Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: P-252/2019-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice DC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupana po punomoćniku Bori Erceg, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika Ad1) GC iz [adresa] i Ad2) PRIMOŠTEN VODOVOD I ODVODNJA D.O.O. (OIB: 59902363230) [adresa], te umješač na strani tuženika [adresa] (OIB: 16878804200) [adresa], zastupana po općinskom načelniku SC, radi prestanka uznemiravanja, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 07. listopada 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Bore Erceg, odvjetnik u Šibeniku, osobno tuženika Ad1 GC i punomoćnice Ad2 ŠC dipl. iur. Zaposlenica tuženika Ad 2, a u odsutnosti uredno pozvanog umješača na strani tuženika Općine Primošten, po objavi dana 19. studenog 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tuženici, i to tuženik ad. 1. uklanjanjem i odnošenjem parkirnog stupa sa ključem od pocinčanog željeza sa fluorescentnom trakom, visine 60 cm, dimenzije cijevi 50 mm, dimenzije baze 14x14cm sa mjesta označenog kao rupa 2 položenog na dijelu čest. br. 55424 K. O. [katastarska općina], sukladno skici mjesta spora izrađenoj za potrebe predmetnog postupka od strane vještaka mjernika Borka Baranović, ing. geod. u Šibeniku dana 19. studenog 2024. godine, koja skica mjesta spora je sastavni dio ove presude, i uklanjanjem i odnošenjem tzv. čuvara parkinga - zaštitinog preklopnog stupa u obliku obrnutog slova U dimenzija cca 50 x 30 cm sa mjesta označenog kao rupa 1 položenog na dijelu čest. br. 1049/3 K. O. [katastarska općina], sukladno gore navedenoj skici mjesta spora, te tuženik ad. 2. davanjem naloga tuženiku ad. 1. da postupi na opisani način u korist tuženika ad. 2., uznemiravali tužiteljicu u vršenju vlasničkih ovlaštenja na gore opisanim nekretninama, pa se nalaže tuženicima da u roku od 15 dana uspostave prijašnje stanje na gore opisanim nekretninama na način da uklonjene gore opisane metalne stupove-zaštite parkinga vrate na mjesta na kojima su isti bili prije uklanjanja kako je to gore opisano.

II. Zabranjuje se tuženicima svako daljnje takvo ili slično ometanje vlasničkopravnih ovlaštenja tužiteljice na nekretninama oznake čest. br. 55424 K. O. [katastarska općina], površine 33 m2, označene slovima C-D-E-F-G-H-C i čest. br. 1049/3 K. O. [katastarska općina], površine 10 m2, označene slovima A-B-H-G-F-A sukladno skici mjesta spora izrađenoj za potrebe predmetnog postupka od strane vještaka mjernika Borka Baranović, ing. geod. u Šibeniku dana 19. studenog 2024. godine, koja skica mjesta spora je sastavni dio ove presude, u roku od 15 dana.

III. Dužni su tuženici solidarno nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 5.149,23 eura sa s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica DC, zastupana po punomoćniku Bori Erceg, odvjetniku u [adresa], podnijela je ovom sudu dana 05. veljače 2019. godine, tužbu protiv tuženika Ad1 GC i Ad2 Primošten Odvodnja d.o.o. radi prestanka uznemiravanja.

1.1. Tužiteljica u tužbi navodi kako je stvarni i izvanknjižni vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 10m2 označenog slovima A-B-H-G-F-A i dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 33m2, označenog slovima C-D-E-G-H-C sve sukladno geodetskom snimku izrađenom od strane pravne osobe Ureda za izmjeru d.o.o. [adresa], EC, dipl. ing. geod. predmet broj UZI-148/18 od dana 20. kolovoza 2018. godine. Nadalje, tužiteljica da je pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekla temeljem nasljeđivanja iza smrti svog supruga pok. JC, kao stvarnog i izvanknjižnog vlasnika predmetne nekretnine za cijelo, sukladno rješenju Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O-2165/14 od dana 15. siječnja 2015. godine. Suprug i prednik tužiteljice TC da je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekao temeljem nasljeđivanja iza smrti svog oca NC sukladno rješenju o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-484/85 od dana 18. lipnja 1985. godine.

