REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-223/2025

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. SI, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu od 4. studenog 2024., broj: Pp-5527/2024, u sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. SI, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. SI je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu od 4. studenog 2024., broj: Pp-5527/2024, proglašen je krivim okr. ČI da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 850,00 eura, u koju se lišenje slobode 29. listopada 2024. uračunava kao 39,82 eura tako da je okrivljeniku preostala novčana kazna 810,18 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne.

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika Marka Krpana, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik oslobodi optužbe i kazne, a podredno da se ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz nadoknadu troška obrane.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima.

5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na iskazima svjedokinja JI i EI. Prema odredbi čl. 173. st. 1. Prekršajnog zakona, pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku će se smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka. Odredbom čl. 300. st. 1. t. 5. Zakona o kaznenom postupku izričito je propisano da se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 288. st. 3. tog Zakona (da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, kao i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku) nisu ubilježena u zapisnik. Radi se o obligatornoj zakonskoj odredbi, koja u svojoj provedbi zahtijeva da se u zapisnik jasno i izričito ubilježi sadržaj upozorenja koja su dana svjedoku, jer je jedino na taj način moguće ocjenjivati zakonitost dokazne radnje ispitivanja svjedoka.

6. U zapisniku o ročištu od 29. listopada 2024., na kojem su ispitane svjedokinje JI i EI, navedeno je da su obje svjedokinje „propisno upozorene“, nakon čega su iste iznosile svoj iskaz. Takvo upozorenje nikako se ne može smatrati dostatnim i zakonitim, jer nije jasno i izričito naznačeno na što su to konkretno svjedokinje bile upozorene prije davanja svog iskaza. Prvostupanjski sud nije naznačio čak ni numeričke oznake zakonskih odredbi upozorenja, mada ni samo navođenje numeričkih oznaka ne bi bilo dovoljno da bi se iskaz svjedokinja mogao upotrijebiti kao dokaz u postupku, jer je nužno da upozorenja budu jasno ubilježena svojim sadržajem.

7. Kako, dakle, upozorenja iz čl. 288. st. 3. i čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku nisu ubilježena u zapisnik prije nego li su svjedokinje JI i EI dale svoj iskaz, radi se o dokazima koji se, sukladno čl. 300. st. 1. t. 5. Zakona o kaznenom postupku, ne mogu upotrijebiti u postupku (nezakoniti dokazi).

8. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaze svjedokinja JI i EI te ih u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji okr. ZI.

9. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

10. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te iznova, i na zakonit način, provesti do sada izvedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.

11. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 19. studenog 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.