REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj: P-159/2022-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu pojedincu Silviji Sunčani Stubičar, u pravnoj stvari tužitelja Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 OIB 61817894937 kojeg zastupa Odvjetničko društvo Kožul i Petrinović d.o.o. iz Zagreba protiv I-tuženika GJ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] i II-tuženika FJ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa Zajednički odvjetnički ured Domagoj Dumančić, Željka Rajković & Slaven Martić iz Zagreba, radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 2. listopada 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetničkog vježbenika ZJ i punomoćnika tuženika odvjetnice Željke Rajković, na ročištu radi donošenja, objave i uručenja presude dana 19. studenog 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Ispravljaju se pogrešni upisi prava vlasništva na zk.č.br. 2026/10 k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta oranica Branimirova, površine 90 m2, i to upis u korist I- tuženika koji upis je proveden temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 27. kolovoza 2021. g. posl. broj Z-39813/2021 kao i upis u korist II-tuženika koji upis je proveden temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 28. svibnja 2020. godine posl. broj Z-21855/2020 na način da se nalaže brisanje navedenog upisa prava vlasništva I-tuženika i II-tuženika uz istodobni upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u korist tužitelja.

II.Nalaže se tuženicima da tužitelju solidarno naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi kako je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 23. studenog 2021. godine, posl. broj: Z- 61779/2021 (Ozn.Z-37138/2012) odbijena prijava tužitelja u pojedinačnom ispravnom postupku kojom je tužitelj predlagao upis prava vlasništva u svoju korist na nekretnini označenoj kao zk.č.br. 2026/10, oznake zemljišta ORANICA BRANIMIROVA, površine 90 m2 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Rješenje je tužitelj zaprimio 10. prosinca 2021. godine. Tužitelj smatra da je neosnovano odbijen jer je nekretninu stekao rješenjem Komisije o uzimanju neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika i korisnika i o davanju tog zemljišta na korištenje Skupštine Općine Dubrava od 26. ožujka 1980. godine, broj: UP/I-05/3-4067/6-1979, kojim je oduzeta iz posjeda prijašnjim vlasnicima ĆJ i HJ i to u površini od 34 čhv koja odgovara novoformiranoj zk.č.br. 2026/10 k. o. [katastarska općina], površine 122 m2. No, predmetnoj nekretnini je tijekom provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, a temeljem elaborata broj RN-112/2019 k. o. [katastarska općina] smanjena površina sa 122 m2 na 90 m2. Sukladno odredbama iz čl. 59. i čl. 68. Zakona o eksproprijaciji (Narodne novine br. 10/1978, 5/1980, 30/1982, 28/1987, 39/1988, 71/1991, 73/1991, 26/1993, 9/1994) postupak određivanja naknade pokreće se nakon pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji te se i prijedlog za uknjižbu podnosi nakon pravomoćnosti istog, dakle neovisno o tome je li utvrđena naknada za ekspropriranu nekretninu. Isto proizlazi iz točke IV. predmetnog rješenja u kojem je Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu naloženo brisanje dosadašnjih korisnika i upis prava Općine Dubrava kao nositelja prava korištenja, a bez obveze dostavljanja dokaza o isplati. Unatoč tome, tužitelj je predmetnu nekretninu stekao temeljem odluke nadležnog tijela, pa je stoga i upis u zemljišne knjige deklaratorne naravi što znači da su sva naknadna raspolaganja predmetnom nekretninom, a koje nije poduzeo tužitelj, bez učinka. Nakon donošenja navedenog rješenja, iako svjestan da je predmetnu nekretninu stekao tužitelj, ŽJ je kao nasljednik ĆJ i HJ unio i predmetnu nekretninu kao naknadno pronađenu imovinu u ostavinu u ostavinskom postupku koji se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu (tada Općinski sud u Zagrebu) vodio pod brojem: IV-O-7270/2001, O-8729/2001, da bi po provedbi istog predmetnu nekretninu od navedenog "nasljednika" kupio II-tuženik, FJ, osoba koja je znala kako se predmetna nekretnina nalazi u vlasništvu ovdje tužitelja. Naime, u odredbi iz čl. 1. st. 3. ugovora o prodaji navedeno je da su predmet prodaje i eventualna prava koja prodavatelj ŽJ ima prema Gradu Zagrebu a koja bi proizlazila upravo iz rješenja Skupštine općine Dubrava, Komisije o uzimanju neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika ili korisnika i o davanju tog zemljišta na korištenje od dana 26. ožujka 1980. godine, broj: UP/I-05/3-4067/6-1979. II-tuženi FJ je potom navedenu nekretninu darovao I-tuženom GJ ugovorom o darovanju od dana 12. srpnja 2021. godine koji je sklopljen nakon donošenja rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka. Tužitelj smatra da, s obzirom da je i iz ugovora o kupoprodaji sklopljenog između ŽJ i II-tuženika razvidno kako su isti znali kako predmetna nekretnina predstavljala stvarno vlasništvo tužitelja, na iste nije moglo primijeniti načelo povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige budući da su tuženici znali odnosno mogli znati kako istima ne pripada pravo vlasništva predmetne nekretnine, a isto se ne može primijeniti niti na I-tuženika budući da je u vrijeme stjecanja u zemljišnoj knjizi bila upisana zabilježba pokretanja ispravnog postupka. Naime, odredbama iz čl. 8. st. 3. i. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da je "stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige pravno zaštićen ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja" te da je "osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo, postupajući s povjerenjem u potpunost zemljišne knjige, stekla (knjižno pravo) neopterećeno teretima koji nisu bili upisani u trenutku kad je zatražen upis niti je tada iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis". Dakle, budući da je u trenutku sklapanja ugovora o prodaji između II-tuženog i ŽJ bila upisana zabilježba prijedloga za upis prava vlasništva Grada Zagreba, broj:

Z-11725/2003 te da je u trenutku sklapanja ugovora o darovanju između I- tuženika i II-tuženika bila upisana zabilježba pokrenutog pojedinačnog ispravnog postupka, broj: Z-7138/2012 jasno je kako se na navedena stjecanja ne može primijeniti načelo povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige. Tužitelj predlaže usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev i naložiti tuženicima da mu naknade trošak parničnog postupka.

2. Tuženici se u odgovoru na tužbu protive tužbi tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističu kako je u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji II-tuženik nije znao da je tužitelj vlasnik jer je u zemljišnim knjigama bio upisan prodavatelj ŽJ, te mu se ne može prigovoriti nedostatak dobre vjere samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. Nadalje, iz članka 1. stavka 3. Ugovora o kupoprodaji predmetne nekretnine sklopljenog između ŽJ i II-tuženika razvidno je kako je II-tuženik znao za rješenje Skupštine općine Dubrava, Komisije o uzimanju neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika i davanju tog zemljišta na korištenje br. UP7I-05/3-4067/6- 1979 od 26. ožujka 1980. g. Međutim, time se ne može prigovoriti nedostatak dobre vjere i otkloniti primjena načela povjerenja u zemljišne knjige u odnosu na II-tuženika obzirom u rješenju nije sadržan nalog nadležnog tijela da se izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja, već samo nalog da se predmetna nekretnina preda u posjed Općini Dubrava. Nadalje, I-tuženik nije znao da je predmetna nekretnina stvarno vlasništvo tužitelja, obzirom prema rješenju nekretnina nije postala vlasništvo tužitelja, već je samo naložena predaja u posjed Općini Dubrava a ne i uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja. Dakle, upis prava vlasništva prednika I-tužitelja kao stjecatelja u dobroj vjeri, dovoljan je da se u taj podatak pouzda i na temelju istoga sudjeluje u pravnom poslu stjecanja prava vlasništva. I-tužitelj u trenutku sklapanja pravnog posla nije imao razloga sumnjati da predmet ugovora ne pripada II-tuženiku, imajući u vidu neprekinuto nesmetano korištenje predmetne nekretnine. Tuženici predlažu da sud tužbu odbije i naloži tužitelju da im naknadi trošak parničnog postupka.