1.2. Predmetne nekretnine da predstavljaju kolni pristup od [adresa] u [adresa] oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] do nekretnina vlasništva prednika tužiteljice oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], dok su izgradnjom nove prometnice zapadno od ulice Rupe opisani dijelovi predmetnih nekretnina izgubili opisanu svrhu, pa su ih tužiteljica i njezini prednici koristili radi parkiranja svojih automobila.

1.3. Tužiteljica da je na jugoistočnom dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 33m2, označenog slovima C-D-E-F-G-H-C prema ulici Rupe označe čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], postavila parkirni stup sa ključem od pocinčanog željeza sa fluorescentnom trakom, visine 60cm, dimenzije cijevi 50mm, dimenzije baze 14x14, dok je ista na sjeverozapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 10m2, označenog slovima A-B-F-G-F-A prema novosagrađenoj ulici postavila tzv. čuvar parkinga – zaštiti preklopni stup u obliku obrnutog slova U dimenzije cca 50x30 cm za rezervaciju parkirnog mjesta s lokotom i reflektirajućim oznakama sve kako bi fizički onemogućila bilo kakve pokušaje parkiranja automobila trećih osoba, najčešće turista u vrijeme ljetnih mjeseci, na opisanom dijelu predmetne nekretnine.

1.4. Dana 22. kolovoza 2018. godine, tuženik Ad1 da je , kao zaposlenik pravne osobe tuženika Primošten odvodnja d.o.o. [adresa], pristupio na predmetne nekretnine te sa istih uklonio i sa sobom odnio naprijed opisne zaštite za parking postavljene od strane tužiteljice. Budući da je iz svega navedenog u tužbi očito da bi tuženici svojim postupanjem uznemirili tužiteljicu u vršenju vlasničkih ovlaštenja na sporni dijelovima nekretnina iz tužbe, tužiteljica je predložila da sud prihvati tužbeni zahtjev.

2. U svom odgovoru na tužbu osporavali su tužbu tužiteljice te su se istoj protivili u cijelosti, činjeničnoj i pravnoj osnovi. Nadalje, isticali su kako nije točno da bi tužiteljica bila vlasnica utuženih nekretnina, a budući da prestanak uznemiravanja, odnosno zaštitu od bespravnog uznemiravanja može tražit samo vlasnik tužba da je neosnovana. Tuženik Ad1 da je prilikom pomicanja parkirnog stupa postupao po nalogu direktorice tuženika Ad ĆC, a ona po nalogu Općine Primošten. Budući da je tužiteljica ometala neometani prolaz vozila i pješaka, sukladno zakonu jedinica lokalne samouprave da je dužna voditi brigu, održavati i štititi nerazvrstane ceste na svom području. Isto tako, predmetne nekretnine da predstavljaju prolaz kojim se koriste svi mještani te da je predmetni prolaz predstavljao oduvijek a i danas put.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom preslike rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci iza smrti JC pod poslovnim brojem O-2165/14 od dana 15. siječnja 2015. godine, presliku rješenja o nasljeđivanju ovog suda iza smrti NC pok. JC pod poslovnim brojem O-484/85 od dna a18. lipnja 1985. godine, pravomoćne presude ovog suda pod poslovnim brojem P-264/2019 od dana 15. ožujka 2019. godine, preslike Ugovora o otkupu zemljišta sklopljenog između Skorin Paška i Općine Primošten, dana 08. veljače 2003. godine te nagodbe sklopljene između Skorin Paška i Općine Primošten dana 08. veljače 2003. godine, nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Borka Baranović, skice mjesta očevida dostavljene sudu dana 24. srpnja 2024. godine, izvatka iz zemljišnih knjiga za utužene nekretnine i to Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], dopunu skice mjesta očevida dostavljene sudu dana 20. studenog 2024. godine, presliku odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Primošten donesena na sjednici Općinskog vijeća Općine Primošten dana 07. ožujka 2016. godine, saslušanjem svjedoka CC, ŽC, ĐC, D, UC, ČC,, ZC, te saslušanjem tužiteljice, tuženika DCO i zz tužene DCO.

