. 1. ugovora o solidarnom jamstvu od 21. srpnja 2008. (list 258. i 259. spisa) i ugovore o solidarnom jamstvu od 10. srpnja 2009. (list 260. i 261. spisa). Osim toga, sve i da ti dokazi nisu priloženi, kako tuženici u dotadašnjem tijeku postupka nisu osporili jamstvo za sve obveze, dapače ih je I.-tuženik u iskazu potvrdio, njihova obveza proizlazi već iz dotadašnjih navoda.

10. Odlučne činjenice su pravilno i potpuno utvrđene.

11. U tijeku postupka prvostupanjski sud je utvrdio:

- da su tužitelj i trgovačko društvo Leno i Lolita d.o.o. Zagreb sklopili Ugovor o kratkoročnom kreditiranju dana 1. rujna 2009. na iznos kredita u visini od 500.000,00 kn,

- da su tužitelj i trgovačko društvo Leno i Lolita d.o.o. Zagreb sklopili Ugovor o kratkoročnom kreditiranju dana 19. veljače 2010. na iznos kredita u visini od 410.000,00 kn, rok vraćanja 4 (četiri) mjeseca,

- da su tužitelj i trgovačko društvo Leno i Lolita d.o.o. Zagreb sklopili Ugovor o kratkoročnom kreditiranju dana 12. prosinca 2006. na iznos kredita u visini od 5.746.873,00 kn, rok vraćanja 24 (dvadesetčetiri) mjeseca,

- u svim navedenim ugovorima također je ugovoreno da će kao instrument osiguranja vraćanja kredita korisnik kredita prije puštanja kredita u tečaj predati Banci Ugovor o solidarnom jamstvu sklopljen između Banke i ovdje tuženih kao solidarnih jamaca,

- tužitelj i trgovačko društvo Leno i Lolita d.o.o. Zagreb su dana 4. srpnja 2008. sklopili Aneks broj 1. Ugovora o kratkoročnom kreditiranju od 12. prosinca 2006. kojim su prolongirali rok korištenja kredita na počevši od 12. prosinca 2006. na zaključno s 1. prosinca 2008.,

- tužitelj i trgovačko društvo Leno i Lolita d.o.o. Zagreb su dana 21. srpnja 2008. sklopili Aneks broj 2. Ugovora o kratkoročnom kreditiranju od 12. prosinca 2006. kojim su izmijenili iznos kredita na iznos od 7.246.873,00 kn,

- tužitelj i trgovačko društvo Leno i Lolita d.o.o. Zagreb 19. prosinca 2008. sklopili su Aneks broj 3. Ugovora o kratkoročnom kreditiranju od 12. prosinca 2006. kojim su prolongirali rok korištenja kredita na počevši od 12. prosinca 2006. na zaključno s 31. ožujka 2009.,

- tužitelj i trgovačko društvo Leno i Lolita d.o.o. Zagreb 10. srpnja 2009. sklopili su Aneks broj 4. Ugovora o kratkoročnom kreditiranju od 12. prosinca 2006. kojim su uvećali iznos kredita na iznos od 9.388.547,00 kn te su prolongirali rok korištenja kredita počevši od 12. prosinca 2006. na zaključno s 30. rujna 2009.,

- tužitelj i trgovačko društvo Leno i Lolita d.o.o. Zagreb sklopili su dana 15. listopada 2009. Aneks broj 5. Ugovora o kratkoročnom kreditiranju od 12. prosinca 2006. kojim su prolongirali rok korištenja kredita na zaključno s 31. listopadom 2009.,

- I.-tuženik je dana 12. prosinca 2006. sklopio kao jamac platac s tužiteljem Ugovor o solidarnom jamstvu broj [broj] za obvezu društva Leno i Lolita d.o.o. iz ugovora o dugoročnom kreditu od 12. prosinca 2006.,

- I.-tuženik je dana 1. rujna 2009. sklopio kao jamac platac s tužiteljem Ugovor o solidarnom jamstvu broj [broj] za obvezu društva Leno i Lolita d.o.o. iz ugovora o kreditu od 1. rujna 2009.,