3. Tužbeni zahtjev je osnovan.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zemljišnoknjižne predmete ovog suda broj Z-11725/03, Z-39813/21, Z-37138/2012, Z-21855/20, rješenje Skupštine općine Dubrava, Komisije o uzimanju neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika ili korisnika i o davanju tog zemljišta na korištenje od 26.3.1980. (list 11-13), izvadak iz zemljišne knjige (list 14-15), ugovor o prodaji od 5.11.2003. (list 16-19), uvjerenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 19.5.2011. (list 49), izvadak iz posjedovnog lista (list 50-52), izvod iz katastarskog plana (list 53), izveden je dokaz saslušanjem I i II-tuženika, proveden je očevid i pribavljen je nalaz i mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka geodetske struke.

5. Iz iskaza I-tuženika GJ razvidno je da je oko 2000. godine gospodin ŽJ došao k njima, jer imaju nekretninu pored predmetne nekretnine, i koja je jedina u stvarnosti spojena s tom nekretninom, da im ponudi da li bi kupili predmetnu nekretninu. Kako im je zbog posla ta zemlja trebala za parking, skladište i slično, oni su bili zainteresirani i tako su rekli i dogovorili cijenu. Zajedno su angažirali odvjetnika koji je sačinio kupoprodajni ugovor. Isplatili su kupoprodajnu cijenu i od tada 20 godina koriste tu zemlju i uknjiženi su kao vlasnici. Odmah su se uknjižili po zaključenju ugovora i to jer su i s druge strane kupili jednu nekretninu. Nakon kupoprodaje otac mu je darovao predmetnu nekretninu i tek onda su išli sve uknjižiti. Nije mu poznato kada je njegov otac upisan kao vlasnik nekretnine, a nije mu poznato niti rješenje o eksproprijaciji koje se navodi u kupoprodajnom ugovoru.

6. Iz iskaza II-tuženika FJ razvidno je da se u cijelosti pridružuje iskazu I-tuženika jer su imali povjerenje u odvjetnika koji im je rekao da je predmetna nekretnina čista, nema tereta i može se sačiniti kupoprodajni ugovor, a gospodina ŽJ poznaje kao prvog susjeda koji je došao k njima i ponudio im predmetnu nekretninu za prodaju. Ugovor o kupoprodaji zaključio je 2003. godine kad je gospodin ŽJ došao ponuditi im tu nekretninu. Nije mu poznato rješenje o eksproprijaciji jer mu je susjed pokazao predmetnu nekretninu, a odvjetnik je rekao da se nekretnina može kupiti. Na posebno pitanje ima li saznanja zašto je takva odredba ušla u ugovor o kupoprodaji (čl. 1 st. 3) II tuženik je rekao da mu je gospodin ŽJ rekao da on nema nikakvih potraživanja prema Gradu Zagrebu i da je to sve čisto i da je on novi vlasnik nekretnine i odmah je napravio i ogradu. Kao vlasnik nekretnine upisao se u gruntovnu kad je sačinio kupoprodajni ugovor.