4. U tijeku postupka, točnije podneskom od dana 20. studenog 2024. godine, Općina Primošten predložila je sudu da joj dopusti miješanja u parnicu na strani tuženika, a što je sud rješenjem i dopustio, budući ima pravni interes jer da su nekretnine koje su predmetom tužbe nerazvrstane ceste o kojim brigu vodi upravo Općina Primošten kao jedinica lokalne samouprave. Umješač je također u cijelosti osporavao tužbu tužiteljice navodeći kako predmetne nekretnine predstavljaju nerazvrstane ceste te fizičke osobe na istima ne mogu stjecati pravo vlasništva.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tuženik Ad1 po nalogu tuženika Ad2, dana 22. kolovoza 2018. godine, sa nekretnina koje su predmet tužbe, uklonio postavljene stupiće i zaštite za parking. Sporno je vlasništvo utuženih nekretnina, kao i da li iste predstavljaju nerazvrstanu cestu o kojima brine jedinica lokalne samouprave te fizičke osobe na istima ne mogu stjecati pravo vlasništva. Isto tako, sporna je pasivna legitimacija tuženika budući su isti takav prigovor postavili već u odgovoru na tužbu.

7. Prema odredbi čl. 167. st. 1. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 12/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 u daljnjem tekstu ZVDSP) ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika, na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, vlasnik ostvario svoje pravo iz st. 1 ovog članak, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što vlasnika uznemirava, na njoj je da to dokaže. Kada je uznemiravanjem prouzročena šteta, vlasnik ima pravo, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.

8. Dakle, iz naprijed citirane zakonske odredbe jasno proizlazi da bi ostvario zaštitu prava vlasništva ovom tužbom tužitelj mora dokazati da je vlasnik, odnosno svoju aktivnu legitimaciju na podizanje tužbe, odnosno da je stvar njegovo vlasništvo ili premdjevo vlasništvo.

9. Pregledom parničnog spisa ovog suda, kao i presude pod poslovnim brojem P-264/2019 donesene dana 15. ožujka 2019. godine a koja je postala pravomoćna dana 23. travnja 2019. godine, vidljivo je kako je sud utvrdio da je DC, ovdje tužiteljica, vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 10m2, označenog slovima A-B-H-G-F-A, dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 31m2 označenog slovima I-J-K-L-I i dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 33m2 označene slovima C-D-E-F-G-H-C, a koje nekretnine su upravo predmet ove tužbe. Dakle iz navedenog ovom sudu nije sporna aktivna legitimacija tužiteljice, budući je ista nesporno vlasnica utuženog dijela nekretnina te je kao takva, uz primjenu ranije citirane odredbe ZVDSP, ovlaštena tražiti prestanak uznemiravanja.

9.1. U tijeku postupka tužiteljica je obavijestila sud kako je došlo do cijepanja nekretnina koje su predmet tužbe pa su tako dijelovi ranije matične nekretnine oznake dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i dio čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pocijepani i formirani u nove nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te da je tužiteljica na istima ostvarila uknjižbu prava vlasništva o čemu je dostavila vlasnički list koji prileži listu 102 spisa. U skladu s novim oznakama nekretnina vještak je dopunio skicu mjesta očevida označivši nekretnine koje su predmet spora kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 10m2 na skici vještaka mjernika prikaza slovima A-B-H-G-F-A te čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 33m2 na skici vještaka mjernika prikazana slovima C-D-E-F-G-H-C (list 109 spisa). S obzirom na navedeno tužiteljica je podneskom od dana 29. studenog 2024. godine uredila tužbeni zahtjev na način da je ispravno označila nekretnine koje čine predmet spora.

10. U odnosu na prigovor pasivne legitimacije od strane tužitelja valja naglasiti da u postupku zaštite prava vlasništva od bespravnog uznemiravanja pasivno je legitimiran svatko tko čini radnju uznemiravanja bez obzira čini li to u svoje ime i na svoju korist ili u ime treće osobe. Uz te osobe pasivno legitimirana može biti i osoba po čijem se nalogu uznemiravanje vrši, kao i ona u čiju se korist uznemirava vlasnika, ako je ona tu korist odobrila ili se s njom služi direktno ili indirektno. Dakle, iz navedenog je jasno da ovaj sud nije kao osnovan prihvatio prigovor tuženika o promašenoj pasivnoj legitimaciji iz razloga što je tuženik Ad1 uznemiravanje vršio po nalogu tuženika Ad2.

11. Odredbom čl. 98 st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23) nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim Zakonom o cestama i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste.

12. Iz iskaza svjedoka PC proizlazi da su nekretnine koje su predmet ovog postupka bile vlasništvo njegovog oca a koju je isti rasporedio njemu, njegovoj sestri i bratu, točnije suprugu tužiteljice. Njegov brat, suprug tužiteljice i on da su sklopili nagodbu prema kojoj je njemu pripala nekretnina koja je predmet ovog postupka. Otac svjedoka da je predmetnu nekretnino dobio do svoje majke koje je rođena 1887 godine te je ista oduvijek bila na nekretnini. Nikada nitko da niti njega niti njegove prednike nije ometao u posjedu a na nekretnini da su bile kulture maslina te vrt u kojem su njegovi prednici sadili sezonsko voće i povrće. Nekretninu da nije koristio nitko osim njega i njegovog brata, a danas ista da povezuje dvije ulice ali da se ne koristi za prolaz.

12.1. Svjedokinja ŽC u svom je iskazu navela da je u [adresa] od 1986. godine a 2003. godine da je sagradila kuću iza tužiteljice. Do 2003. godine da nije bilo ceste već da je cesta izgrađena 2003. godine i tada da je nastao prolaz između dvije ceste. Sporna nekretnina da je predstavljala prilaz nekretnini tužiteljice te se istom koristila isključivo ona. Ljeti kada je gužva tužiteljica da bi znala nekada dozvoliti da se netko parkira na predmetnu nekretninu ali samo uz njezinu suglasnost. Nikada da nije vidjela da bi se nekretnine koristile za prolaz vozila i kada jedno vozila stane da nema mogućnosti da prođe još jedno vozila budući da nije dovoljno široko.

12.2. Iz iskaza svjedoka FC, koji stanuje na udaljenosti od 100 metara od sporne nekretnine, proizlazi da je isti počeo sa gradnjom kuće u [adresa]. godine te da je za potrebe gradnje od supruga tužiteljice posuđivao vodu. Od kada isti ima saznanja o predmetnoj nekretnini ista da je bila od supruga tužiteljice koji mu je ujedno i davao dopuštenje da automobil parkira na istoj. Predmetnom nekretninom da su se koristili isključivo tužiteljica, njezin suprug i oni ljudi kojima su oni to dopustili. On da je znao parkirati automobil ali da nekretnina nije dovoljno široka da bi istom prolazili automobili.

12.3. UC kao susjed tužiteljice a koji u Premoštenu živi od 1993. godine iskazivao je kako je predmetna nekretnina bila u vlasništvu svekra tužitelja a nakon njegove smrti istu da je naslijedio njegov sin TC, suprug tužiteljice. Nekretnina da je bila u privatnom vlasništvu tužiteljice koja ju je i koristila, a automobili da su znali biti parkirani na istoj samo uz prethodnu suglasnost tužiteljice. On ponekad da pješke prođe preko predmetne nekretnine, dok automobili da ne prolaze budući da nije dovoljno široko a niti da postoji potreba jer u blizini postoji širi put.

12.4. Svjedokinja ČC u svom je iskazu navela da je živjela kao podstanar kod AC i to 1989. godine i da u pogledu puta koji predstavlja spornu nekretninu može kazati da bi ista pripadala JC, supruga tužiteljice. Tužiteljica da je koristila predmetni put za ulaz u svoju nekretninu kao i oni ljudi kojima je ona dopustila. O konkretnim radnjama što se događa na predmetnoj nekretnini da nema već 20-tak godina.

12.5. Iz iskaza svjedoka ĐC proizlazi da isti nema konkretna saznanja o samom mjestu spora. Naime, u svom iskazu je navodio kao u [adresa] boravi samo ljeti i to od 2012. godine. Jedino saznanje koje ima o spornoj nekretnini jest da je njegov sin znao parkirati automobil na istoj te je jedan dan našao ceduljicu da više ne parkira jer je to "moje" te se tada obratio tužiteljici, a tužiteljici da se obratio upravo iz razloga jer mu je ista dopustila da tamo parkira. On i njegov zet da su tužiteljici pomogli postaviti stupiće za parking jer ih je ista zamolila.

12.6. Svjedokinja ZC iskazivala je kako posljednjih 50 godina živi u [adresa] a u [adresa] da dolazi samo ljeti i onda stanuje u nekretnini koja je 4 kilometra udaljena od predmeta spora. Nakon što je istoj prikazana skica mjesta spora svjedokinja je isticala da o istom nema nikakvih saznanja. Isto tako, da nema saznanja da bi sa Općinom [adresa] sklapala Ugovor o zamjeni zemljišta, točnije da se o istom ne može izjasniti jer da su to radili za nju njezina sestra i zet.

13. Dakle, iz iskaza naprijed navedenih svjedoka, posebice iskaza svjedoka PC, LC, FC koje je sud cijenio vjerodostojnim, istinitim i logičnim nedvojbeno proizlazi kako je predmetna nekretnine bila u vlasništvu prednika tužiteljice te je ista služila isključivo prednicima a kasnije i samoj tužiteljici za pristup svojoj nekretnini. Nekretninom da su znali prolaziti pješaci te su se znali parkirati automobili samo isključivo uz dopuštenje tužiteljice. Nekretnina da se nikada nije koristila za prolaz automobila jer nije dovoljno široka da na istoj istodobno prođu dva automobila. Znači iz iskaza svjedok jasno proizlazi da predmetna nekretnina nikada nije predstavljala cestu kojom prolaze vozila i kojom se svatko može slobodno koristiti.

13.1. Iskaze svjedoka ĐC, ZC i ČC sud nije posebno cijenio, budući isti nisu imali direktna saznanja o samom sporu, naime, svjedok ĐC nije imao saznanje o tome kome bi nekretnina pripadala, a o načinu njezina korištenja saznanja bi imao samo kada bi dolazio ljeti, dok svjedokinja ČC saznanja o samom sporu nije imala te je sama u svom iskazu navela da već 20-tak godina nema saznanja što se događa na mjestu spora. Svjedokinja ZC jasno je u svom iskazu, nakon što joj je predočena skica mjesta očevida iskazala da o istome nema saznanja.

14. Pregledom Ugovora o otkupu zemljišta sklopljenog između Skorin Paška i Općine Primošten, dana 08. veljače 2003. godine, vidljivo je kako su predmet istog nekretnine 1048 i 1043 K. O. [katastarska općina], dakle nekretnine koje nisu predmetom ovog postupka.

15. Pregledom Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Primošten od dana 07. ožujka 2016. godine utvrđeno je kako nekretnine koje su predmetom tužbe nisu naveden kao nerazvrstane ceste kojima upravlja, održava ih i uređuje promet Općina Primošten.

16. Tužiteljica DC u svom stranačkom iskazu navela je kako su ona i njezina obitelj sagradili kuću 80-tih godina prošlog stoljeća i jedini ulaz u kuću da je bio sa stare ceste od kuda da su išli i svi priključci za nekretninu. Njezina obitelj da je 80-tih godina prošlog stoljeća prodala jedno zemljište ZC koja je sagradila kuću. Ispod kuće ZC da je bio parking tužiteljice te da su se istim koristili isključivo tužiteljica, njezina obitelj te njihovi gosti kada su se počeli baviti iznajmljivanjem. Problemi da su počeli kada je izgrađena nova cesta. Prije nego štio je Općina Primošten započela sa gradnjom ceste, suprug tužiteljica da je sa istom potpisao ugovor te prodao dio vlastitih nekretnina za izgradnju ceste a kojim dijelom cesta prolazi i danas su potpuno istim gabaritima u kojima je suprug tužiteljice nekretnine prodao Općini Primošten. Na nekretninama, a koje suprug tužiteljice nije prodao, koje su predmet spora tužiteljica da je postavila stupiće koje su uklonili djelatnici odvodnje Primošten. Osim tužiteljice spornom nekretninom da su se koristili njezini prijatelji i susjedi ali sve uz njezinu prethodnu suglasnost. Stupiće da je postavila 2018. godine ili 2019. godine, nekoliko mjeseci prije nego su uklonjeni.

17. Tuženik Ad1 GC naveo je u svom iskazu kako je on kad djelatnik tužene Ad 2, bio poslan na spornu nekretninu da ukloni stupiće sve po nalogu direktorice tuženika DCO a koja da je taj nalog dobila od načelnika [adresa] SC. Kada je došao na nekretninu skinuti stupiće da je zatekao tužiteljicu koju je obavijesti da to radi kao zaposlenik tuženika Ad2. Tužiteljica da je istog upitala da li zna čija je predmetna nekretnina na što je svjedok odgovorio da nema saznanja. Spornom nekretninom da ne prolazi jer da ga tamo ne navodi put, ali da je davnih godina prolazio i nitko ga nije upozorio da ne smije prolaziti.

18. ZZ tuženika Ad2 ĆC iskazivala je kako je 2019. godine nazvao načelnik Općine Primošten i rekao da su na spornoj nekretnini postavljeni stupići te da djelatnici izađu na teren i vide što se događa te skinu stupiće. Djelatnici da su je obavijestili da su stupiće uklonili te da je tom prilikom došlo od rasprave između istih i tužiteljice. Prilikom slanja djelatnika na teren ista da nije provjerila da li se radi o privatnoj nekretnini ili javnoj površini jer da se radilo o uobičajenim djelatnostima.

19. Iz skice mjesta spora dostavljene sudu dana 20. stude3nog 2024. godine vidljivo je kako je kao predmet spora označena nekretnina kat. Čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 10m2 na skici označena slovima A-B-H-G-F-A te nekretnina označena kao kat. Čest. [katastarska čestica] u površini od 33m2 na skici označena slovima C-D-E- F-G-H-C kao i dvije rupe koje označavaju mjesto gdje su se nalazili stupili i to rupa 1 koja se nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] i rupa 2 koja se nalazi na katastarskoj čestiti 55424 sve K. O. [katastarska općina].

20. Nakon izvedenih dokaza u postupku je utvrđeno da predmet spora predstavljaju nekretnine koje su u vlasništvu tužiteljice i to utvrđene pravomoćnom sudskom presudom ovog sudom P-264/19, da su svjedoci iskazivali kako su se predmetnom nekretninom koristili isključivo prednici tužiteljice, sama tužiteljica te one osobe koje su nekretninu koristite, bilo za prolaz pješke ili za parkiranje automobila, uz prethodnu dozvolu tužiteljice. Predmet spora da se nalazi između dvije ulice, odnosno stare ulice i nove ulice koja je sagrađena te na taj način spaja te dvije ulice ali ne predstavlja put za javno dobro. Nadalje, da Odlukom o nerazvrstanim cestama na području Općine [adresa] od dana 07. ožujka 2016. godine nije utvrđeno da bi nekretnine koje su predmetom postupka bile utvrđene kao nerazvrstane ceste.