- I.-tuženik je dana 19. veljače 2010. sklopio kao jamac platac s tužiteljem Ugovor o solidarnom jamstvu broj [broj] za obvezu društva Leno i Lolita d.o.o. iz ugovora o kreditu od 19. veljače 2010.,

- II.-tužena je dana 8. prosinca 2006. sklopila kao jamac platac s tužiteljem Ugovor o solidarnom jamstvu broj [broj] za obvezu društva Leno i Lolita d.o.o. iz ugovora o kreditu od 12. prosinca 2006.,

- II.-tužena je dana 1. rujna 2009. sklopila kao jamac platac s tužiteljem Ugovor o solidarnom jamstvu broj [broj] za obvezu društva Leno i Lolita d.o.o. iz ugovora o kreditu od 1. rujna 2009.

- II.-tužena je dana 19. veljače 2010. sklopila kao jamac platac s tužiteljem Ugovor o solidarnom jamstvu broj [broj] za obveze društva Leno i Lolita d.o.o. iz ugovora o kreditu od 19. veljače 2010.

12. Kako je rečeno, tuženici do zaključenja prethodnog postupka nisu osporili a I. - tuženik je potvrdio u iskazu da su on i II. -tužena preuzeli obvezu jamstva za sve obveze,nakon što su obvezu naknadno paušalno osporili tužitelj je kao dokaz dostavio pisane ugovore o solidarnom jamstvu i aneks ugovora o solidarnom jamstvu. Stoga je temeljem svih navoda i dokaza stranaka prvostupanjski sud pravilno utvrdio i obrazložio da se obveza jamstva tuženih odnosi i na naknadno odobrene, uvećane iznose kredita ugovorene aneksima osnovnog ugovora o kreditu.

13. Tužbeni zahtjev temelji se na tvrdnji da glavni dužnik Leno i Lolita d.o.o. Zagreb nije izvršio obvezu vraćanja kredita kako je ugovoreno, da je tužitelj u ovršnom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Zadru pod poslovnim brojem Ovr- 1713/2011 (Ovr-2298/13) protiv ovršenika Leno i Lolita d.o.o. Zagreb stekao vlasništvo nekretnine oznake z.k.čbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada s pripadajućim zemljištem ali je time tek djelomično namirena njegova tražbina, preostali iznos potražuje u ovom postupku.

14. Pravilan je stav prvostupanjskog suda o odgovornosti tuženih kao solidarnih jamaca. Naime, prema odredbi čl. 111. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 112/11, 78/15, 28/18, 126/21, 156/22 - dalje: ZOO) ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dužnika bilo od jamca ili od obojice u isto vrijeme, dok je st. 4. čl. 111. ZOO-a propisano da jamac za obvezu nastalu iz trgovačkog ugovora odgovara kao jamac platac, ako nije što drugo ugovoreno.

15. Odredbom čl. 112. ZOO propisano je da više jamaca nekog duga odgovara solidarno, bez obzira na to jesu li jamčili zajedno ili svatko od njih odvojeno, osim kada je ugovorom njihova odgovornost uređena drukčije.

16. Iznos duga utvrđen je temeljem nalaza i mišljenja financijskog vještaka, kako je rečeno tuženici ga nisu osporili ikakvim konkretnim prigovorima i dokazima, nisu tvrdili da su nakon razdoblja na koje se obračun u nalazu odnosi izvršili ikakve daljnje uplate a vještak je obrazložio i otklonio nejasnoće o tome da je u izračunu duga uzeo u obzir i iznos koji je tužitelj naplatio u ovršnom postupku protiv glavnog dužnika, ovrhom na nekretnini u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1713/11.

17. Slijedom izloženih razloga proizlazi da je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnoga prava prihvatio tužbeni zahtjev i održao na snazi platni nalog kojim je tuženicima naložena solidarna isplata preostalog iznosa duga.

18. Odluka o naknadi parničnoga troška je zakonita u smislu odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP a žalitelji njenu pravilnost ne osporavaju konkretnim razlozima.

19. Kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuđeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 19. studenoga 2025.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić