REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PN-182/2022-69

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Vanesi Peruzović Čuić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužitelja DF, OIB [osobni identifikacijski broj], i II. tužiteljice UF, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Hrvoju Matiću, odvjetniku u Zagrebu, Maksimirska 81, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, OIB 51401063283, Split, Spinčićeva 1, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 17. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, 19. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split, Split, Spinčićeva 1, OIB 51401063283, isplatiti tužiteljima DF, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i UF, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao nasljednicima pokojnog tužitelja ČF, ukupan iznos od 44.737,97 EUR, svakom u ½ dijela, zajedno sa zateznim kamatama koje teku:

a) u odnosu na tužitelja DF:

- na iznos glavnice naknade neimovinske štete od 14.599,51 EUR od 13. travnja 2016., kao slijedećeg dana od dana podnošenja pisanog izvansudskog zahtjeva za naknadu štete do isplate,

- na iznos glavnice naknade neimovinske štete od 7.299,75 EUR od 26. lipnja 2020., kao slijedećeg dana od dana povećanja tužbenog zahtjeva do isplate,

- na iznos glavnice naknade imovinske štete od 394,07 EUR od 10. srpnja 2015. do isplate,

- na iznos glavnice naknade imovinske štete od 75,65 EUR od 11. srpnja 2015. do isplate,

sve po stopi uređenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a odnosno po stopi uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrena na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2023., a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

b) u odnosu na tužiteljicu UF:

- na iznos glavnice naknade neimovinske štete od 14.599,51 EUR od 13. travnja 2016., kao slijedećeg dana od dana podnošenja pisanog izvansudskog zahtjeva za naknadu štete do isplate,

- na iznos glavnice naknade neimovinske štete od 7.299,75 EUR od 26. lipnja 2020., kao slijedećeg dana od dana povećanja tužbenog zahtjeva do isplate,

- na iznos glavnice naknade imovinske štete od 394,07 EUR od 10. srpnja 2015. do isplate,

- na iznos glavnice naknade imovinske štete od 75,65 EUR od 11. srpnja 2015. do isplate, sve po stopi uređenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a odnosno po stopi uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrena na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2023., a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split, Split, Spinčićeva 1, OIB 51401063283, isplatiti tužitelju DF, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos naknade neimovinske štete od 29.862,63 EUR, zajedno sa zateznim kamatama koje teku:

- na glavnicu od 19.908,42 EUR teku od 13. travnja 2016., kao slijedećeg dana od dana

podnošenja pisanog izvansudskog zahtjeva za naknadu štete do isplate,

- na glavnicu od 9.954,21 EUR teku od 26. lipnja 2020., kao slijedećeg dana od dana povećanja tužbenog zahtjeva do isplate, sve po stopi uređenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a odnosno po stopi uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrena na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2023., a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split, Split, Spinčićeva 1, OIB 51401063283, isplatiti tužiteljici UF [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos naknade neimovinske štete od 43.798,52 EUR, zajedno sa zateznim kamatama koje teku:

- na glavnicu od 29.199,02 EUR teku od 13. travnja 2016., kao slijedećeg dana od dana podnošenja pisanog izvansudskog zahtjeva za naknadu štete do isplate,

- na glavnicu od 14.599,50 EUR teku od 26. lipnja 2020., kao slijedećeg dana od dana povećanja tužbenog zahtjeva do isplate, sve po stopi uređenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a odnosno po stopi uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrena na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2023., a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split, Split, Spinčićeva 1, OIB 51401063283, naknaditi tužiteljima DF, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i UF, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od slijedećeg dana od dana podnošenja ove tužbe do isplate sve po stopi uređenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a odnosno po stopi uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrena na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate zareferentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2023., a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.“

II. Nalaže se I. tužitelju DF, OIB [osobni identifikacijski broj], i II. tužiteljici UF, OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženiku Kliničkom bolničkom centru Split, OIB 51401063283, naknade parnični trošak u iznosu od 3.318,02 eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji ČF, DF i UF u tužbi podnesenoj ovom sudu 27. prosinca 2016. navode da je IF, supruzi ČF i majci DF i UF, nakon laboratorijske i radiološke pripreme, 29. travnja 2015. napravljena dijagnostička punkcija tvorbe na jetri nakon koje su se pojavili bolovi i daljnje komplikacije te je ona preminula **.**.2015. u KBC Sestara Milosrdnica u Zagrebu. Ističu da su prije pokretanja postupka zahtijevali nalaz i mišljenje sudskih vještaka prof.dr. Žarka Rašića i prof.dr. BF koji su utvrdili da je prilikom punkcije tvorbe lijevog režnja jetre učinjena pogreška jer je punktirana gušterača koja nije ni bila predmet dijagnostičke obrade što je imalo za posljedicu razvoj upale gušterače uz pogoršanje zdravlja i smrtnu posljedicu. Dakle, smrt IF posljedica je pogreške djelatnika tuženika pa postoji i odgovornost tuženika za njihov rad. Slijedom toga, tužitelj ČF traži isplatu pravične novčane naknade neimovinske štete zbog smrti supruge, naknadu imovinske štete za troškove pogreba, troškove ukopa i troškova prijevoza, dok tužitelji DF i UF traže isplatu pravične novčane naknade zbog smrti majke. Kako je tijekom postupka tužitelj ČF umro te su postupak kao njegovi nasljednici preuzeli DF i UF, to oni konačno postavljenim zahtjevom (podnesak od 21. studenog 2024.) traže da tuženik DF, kao nasljedniku ČF, isplati iznos od 14.599,51 eur sa zateznom kamatom od 13. travnja 2016. pa do isplate (zahtjev za naknadu neimovinske štete), iznos od 7.299,75 eur sa zateznom kamatom od 26. lipnja 2020. pa do isplate (zahtjev za naknadu neimovinske štete), iznos od 395,07 eur sa zateznom kamatom od 10. srpnja 2015. pa do isplate (zahtjev za naknadu imovinske štete), te iznos od 75,65 eur sa zateznom kamatom od 11. srpnja 2015. pa do isplate (zahtjev za naknadu imovinske štete). UF kao nasljednica ČF traži isplatu iznosa od 14.599,51 eur sa zateznom kamatom od 13. travnja 2016. pa do isplate (zahtjev za naknadu neimovinske štete), iznosa od 7.299,75 eur sa zateznom kamatom od 26. lipnja 2020. pa do isplate (zahtjev za naknadu neimovinske štete), iznosa od 395,07 eur sa zateznom kamatom od 10. srpnja 2015. pa do isplate (zahtjev za naknadu imovinske štete), te iznosa od 75,65 eur sa zateznom kamatom od 11. srpnja 2015. pa do isplate (zahtjev za naknadu imovinske štete). Nadalje, DF traži isplatu pravične novačane naknade neimovinske štete zbog smrti majke u iznosu od 19.908,63 eur sa zateznom kamatom od 13. travnja 2016. te iznosa od 9.954,21 eur sa zateznom kamatom od 26. lipnja 2020. pa do isplate, a tužiteljica UF po istoj osnovi također isplatu iznosa od 19.908,63 eur sa zateznom kamatom od 13. travnja 2016. te iznosa od 9.954,21 eur sa zateznom kamatom od 26. lipnja 2020. pa do isplate, time da traže i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik osporava zahtjev u cijelosti te predlaže isti odbiti a traži i naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju, vještačenje prof.dr. BF i prof.dr. Žarka Rašića, račune, prijedlog za izvansudsku nagodbu, vjenčani list, izvode iz matice rođenih, nalaz Stručne grupe za procjenu zahtjeva i tužbi za naknadom štete i odobrenja za samostalan rad, te je provedeno vještačenje po Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci ispred kojeg su saslušani prof.dr. GF i prof.dr. NF.

4. Na osnovu provedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 70/2019. i 80/2022.; dalje: ZPP)) utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete koji se temelji na tvrdnji da je prilikom dijagnostičke punkcije tvorbe na jetri učinjene 29. travnja 2015. kod pacijentice IF došlo do pogreške liječnika, djelatnika tuženika.

5.1. Naime, tužitelji tvrde da je učinjena greška jer je punktirana gušterača koja nije bila predmetom dijagnostičke obrade a što je za posljedicu imalo razvoj upale gušterače uz pogoršanje zdravlja i naposljetku smrtnu posljedicu.

6. Odgovornost tuženika prosuđuje se u smislu odredaba čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/2005. i 41/2008., dalje: ZOO) i čl. 1061. ZOO.

6.1. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a prema odredbi čl. 1061. ZOO za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.

7. Tuženik u postupku tvrdi da su njegovi djelatnici dijagnostički postupak kod pacijentice IF napravili po pravilima struke u skladu sa mogućnostima suvremene medicine bez greške i propusta te osporava da bi njena smrt bila uzrokovana liječničkom pogreškom učinjenom tijekom liječenja i ističe da je do neželjene smrti došlo uslijed medicinskih komplikacija koje su nastale usprkos svim lege artis poduzetim medicinskim postupcima.

8. Radi utvrđenja da li su djelatnici tuženika prilikom dijagnostičkog postupka postupali sukladno pravilima struke provedeno je vještačenje po Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci time da je Povjerenstvo fakulteta bilo u sastavu prof. dr. GF (Katedra za internu medicinu), izv.prof.dr. RF (Katedra za kirurgiju), prof.dr. NF (Katedra za sudsku medicinu i kriminalistiku) i prof. dr. JF (Katedra za anesteziologiju, reanimatologiju, hitnu i intenzivnu medicinu).

8.1. U pisanom nalazu i mišljenju navedeno je da iz opisa tijeka bolesti i liječenja pokojne IF proizlazi da je najprije obrađivana u privatnoj poliklinici Obad a potom kod tuženika na Odjelu za gastroenterologiju i hepatologiju gdje je na osnovu kliničke slike i dijagnostičkih pretraga (MSCT abdomena) zbog ekspanzivne tvorbe lijevog režnja jetre indicirana biopsija ekspanzivne tvorbe. Nakon biopsije su se javili bolovi u gornjem dijelu trbuha koji su se pojačavali uz razvoj kliničke slike akutnog abdomena koja je na vrijeme prepoznata te je učinjena laboratorijska i slikovna obrada kojom je ustanovljena slobodna tekućina (krv) u trbušnoj šupljini te je laboratorijski, a i slikovno, potvrđena akutna upala gušterače. Bolesnica je premještena na Kliniku za kirurgiju i činjen je hitni operativni zahvat gdje je nađen zamućeni sangvinolentni sadržaj te akutna upala gušterače time da mjesto krvarenja nije ustanovljeno. U daljnjem tijeku, unatoč intenzivnom liječenju, i na Klinici za kirurgiju tuženika te na Zavodu za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KBC Sestre Milosrdnice po svim principima dobre kliničke prakse, stanje bolesnice se pogoršava te ona umire 5. srpnja 2015. Učinjenom obdukcijom kao glavna bolest navedena je akutna upala gušterače nastala zbog punkcije gušterače a kao neposredni uzrok smrti akutizacija kronične, dijelom apscedirajuće, upale gušterače. Iz medicinske dokumentacije proizlazi da je prilikom punkcije tvorbe suspektne na tumor lijevog jetrenog režnja došlo do punkcije gušterače pri čemu je došlo do jatrogene ozljede gušterače. Naime, biopsija jetre ili ekspanzivnih tvorbi u jetri ili drugih organa je invazivna metoda koja ima svoje komplikacije. Najteže komplikacije (krvarenje u trbušnu šupljinu, bilijarni peritonitis, razderotina jetre, punkcija drugih organa) razviju se u 2% slučajeva. Komplikacije se obično razviju u prvih 3 do 4 sata što je vrijeme preporučeno za praćenje pacijenta nakon zahvata. Mortalitet kod biopsije jetre iznosi 0,01 %. Zaključno je Fakultet mišljenja da se ovakva komplikacija dogodila i kod IF. Iako je ta komplikacija na vrijeme prepoznata i provedene su sve adekvatne mjere liječenja nažalost ista je imala za posljedicu smrtni ishod.

8.2. Povodom prigovora tužitelja, na ročištu održanom 21. studenog 2024. 2024. ispred Fakulteta su saslušani prof.dr. GF i prof.dr. NF te je prof.dr. CF navela da je konkretnom slučaju punkcija jetre kod pacijentice IF bila opravdani dijagnostički postupak obzirom na njenu kliničku sliku. Postupak se izvodi pod UZV sa automatskom iglom kojom se prolazi se kroz kožu, mišićno tkivo, dolazi se do lezije i zatim se otpušta odnosno ispaljuje igla, koja izlazi 2 cm. S obzirom da se radi o pacijentu koji nije u općoj anesteziji nego u lokalnoj postoji mogućnost da se pacijent trzne odnosno malo pomakne te može doći do komplikacija i to punkcije drugog organa, perforacije ili krvarenja. Metoda punkcije jetre kod koje se koristi pištolj koristi se unazad 40 godina. Uslijed rečenog laganog pomicanja pacijenta ili superponiranja masnog tkiva može se dogoditi situacija da liječnik ne može vidjeti tih 2 cm koliko igla izlazi. Lijevi jetreni režanj nalazi se blizu gušterače, a kolika je točno udaljenost u centimetrima ne može se izjasniti jer je to kod svakog pacijenta, odnosno osobe individualno. Tvrdnju o mogućnosti komplikacije ne bazira samo na literaturi u kojoj se komplikacije opisuju već i na svom dugogodišnjem iskustvu obavljanja takvih zahvata. Dijagnostička namjera tuženika bila je dijagnostička punkcija jetre a tom prilikom došlo je i do punkcije gušerače time da je u patohistološkom nalazu navedeno da su nađene i stanice gušterače i stanice jetre. Obzirom da u spisu nema zapisa o tijeku punkcije ne može se znati što se konkretno događalo prilikom predmetne punkcije no iskustveno može opisati to da uslijed pomicanja pacijenta ili superponiranja masnog tkiva može doći do situacije kao što je konkretna. Zaključno je navela kako je vrlo teško za pretpostaviti da je liječnik krivo usmjerio pištolj tijekom zahvata jer kada se prisloni sonda UZV na trbušnu stjenku ono što se prvo vidi je jetra dok se gušterača nalazi retroperitonijalno i vrlo je teško dostupna punkciji preko kože trbuha zbog čega se gušterača redovito punktira transabdominalno ili endoskopski. Prof.dr. NF dodao je da Fakultet u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja te da je nakon održanog sastanka povjerenstva Fakulteta donesena odluka da o tome tko će od članova Povjerenstva pristupiti sudu radi usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja.

9. Nakon ovakvog očitovanja vještaka tužitelji su i nadalje ostali kod iznesenih činjeničnih tvrdnji u postupku i prigovora na nalaz i mišljenje vještaka pri čemu su uputili na nalaz i mišljenje prof.dr. BF prof.dr. Žarka Rašića.

9.1. Naime, po privatnom traženju tužitelja nalaz i mišljenje sačinili su prof.dr. BF i prof.dr. Žarko Rašić koji su mišljenja da je prilikom punkcije tvorbe lijevog režnja jetre sumnjive na tumor greškom kod pacijentice IF učinjena punkcija gušterače koja nije bila predmet dijagnostičke obrade pa da se prema tome radi o jatrogenoj ozljedi gušterače, a to je imalo za posljedicu razvoj upale gušterače uz pogoršanje zdravlja i smrtnu posljedicu. Također da je smrt IF u uzročnoj vezi s greškom učinjenom prilikom provođenja punkcije jetre obavljenoj 29. travnja 2015. u KBC Split.

9.2. Slijedom navedenog, tužitelji osporavajući nalaz i mišljenje Medicinskog fakulteta, tvrde da se u konkretnoj sitauciji kada je liječnik, prema njihovom stajalištu, potpuno promašio ciljni organ i zahvat izveo na potpuno drugom zdravom organu (gušterači), nikako ne može govoriti o komplikaciji već isključivo o pogrešci liječnika koja dovodi do odgovornosti tuženika. Ističu i to da su liječnici prilikom provođenja predmetog medicinskog zahvata koji se provodi pod kontrolom ultrazvuka imali mogućnost i obvezu pratiti put igle i uočiti da punktiraju zdravi organ a ne bolesnu tvorbu.

10. Valja reći da se govoreći o razlici između greške u liječenju i komplikacije greška u liječenju definira kao postupak liječnika koji nije u skladu sa standardima dobre medicinske prakse i koji rezultira štetnom posljedicom za pacijenta, dok je komplikacija neželjeni rezultat medicinskog postupka koji se dogodi unatoč pravilno izvedenom zahvatu i postupkom koji je bio u skladu sa medicinskim standardima. Komplikacije se ne smatraju greškom liječnika jer se radio neželjenom ishodu zahvata koji se može dogoditi čak i kod pravilnog postupanja, a da bi se komplikacija proglasila izravnom posljedicom greške mora se dokazati uzročno-posljedična veza kroz medicinsko vještačenje.

11. Nadalje valja reći da sud ne može temeljiti presudu na vještačenju koje nije provedeno u sudskom postupku jer dokaznu snagu nalaza i mišljenja vještaka ima samo nalaz i mišljenje koji je dobiven provođenjem vještačenja po nalogu suda u konkretnom parničnom postupku. Iznimno, značenje takvog nalaza i mišljenja može imati i nalaz i mišljenje koji je sačinjen na zahtjev jedne od stranaka izvan sudskog postupka, samo ako je o tome postignuta suglasnost parničnih stranaka. Ako je takva suglasnost stranaka izostala, kao u ovoj konkretnoj situaciji, radi se o dokaznom sredstvu koje treba cijeniti kao i svaki drugi dokaz u smislu odredbe čl. 8. ZPP (tako VSRH u odluci Rev 334/2025 od 7. svibnja 2025.).

12. Dakle, nalaz i mišljenje prof.dr. BF i prof.dr. Žarka Rašića svakako ima značenje dokaza kojim se dovodi u sumnju pravilnost zaključka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci o tome da se kod zahvata izvedenog kod pacijentice IF radilo o komplikaciji a ne grešci liječnika, osobito kada se uzme u obzir da je dijagnostička namjera bila punkcija jetre a ne punkcija gušterače.

13. U takvoj procesnoj situaciji bile su ispunjene zakonske pretpostavke za provođenje novog medicinskog vještačenja (čl. 261. ZPP) kojim bi se utvrdilo ono što je odlučno za presuđenje u ovoj pravnoj stvari a to je da li je do oštećenja gušterače došlo zbog nepažljivog, nepropisno ili odstupajućeg postupanja liječnika od medicinskih standarda kao što je loše vođenje igle, izostanak adekvatnog slikovnog nadzora ili ignoriranje sigurnosnih protokola da bi se tako potvrdile činjenične tvrdnje tužitelja o tome da je konkretno došlo do liječničke greške.

14. Međutim, tužitelji, na kojim leži teret dokaza, provođenje tog dokaza nisu predložili, unatoč upozorenju suda na ročištu održanom 17. listopada 2025.

15. Kako temeljem provedenog vještačenja po Medicinskom fakultetu u Rijeci, kao ustanovi koja je po nalogu suda izradila nalaz i mišljenje u ovom postupku, nije bilo moguće utvrditi da bi smrtni ishod prednice tužitelja bio u uzročnoj vezi sa medicinskim zahvatom izvedenim kod tuženika 29. travnja 2015. niti da bi bio posljedica pogreške odnosno propusta u postupanju djelatnika tuženika a obzirom na izostanak daljnjih dokaznih prijedloga glede postojanja uzročno posljedične veze između postupanja djelatnika tuženika i štetnog događaja sud niti nije mogao donijeti drugačiji zaključak od onog koji proizlazi iz nalaza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci a to je da je konkretno došlo do komplikacije koja je nažalost rezultirala smrtnim ishodom.

16. Slijedom svega navedenog, ne postoji odgovornost tuženika da tužiteljima naknadi štetu te je valjalo odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

17. Odluka o troškovima postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP te je tuženiku dosuđen zatraženi trošak plaćenog vještačenja u iznosu od 3.318,02 eur.

U Zagrebu 19. studenoga 2025.

Sudac:

Vanesa Peruzović Čuić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa te presude.

DNA.

- punomoćniku I. i II. tužitelja

- tuženiku