21. Odredbom čl. 102. st. 1. i 2. Zakona o cestama propisano je da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu. Nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

21.1. Budući da je utvrđeno da spornim česticama nije niti može prolaziti itko bez suglasnosti tužiteljice onda prema stajalištu ovog suda, pretpostavka iz odredbe čl. 2. st. 1. Zakona o cestama koja određuje da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozila, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim navedenim zakonom, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu Zakona o cestama, nije ispunjena, jer očito je kako nekretnine ne koristi svatko, niti su pristupačne većem broju korisnika. Isto tako, ne radi se, u smislu odredbe čl. 101. st. 1 Zakona o cestama o nerazvrstanoj cesti kao javnom dobru u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi, niti u smislu odredbe čl. 131. Zakona o cestama koja je na dan stupanja na snagu Zakona o cestama bila pristupačna većem broju korisnika, a koja nije bila razvrstana kao javna cesta.

22. Tužitelji ničim nisu dokazali da bi predmetne nekretnine predstavljale nerazvrstanu cestu, ista nije navedena u odluci Općine Primošten koja u prilogu ima navedene nekretnine koje predstavljaju nerazvrstane ceste, te nisu sudu niti dostavili dokaz kao što je pravomoćan uporabna dozvola kako to propisuje Zakona o cestama da bi neka cesta postala nerazvrstana cesta, iako je teret dokaza bio upravo na tuženicima, da dostave dokaze kojima potkrjepljuju svoje tvrdnje.

23. U odnosu na sam čin uznemiravanja koji se sastojao u uklanjanja stupića, sami tužitelji su u odgovoru na tužbu a kasnije i u svojim iskazima potvrdili da su stupiće uklonili pa kada se uzme u obzir sve naprijed navedeno, ovaj sud je smatrao da je tužbeni zahtjev tužiteljice kao vlasnice predmetnih nekretnina osnovan, budući su tuženici na nekretninama u njezinom vlasništvu uklonili određene stupiće i time istu onemogućili u ostvarivanju njezinih vlasničkih ovlaštenja.

24. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl.154 st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 dalje ZPP) pa je tužitelju kao opravdan priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 100 bodova sukladno Trb. 7. što iznosi 200,00 eura uvećano za PDV što ukupno iznosi 250,00 eura, trošak za zastupanje na ročištu dana 27. ožujka 2019. godine, dana 17. travnja 2019. godine, dana 30. svibnja 2019. godine, dana 05. rujna 2019. godine, dana 17. veljače 2023. godine, dana 17. ožujka 2023. godine, dana 25. rujna 2024. godine, dana 22. studenog 2024. godine, dana 20. veljače 2025. godine, dana 29. travnja 2025. godine, dana 02. srpnja 2025. godine i dana 07. listopada 2025. godine, za svako ročište 200,00 eura uvećano za PDV što iznosi ukupno 250,00 eura, trošak za sastav podneska od dana 19. travnja 2019. godine u iznosu od 200, 00 eura uvećano za PDV što iznosi ukupno 250,00 eura, trošak za sastav podneska od dana 04. lipnja 2019. godine u iznosu od 200,00 eura uvećano za PDV što iznosi ukupno 250,00 eura, trošak za sastav podneska od dana 20. kolovoza 2024. godine u iznosu od 200.00 eura, uvećano za PDV što iznosi ukupno 250,00 eura, trošak za sastav podneska od dana 29. studenog 2024. godine u iznosu od 200,00 eura uvećano za PDV što iznosi ukupno 250,00 eura, trošak za sastav podneska od dana 31. siječnja 2025. godine u iznosu od 200,00 eura uvećano za PDV što iznosi ukupno 250,00 eura, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 54,00 eura, trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 54,00 eura te trošak predujam za vještačenje u iznosu od 541,23 eura, a što ukupno predstavlja trošak od 5.149,23 eura.

U Šibeniku, 19. studenog 2025.

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- tužiteljica po punomoćniku Bore Erceg, odvjetnik u Šibeniku

- tuženik Ad1 GC, [adresa]

- tuženik Ad2 [adresa] Odvodnja d.o.o. [adresa]

- umješač na strani tuženika Općina Primošten