Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-542/2024-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Britvec predsjednice vijeća, sutkinje Vinke Vrančić izvjestiteljice i članice vijeća, te suca Josipa Štrucelja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Karlu Novoselu odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Stjepanu Čakljušiću odvjetniku u Podstrani, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja i o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu broj Pn-145/2019-54 od 9. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 19. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn-145/2019-54 od 9. siječnja 2024., te se predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja poslovni broj Pn-145/2019-54 od 9. siječnja 2024. u točki I izrijeke odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju, i to JŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatI iznos od 230.000,00 HRK (slovima: dvjesto i trideset tisuća kuna), a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a koja kamata teče od dana 21.09.2016. pa sve do isplate, i to sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju, i to JŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatI iznos od 3.164.052,59 HRK (slovima: tri milijuna sto šezdeset i četiri tisuće pedeset i dvije kune i pedeset i devet lipa), a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a koja kamata teče od dana 21.09.2016. pa sve do isplate, i to sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

3. Nalaže se tuženiku JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju, i to JŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplaćuje rentu za izgubljenu zaradu u mjesečnom iznosu od 67.769,10 HRK (slovima: šezdeset i sedam tisuća sedamsto šezdeset i devet kuna i deset lipa), počevši od **.**.2017. godine pa nadalje i to najkasnije do svakog 15-og u mjesecu, a sve zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a koja kamata teče od dospjeća svakog pojedinog obroka pa sve do isplate.

4. Nalaže se tuženiku JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju, i to JŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podmiri trošak ovog postupka, a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, na svaki od dužnih iznosa, pa sve do isplate, i to sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.",

te je u točki II izrijeke te presude naloženo je tužitelju da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 234.066,66 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 09. siječnja 2024.g. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

2. Protiv te presude žalbu je pravovremeno podnio tužitelj zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) i to bitnih povreda odredba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da sud drugog stupnja ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

3. Protiv te presude u točki II izrijeke, žalbu je pravovremeno podnio tuženik iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači rješenje o trošku na način da naloži tužitelju da tuženiku naknadi cjelokupno zatraženi parnični trošak.

4. Tuženik je u odgovoru na žalbu porekao navode žalbe kao neosnovane i predložio drugostupanjskom sudu da odbije žalbu tužitelja uz osudu na snošenje troška sastava odgovora na žalbu u iznosu 125.000,00 EUR uvećano za PDV 25% u iznosu 31.250,00 EUR, što ukupno iznosi 156.250,00 EUR.

5. Žalbe su osnovane.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio u štetnom događaju u noći s dana 21. rujna 2013. na 22. rujna 2013. kada je pao sa visine od 6-7 m na državnu [adresa] i zadobio tjelesne ozljede u vidu prijeloma potkloljenice obje noge.

7. Prilikom donošenja pobijane presude ostvaren je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 355. ZPP-a.

8. Pobijanu presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, sud prvog stupnja donio je navodeći, između ostalog, u odlomcima 32., 36., 37. i 38. obrazloženja da je do predmetnog štetnog događaja došlo isključivo krivnjom tužitelja koji se kritične prigode sa 1,9 g/kretao po zidu koji je dijelio pristupni put kojim se pristupalo hotelu u kojem je odsjeo i državnu cesteu [adresa], a iako je imao mogućnost nesmetanog pristupa do hotela pristupnom cestom najmanje širine 3,5 metara i največe širine 5 metara, da je kod tužitelja u vrijeme nezgode bila veća koncentracija alkohola cca 1,9 g/kg i to 2,5 do 3,00 sata nakon nezgode, da su tužitelju "popustile kočnice" i uslijed tolike koncentracije alkohola stekao je hrabrost da hoda zidom koji dijeli pristupni put do hotela i državnu [adresa], da je zbog neusklađenih pokreta, smanjenih refleksa i otežanog kretanja, te smanjenih mogućnosti koncentracije i prosuđivanja uslijed alkoholiziranosti pao sa zida na državnu [adresa] i zadobio ozljede. U odlomku 42. obrazloženja sud je zaključio da nije od značaja činjenica je li predmetni put bio osvijetljen ili ne, u odlomku 43. obrazloženja da nedostatak žičane ograde na zidu koji razdvaja pristupni put i državnu [adresa] nije u uzročno- posljedičnoj vezi s nastankom predmetne nezgode, te u odlomku 48. obrazloženja da je uzrok nastanka predmetnog štetnoge nezgode pijano stanje u kojem se tužitelj nalazio u vrijeme nezgode, da tuženik nije ovlašten za postavljanje signalizacije pa nije pasivno legitimiran.

9. Navedeno se međutim, ne može prihvatiti kao pravilno jer ne proizlazi iz dokaza u spisu predmeta.

10. Naime, odredbom članka 250. ZPP-a propisano je da će sud izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

10.1. U smislu odredbe članka 250. ZPP-a vještačenje je parnična radnja u okviru koje vještak, kao osoba koja raspolaže posebnim znanstvenim ili stručnim znanjem i iskustvom, primjenjuju znanstvena i stručna znanja, vještine i metode na činjenice koje predstavljaju predmet vještačenja.

11. Budući da sud ne raspolaže stručnim znanjem i iskustvom kojim bi procijenio stupanj alkoholiziranosti tužitelja i njegove psiho-fizičke sposobnosti u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja, sud prvog stupnja je počinio bitnu povredu odredbe članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi odredbe članka 250. ZPP-a na koju se poziva tužitelj u žalbi, zbog koje povrede uzrok nastanka predmetnog štetnog događaja za sada nije pravilno utvrđen, niti se utvrđenja u tom pogledu u navedenim odlomcima pobijane presude mogu prihvatiti kao pravilna.

12. Pravilno je sud prvog stupnja naveo da je potvrda MUP-a RH od **.**.2017. koja je sastavljena povodom predmetnog štetnog događaja, prema odredbi članka 230. ZPP-a javna isprava i da se na nju odnose zakonske presumpcije o dokaznoj snazi iz članka 230. stavak 1. i 2. ZPP-a, no kako tužitelj u tužbi tvrdi da je na spornom putu bilo povišenje i da je on na isto zapeo, a u iskazu koji je dan 7 godina nakon nastanka štetnog događaja navodi da je udario u ivičnjak, izgubio ravnotežu i sa desnom nogom udario u zid, da se spotaknuo na zid, to tvrdnje tužitelja nisu u cijelosti proturječne sadržaju navedene potvrde MUP-a.

13. U obrazloženju pobijane presude sud prvog stupnja nije naveo koje je materijalno pravo primijenio, dok tužitelj u žalbi sadržajno ukazuje na odgovornost za štetu od opasne stvari pozivajući se na odredbu članka 1068. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 25/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 – dalje ZOO) kojom je propisano:(1) Vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. (2) Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. (3) Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. (4) Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje. (5) Osoba kojom se vlasnik poslužio pri uporabi stvari ne smatra se trećom osobom, dakle na odgovornost za štetu od opsasne stvari.

14. Osnovano stranke u žalbama osporavaju odluku o parničnom trošku u stavku II izreke pobijane presude, tužitelj navodeći da su povrijeđene odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine 138/23 – dalje Tarifa), a tuženik navodeći da je sud prvog stupnja propustio uzeti u obzir vrijednost predmeta spora od 3.242.479,47 EUR.

14.1. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj tužbenim zahtjevom iz podneska od 12. travnja 2017. zatražio naknadu neimovinske štete u iznosu od 230.000,00 kn, imovinske štete na ime izgubljene zarade u iznosu od 3.164.052,59 kn, te isplatu mjesečne rente za izgubljenu zadradu u iznosu od 67.769,10 kn.

15. Prema odredbi članka 36. ZPP-a ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora računa se po njihovu zbroju, ali najviše do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet godina. Prema odredbi članka 37. stavak 1. ZPP-a ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća više zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora se određuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva.

15.1. Prema odredbi članka 40. stavak 4. ZPP-a ako se se nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari utvrdi da je tužitelj propustio odrediti vrijednost predmeta spora, sud prvoga stupnja će brzo i na prikladan način, nakon što strankama omogući da se o tome izjasne, odrediti vrijednost predmeta spora rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba.

15.2. Prema članku 7. točki 1. Tarife nagrada se određuje prema vrijednosti predmeta spora.

16. Obzirom da vrijednost predmeta spora nije utvrđena u skladu citiranim odredbama ZPP-a, odluka o parničnom trošku u točki II izrijeke pobijane presude kojom je naloženo tužitelju da u roku od 15 dana naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 234.066,66 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 9. siječnja 2024. pa do konačne isplate, nije pravilna.

17. Slijedom iznijetoga valjalo je prihvatiti žalbu tužitelja i žalbu tuženika kao osnovane, temeljem odredbe članka 370. ZPP-a ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, te odlučiti kao u izrijeci ovog rješenja.

18. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja uklonit će navedene nedostatke na koje je ukazano ovim rješenjem, sukladno odredbi članka 40. stavak 4. ZPP-a na ročištu utvrditi vrijednost predmeta spora, zatim će utvrditi uzrok nastanka predmetnog štetnog događaja, postoji li odgovornost ili sudodgovornost tužitelja za nastanak istog i u tu svrhu provesti dokaze koje stranka budu predložile, nakon toga dalje shodno zakonu postuputi, te donijeti novu i na zakonu zasnovanu odluku u kojoj će navesti koje je materijalno pravo primijenio.

19. Temeljem odredbe članka 166. stavak 3. ZPP-a ostavljeno je da se o žalbenom trošku odluči u konačnoj odluci.

U Karlovcu 19. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Britvec