7. Sud je proveo očevid s vještakom te je stalni sudski vještak geodetske struke Vladivoj Relić sačinio nalaz i mišljenje od 26. rujna 2024.g. u kojem je naveo da je očevid na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proveden 5. listopada 2023. g. kojom prilikom mu je pokazano mjesto prijepora sa zadatkom da izvrši izmjeru predmetne nekretnine, identificira zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema česticama Katastra, utvrdi što se na čestici nalazi u naravi i izradi skicu mjesta prijepora. Predmetna zk.č. 2026/10, k. o. [katastarska općina], smještena je u južnom dijelu ograđenog dvorišta kojeg koristi tuženik, i to u dijelu uz južnu ogradu dvorišta koja dvorište razdvaja od sjeverne pješačke staze Ulice kneza Branimira. Predmetna čestica u svom zapadnom dijelu u naravi predstavlja betoniranu površinu, dok je u svom istočnom dijelu prekrivena travom. U istočnom dijelu predmetne nekretnine smješten je i dio nosača „jumbo“ plakata. Predmetna zk.č. 2026/10, k. o. [katastarska općina], formirana je u evidenciji zemljišne knjige geodetskim elaboratom oznake u katastru RN-1473/2003. Tim su elaboratom od dijela nekadašnje zk.č. 2026/2 površine 150 čhv ili 539 m2 formirane današnja zk.č. 2026/2 površine 417 m2 te predmetna zk.č. 2026/10 površine 122 m2. Geodetskim elaboratom za evidentiranje nerazvrstane ceste, oznake u katastru RN-112/2019, južni dio predmetne zk.č. 2026/10, površine 32 m2, pripojen je čestici nerazvrstane ceste te današnja evidentirana površina zk.č. 2026/10 iznosi 90 m2. Sjeverna, zapadna i istočna granica današnje zk.č. 2026/10 određene su geodetskim elaboratom RN-1473/2003. Južna granica današnje zk.č. 2026/10 određena je geodetskim elaboratom RN-112/2019. Kako je to razvidno iz situacije br. 2 - skice mjesta prijepora (identifikacije) predmetna nekretnina u ovom postupku, koja je na situaciji br. 2 - skici mjesta prijepora izrisana svjetlomodrom bojom te je označena točkama A-B-C-D, ukupne površine u iznosu od 90 m2, prema stanju čestica u zemljišnoj knjizi, odgovara: dijelu zk.č. 2026/10, k. o. [katastarska općina] (A-B-C-D), P = 90 m2. Čestica je upisana u zk. uložak br. [broj ZK uloška].Kao vlasnik zk.č. 2026/10, k. o. [katastarska općina], prema aktivnim podacima zemljišne knjige upisan je:

1. GJ, [adresa] u dijelu 1/1 Kako je to razvidno iz situacije br. 2 - skice mjesta prijepora (identifikacije) sporna zk.č. 2026/10, k. o. [katastarska općina], koja je na situaciji br. 2 skici mjesta prijepora izrisana svjetlomodrom bojom te je označena točkama A-B-C-D, ukupne površine u iznosu od 90 m2, prema stanju čestica u katastru, odgovara: dijelu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (A-B-C-D), P = 90 m2. K. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], naziva kat. čestice Ulica kneza Branimira, kulture oranica površine 658 m2. Čestica je u svojoj ukupnoj površini od 658 m2 upisana u posjedovni list broj 7900. Upisana osoba na navedenoj k. č. [katastarska čestica] u ukupnoj površini od 658 m2 prema aktivnim podacima u katastarskom operatu je:

1. Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, upisan u posjedovni list br. 7900 u dijelu 1/1 na k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 658 m2. Mišljenje je vještaka da je na situaciji br. 1 prikazano je stvarno stanje predmetne nekretnine na Dof-u iz 2021.g. Na situaciji br. 2 prikazana je skica mjesta prijepora - identifikacije. Identifikacija zk.č. 2026/10, k. o. [katastarska općina], utvrđena je temeljem provedenih geodetskih elaborata oznake u katastru RN-1473/2003 i RN-112/2019. Kako je to razvidno iz situacije br. 2 - skice mjesta prijepora (identifikacije) sporna zk.č. 2026/10, k. o. [katastarska općina], koja je na situaciji br. 2 skici mjesta prijepora izrisana svjetlomodrom bojom te je označena točkama A-B-C- D, ukupne površine u iznosu od 90 m2, prema stanju čestica u katastru, odgovara: dijelu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (A-B-C-D), P = 90 m2.

8. U usmenom iskazu vještak je naveo da u cijelosti ostaje pri nalazu i mišljenju, odnosno da čestica koja je na situacijama br. 1 i 2. nalaza označena slovima A,B,C,D odgovara predmetnoj zkč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prema stanju čestica katastra ona odgovara dijelu kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetna čestica u naravi predstavlja dijelom betoniranu površinu, a u svom istočnom dijelu je prekrivena travom.

