Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-1205/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun u izvanparničnom predmetu predlagateljice GV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Boro Erceg, odvjetnik u Šibeniku, protiv protustranke mlt. EV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i protustranke mlt. SV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oboje zastupani po ocu ŽV iz [adresa] i po punomoćniku Nenadu Mamuli, odvjetniku u Karlovcu, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranaka izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1-238/2023-22 od 18. lipnja 2025., dana 19. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranaka i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1-238/2023-22 od 18. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje čija izreka glasi:

"I .Uređuje se sporna međa između nekretnine predlagateljice oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo protustranaka po posljednjem mirnom posjedu, a koja međa je u skici vještaka mjernika TV, mag. ing. geod. et. geoinf. Iz Šibenika od 5. svibnja 2025. označena točkama 10-11-12-13-14-15-16-17, i ta linija ide vanjskim rubom betonskog zida vlasništvo predlagateljice.

II. Naprijed navedene međne točke su na terenu označene crvenom bojom.

III. Strankama je predat posjed do novouređene međne linije.

IV. Svoje jače pravo na spornu međašnu površinu svaka stranka može ostvariti putem parnice u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

V. Nalaže se protustrankama da predlagateljici naknade trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 409,73 eura, sve u roku od 15 (petnaest) dana."

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobijaju protustranke iz svih zakonskih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Predlagateljica je podnijela odgovor na žalbu u kojem se protivi žalbenim navodima protustranaka, prihvaća način uređenja međe i predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba protustranaka nije osnovana.

5. Polazeći od utvrđenja da je predmet postupka uređenje međe između kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranaka, te primjenjujući čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br.: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., u daljnjem tekstu: ZV) koji propisuje kada i na koji način sud uređuje među, te utvrđenih činjenica na temelju provedenog dokaznog postupka:

- da kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 654 m2 u naravi predstavlja prizemnu kuću s pomoćnim objektima i okućnicom sa svih strana omeđenu zidovima u vlasništvu predlagateljice, dok je kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 1707 m2 u naravi zarasla u korovu i drači sa nekoliko stabala maslina i visokih borova u suvlasništvu protustranaka

- da je na uviđaju predlagateljica pokazala protezanje međne linije koja je na skici vještaka označena točkama 10-11-12-13-14-15-16-17, dok su protustranke pokazale protezanje međne linije točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9

- da prema nalazu vještaka međnu liniju nije moguće odrediti po katastarskom nacrtu jer se radi o staroj grafičkoj izmjeri iz vremena Austro-Ugarske koja ne omogućuje točnost prenošenja podataka iz službenih katastarskih evidencija na teren, a da je katastarski plan iz 2005. izrađen prilikom nove katastarske izmjere koja je započela prije cca 40 godina i nije prošla postupak izlaganja pa nije postala službenom evidencijom

- da stranke nisu postigle sporazum o načinu uređenja međe

- da je sud saslušao svjedoke BV, GVT, ZV i OV, čiji su iskazi opisani pod toč. 17. do 20. obrazloženja, te je analizom i ocjenom iskaza kako to nalaže čl. 8. ZPP utvrdio da je nekretnina predlagateljice sa svih strana ograđena betonskim zidom koji je izgradila predlagateljica prije 15 godina i da se od tada nalazi u posjedu nekretnine do vanjskog ruba betonskog zida, a što je utvrđeno u ovom postupku i što je predlagateljica tvrdila u predmetu broj P-861/2013

- da u predmetu broj P-861/2013 prednik protustranaka OV (kao tužitelj) nije ostvario posjedovnu zaštitu kčbr. [katastarska čestica] protiv supruga predlagateljice UV (kao tuženika) jer je tužba odbačena kao nepravovremena radi proteka roka iz čl. 21. st. 3. ZV pravomoćnim rješenjem prvostupanjskog suda od 14. listopada 2016., pa je po proteku roka od 30 dana posjed postao miran i kao takav može biti osnova za uređenje međe,

na temelju čega je sud među uredio prema posljednjem mirnom posjedu kojeg je zatekao na terenu na način da se međna linija proteže vanjskim rubom betonskog zida u vlasništvu predlagateljice koja je označena brojevima 10-11-12-13-14-15-16-17 na skici vještaka Marka Pilića od 5. svibnja 2025., s time da je sud međnu liniju označio na terenu kako je navedeno pod toč. II. izreke i strankama predao posjed do uređene međne linije pod toč. III. izreke, dok je pod toč. IV. izreke dao uputu strankama sukladno čl. 103. st. 6. ZV. O troškovima postupka prvostupanjski sud je odlučio primjenom čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23., u daljnjem tekstu: ZIP) na način da je obvezao protustranke naknaditi predlagateljici polovicu troškova sudskih pristojbi na prijedlog i odluku te trošak uviđaja u iznosu od 409,73 EUR kako je navedeno pod toč. 40. i 41. obrazloženja.

6. U žalbi protustranke reproduciraju obrazloženje prvostupanjskog rješenja u dijelu u kojem sud navodi razloge radi kojih nije bilo moguće utvrditi među prema katastarskom nacrtu, na temelju čega izvode zaključak da je strankama onemogućeno kako od suda tako i od vještaka utvrditi točnu katastarsku među, a da je za to bilo dovoljno "zakonske osnove i materijalne dokumentacije". Naime, da nije bilo moguće odrediti katastarsku među tada je vještak niti ne bi označio tamnom punom linijom i točkama 1-2-3-4-5-6- 7-8-9, a kako nije određena katastarska međa to se niti stranke nisu mogle izjasniti da li se s njome slažu, pa smatraju da je u tom dijelu počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, a posljedično tome je i pogrešno primijenjeno materijalno pravo kada je sud zaključio da među nije bilo moguće urediti prema katastarskoj međi. Nadalje, osporava utvrđenje suda da je betonski zid između nekretnina stranaka izgrađen prije 15 godina jer je svjedok BV iskazao da je prije 8 godina pomagao predlagateljici u gradnji dijela betonskog zida i da nitko nije prigovarao gradnji zida, a protustranke nisu mogle prigovarati jer nisu bile na licu mjesta kao niti njihov prednik, te je i svjedok ZV u iskazu opisivao da je 2009. bio izgrađen betonski zid na istočnoj strani nekretnine predlagateljice, dok je ulaz na istočnoj strani izgrađen naknadno prije 8 godina, što znači da se iskazi ovih svjedoka ne podudaraju s iskazom predlagateljice jer je posljednja dogradnja zida bila prije 8 godina, odnosno 2017. Toj se izgradnji prednik protustranaka OV protivio pa je pokrenuo postupak radi smetanja posjeda u predmetu broj P-861/2013 koji je završio odbacivanjem tužbe prednika protustranaka, a sama ta činjenica nije dovela do "umirivanja posjeda predlagateljice" jer se i nakon toga protustranka protivila posjedu predlagateljice. Osporavaju iskaz svjedoka GVT jer je on brat predlagateljice kao i iskaz ĆV za kojeg predlagateljica tvrdi da je pokazao protezanje međe protustrankama, a što nije točno jer je vlasnik bio njegov otac DV.

7. Ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih navoda protustranaka i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu iz čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi čl. 43. st. 1. ZIP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku, a niti bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuju protustranke.

8. Prvostupanjski sud je iznio razloge o svim odlučnim činjenicama koje su relevantne u ocjeni načina na koji će sud ispraviti među i koji je izričito propisan čl. 103. ZV, a te su činjenice sukladne provedenim dokazima (nalazu geodetskog vještaka i iskazima svjedoka) koje je sud analizirao i ocijenio kako to nalaže čl. 8. ZPP, te rješenje nema proturječnosti niti nedostataka radi kojih ovaj sud ne bi bio u mogućnosti ocijeniti njegovu zakonitost.

9. Odredba čl. 103. ZV propisuje da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među (st. 1.), da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (st. 2.), ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. toga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (st. 3.), istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (st. 4.), od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (st. 5.) i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa (st. 6.).

10. Prvostupanjski sud je na temelju jasnog očitovanja vještaka u pisanom nalazu i usmeno na terenu utvrdio da protezanje međene linije nije moguće odrediti prema katastarskom nacrtu iz razloga što grafička izmjera iz vremena Austro-Ugarske ne omogućuje prenošenje podataka iz katastarskih evidencija na stvarno stanje na terenu, te da u arhivi nije pronađena niti jedna skica izmjere koja bi se odnosila na predmetne nekretnine, dok evidencija o novoj izmjeri iz 2005. nije u službenoj uporabi. Dakle, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da među nije bilo moguće ispraviti prema katastarskom nacrtu, a da bi istu sud ispravio na taj način potrebno je da je takav način ispravka međe moguć ali i (kumulativno) da na isti stranke pristanu, a kako predlagateljica nije pristala na uređenje međe prema katastarskom nacrtu, niti pak prema prijedlogu protustranaka koje su pokazale protezanje međe točkama 1-2-3-4-5- 6-7-8-9, zahtijevajući izričito uređivanje međe prema posljednjem mirnom posjedu, to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da za uređenje međe prema katastarskom nacrtu ili sporazumu stranaka nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 103. st. 2. i 3. ZV.

11. Utvrđeno činjenično stanje po prvostupanjskom sudu u pogledu ispunjenih pretpostavki za uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu kako to propisuje čl. 103. st. 3. ZV nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima protustranaka. Iz iskaza saslušanih svjedoka koje je sud opisao pod toč. 17. do 20. obrazloženja te ih analizirao i ocijenio kako to nalaže čl. 8. ZPP (svaki dokaz zasebno te sve dokaze zajedno), uključujući i stanje predmeta broj P-861/2013, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je među bilo moguće utvrditi prema posljednjem mirnom posjedu koja se proteže međnom linijom po vanjskom rubu betonskog zida između nekretnina stranaka, pravilno utvrđujući da se radi o zidu koji je izgradila predlagateljica i koji je u njezinom posjedu, a koji je protekom roka od 30 dana od izgradnje na mjestu postojećeg starog suhozida postao miran posjed i kao takav podoban da se uredi međa prema posljednjem mirnom posjedu.

12. Kako je stoga postupak uređenja međe proveden pravilnom primjenom čl. 103. ZV i da je pravna zaštita, u smislu žalbenih tvrdnji protustranaka koje očito polažu pravo vlasništva i na dio nekretnine koji je u postupku uređenja međe utvrđen da se smatra vlasništvom predlagateljice, osigurana kroz st. 6. citirane zakonske odredbe koja propisuje pravo u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, to je ovaj sud odbio žalbu protustranaka i primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi čl. 44. st. 1. ZIP, potvrdio rješenje pod toč. I. do IV. izreke.

13. S obzirom da je o troškovima postupka odlučeno pravilnom primjenom materijalnog prava, te da protustranke sadržajno ne iznose žalbene razloge u odnosu na odluku o troškovima postupka, to je ovaj sud odbio žalbu i u tom dijelu i primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP potvrdio rješenje pod toč. V. izreke.

U Varaždinu 19. studenog 2025.

Sutkinja

Sanja Bađun