9. Iz predmeta ovog suda poslovni broj Z-11725/2003 razvidno je da je tužitelj podnio prijedlog za besteretni otpis čestice zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 34v čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i prijenos u novi zk. ul. K. o. [katastarska općina] te brisanje prava vlasništva ŽJ i uknjižbu vlasništva u korist tužitelja, sve temeljem pravomoćnog rješenja Skupštine općine Dubrava broj UP7I-05/3-4067/6 od 26.3.1980. g. te je rješenjem od 10. srpnja 2009. g prijedlog odbijen.

10. Iz predmeta ovog suda Z-37138/2012 razvidno je da je tužitelj 20. srpnja 2012. g. podnio prijedlog za otvaranje zk ispravnog postupka na zkč. br. [katastarska čestica] oranica, površine 122 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je prijava predlagatelja odbijena.

11. Iz predmeta Z-39813/21 ovog suda razvidno je da je **.**.2021. GJ podnio prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na zkč. br. [katastarska čestica] oranica Branimirova, površine 90 m2 na temelju ugovora o darovanju od 12.7.2021. te je 27. kolovoza 2021. g. sud dopustio uknjižbu.

12. Iz predmeta Z-21855/20 razvidno je da su **.**.2020. FJ i TJ podnijeli prijedlog za uknjižbu prava vlasništva i na zkč. br. [katastarska čestica] oranica Branimirova površine 90 m2 temeljem ugovora o prodaji od dana 5.11.2003. g. sklopljenog između ŽJ kao prodavatelja i FJ kao kupca, koji prijedlog je usvojen te je provedena uknjižba.

13. Imajući u vidu navedena utvrđenja sud, ne nalazi uvjerljivima iskaze tuženika da nisu znali za postojanje rješenja o eksproprijaciji Općine Dubrava, jer je u zemljišnim knjigama bila upisana zabilježba odbijenog prijedloga tužitelja kao i prijedlog za otvaranje zemljišnoknjižnog ispravnog postupka tužitelja s prijedlogom zabilježbe prijave vlasništva tužitelja.

14. U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka sud nalazi da je isti stručan, utemeljen na podacima zemljišnih knjiga i katastra te mu je sud u cijelosti poklonio povjerenje.

15. Dakle, sud nalazi da je tužitelj u cijelosti dokazao sve navode koje je istaknuo u tužbi. Naime, nesporno je da je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu od dana 23. studenog 2021. godine, posl. broj: Z-61779/2021 (Ozn.Z-37138/2012) odbijena prijava tužitelja u pojedinačnom ispravnom postupku kojom je tužitelj predlagao upis prava vlasništva u svoju korist na nekretnini označenoj kao zk.č.br. 2026/10, oznake zemljišta ORANICA BRANIMIROVA, površine 90 m2 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Rješenje je tužitelj zaprimio 10. prosinca 2021. godine, a tužbu je u ovom predmetu podnio 10. siječnja 2022. g., dakle u zakonskom roku od 30 dana. Ovaj sud nalazi da je tužitelj dokazao da je nekretninu stekao rješenjem Komisije o uzimanju neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika i korisnika i o davanju tog zemljišta na korištenje Skupštine Općine Dubrava od 26. ožujka 1980. godine, broj: UP/I-05/3-4067/6-1979, kojim je oduzeta iz posjeda prijašnjim vlasnicima ĆJ i ĆJ HJ i to u površini od 34 čhv koja odgovara novoformiranoj zk.č.br. 2026/10 k.o.

Resnik, površine 122 m2.

16. Predmetnoj nekretnini je tijekom provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, temeljem elaborata broj RN-112/2019 k. o. [katastarska općina] smanjena površina sa 122 m2 na 90 m2.

17. Sukladno odredbama iz čl. 59. i čl. 68. Zakona o eksproprijaciji (Narodne novine br. 10/1978, 5/1980, 30/1982, 28/1987, 39/1988, 71/1991, 73/1991, 26/1993, 9/1994) postupak određivanja naknade pokreće se nakon pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji te se i prijedlog za uknjižbu podnosi nakon pravomoćnosti istog, dakle neovisno o tome je li utvrđena naknada za ekspropriranu nekretninu. Isto proizlazi iz točke IV. predmetnog rješenja u kojem je Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu naloženo brisanje dosadašnjih korisnika i upis prava Općine Dubrava kao nositelja prava korištenja, a bez obveze dostavljanja dokaza o isplati.

18. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao temeljem odluke nadležnog tijela, pa je stoga i upis u zemljišne knjige deklaratorne naravi što znači da su sva naknadna raspolaganja predmetnom nekretninom, a koje nije poduzeo tužitelj, bez učinka.

19.Nakon donošenja navedenog rješenja, iako svjestan da je predmetnu nekretninu stekao tužitelj, ŽJ je kao nasljednik ĆJ i HJ ŽJ unio i predmetnu nekretninu kao naknadno pronađenu imovinu u ostavinu u ostavinskom postupku koji se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu (tada Općinski sud u Zagrebu) vodio pod brojem: IV-O-7270/2001, O- 8729/2001, da bi po provedbi istog predmetnu nekretninu od navedenog "nasljednika" kupio II-tuženik, FJ, osoba koja je znala kako se predmetna nekretnina nalazi u vlasništvu ovdje tužitelja.

20.Naime, u odredbi iz čl. 1. st. 3. ugovora o prodaji navedeno je da su predmet prodaje i eventualna prava koja prodavatelj ŽJ ima prema Gradu Zagrebu a koja bi proizlazila upravo iz rješenja Skupštine općine Dubrava, Komisije o uzimanju neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika ili korisnika i o davanju tog zemljišta na korištenje od dana 26. ožujka 1980. godine, broj: UP/I-05/3-4067/6-1979. II-tuženi FJ je potom navedenu nekretninu darovao I-tuženom GJ ugovorom o darovanju od dana 12. srpnja 2021. godine koji je sklopljen nakon donošenja rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka.

21. Ovaj Sud nalazi da je iz ugovora o kupoprodaji sklopljenog između ŽJ i II-tuženika razvidno kako su isti znali kako predmetna nekretnina predstavljala stvarno vlasništvo tužitelja, te se na tuženike ne može primijeniti načelo povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige budući da su tuženici znali odnosno mogli znati kako istima ne pripada pravo vlasništva predmetne nekretnine, a isto se ne može primijeniti niti na I-tuženika budući da je u vrijeme stjecanja u zemljišnoj knjizi bila upisana zabilježba pokretanja ispravnog postupka. Naime, odredbama iz čl. 8. st. 3. i. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da je "stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige pravno zaštićen ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja" te da je "osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo, postupajući s povjerenjem u potpunost zemljišne knjige, stekla (knjižno pravo) neopterećeno teretima koji nisu bili upisani u trenutku kad je zatražen upis niti je tada iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis".

22.Dakle, budući da je u trenutku sklapanja ugovora o prodaji između II-tuženog i ŽJ bila upisana zabilježba prijedloga za upis prava vlasništva Grada Zagreba, broj: Z-11725/2003 te da je u trenutku sklapanja ugovora o darovanju između I-tuženika i II-tuženika bila upisana zabilježba pokrenutog pojedinačnog ispravnog postupka, broj: Z-7138/2012, tužitelj je dokazao svoje tužbene navode, pa je sud odlučio kao u izreci presude.

23. Kako tužitelja zastupa odvjetnik to je sud po čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a priznao tužitelju trošak sastava tužbe po Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023, dalje: OT) u visini od 100 bodova, potom trošak sastava podneska od 20.6.2024. g. po Tbr. 8.1. OT u visini od 100 bodova i trošak zastupanja na ročištima 28.3.2023., 13.9.2023., 5.10.2023. i 2.10.2025. g. po Tbr. 9.1. OT svaki po 100 bodova, a kako je vrijednost 1 boda 2 eura to je sud priznao 600 bodova, odnosno 1.200,00 eura i trošak PDV-a od 25% odnosno 300,00 eura, pa je ukupno priznato 1.500,00 eura kao parnični trošak. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 19. studenog 2025. godine

SUDAC

Silvija Sunčana Stubičar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 (petnaest) dana od objave presude, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika