REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. VC i dr., zbog prekršaja iz čl. 27. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22 i 47/23.), odlučujući o žalbi okr. VC i okr. FC, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sesvetama od 18. siječnja 2024., broj: 27. Pp-773/2023, u sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. VC i okr. FC, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o pravnoj oznaci djela i kazni na način da se izriče da su okrivljenici, djelom za koje su proglašeni krivima, počinili prekršaj iz čl. 27. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), za koji im se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 20,00 EUR (dvadeset eura), koju su dužni platiti u šest jednakih mjesečna obroka, s time da prvi obrok dospijeva u roku od 15 dana od primitka ove presude, a svaki daljnji obrok 15. dana u svakom narednom mjesecu, a ako okrivljenici u navedenom roku plate dvije trećine te novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II. Odbija se žalba okr. VC i okr. FC kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. VC i okr. FC su obvezni naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka 15,00 EUR (petnaest eura), svaki, u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Sesvetama od 18. siječnja 2024., broj: 27. Pp-773/2023, proglašeni su krivima okr. VC i okr. FC da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 27. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22 i 47/23.), za koji im je, svakome, izrečena novčana kazna 700,00 eura koju su dužni platiti u šest mjesečnih obroka, kako je to specificirano u izreci pobijane presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, svaki okrivljenik je pobijanom presudom obvezan na naknadu 27,00 eura.
2. Protiv te presude, okrivljenici su podnijeli zajedničku žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji te troškovima postupka. Predlažu da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenih jer ih je prvostupanjski sud proglasio krivim za prekršaj iz čl. 27. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22 i 47/23.), koji je stroži u odnosu na Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela.
5. Inkriminirani prekršaj je počinjen 18. siječnja 2023. kada je bio na snazi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.). Tim Zakonom je za prekršaj iz čl. 27. bila propisana novčana kazna od 20,00 do 100,00 eura. Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22 i 47/23.), koji je stupio na snagu nakon počinjenja inkriminiranog prekršaja i po kojem je prvostupanjski sud okrivljenike proglasio krivima, za ovaj prekršaj je propisana novčana kazna od 700,00 do 4.000,00 eura pa je jasno da je ovaj Zakon stroži u odnosu na Zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela. Znači, odredba čl. 27. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja je stupila na snagu nakon počinjenja prekršaja i koju je prvostupanjski sud primijenio, nije blaža za počinitelje.
6. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja. Proglasivši okrivljenike krivima za prekršaj iz čl. 27. onog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji je stroži za počinitelje, prvostupanjski sud je počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na njihovu štetu. Stoga je pobijanu prvostupanjsku presudu trebalo preinačiti u pravnoj oznaci djela.
7. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i u povodu podnesene žalbe, u kojoj okrivljenici navode da utvrđene olakotne okolnosti nisu dovoljno uzete u obzir, naglašavajući da su oboje neosuđivani, da je okr. VC nezaposlena te da su oboje priznali počinjenje prekršaja.
8. Razmotrivši navode žalbe, ovaj sud je utvrdio da nije utvrđena ni jedna naročito izražena olakotna okolnost koja bi bila temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne. Priznanje počinjenja djela nije, sama za sebe, naročito izražena olakotna okolnost, jednako kao ni okolnost dosadašnje neosuđivanosti, u odnosu na koju je potrebno navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka te da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina. Činjenicu da je okr. VC nezaposlena, što se također ističe u žalbi, okrivljenica nije učinila izvjesnom ni jednim dokazom, a niti su priloženi dokazi iz kojih bi bilo vidljivo da su okrivljenici lošeg imovnog stanja. Iz navedenih razloga, nije osnovana žalba zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
9. Kod takvog stanja stvari, s obzirom da, dakle, nema uvjeta za primjenu instituta ublažavanja kazne te s obzirom da nije utvrđena ni jedna otegotna okolnost, ovaj sud je svakom okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini zakonom propisanog posebnog minimuma onog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela. Pritom, zbog uspostavljenog načela zabrane reformatio in peius (tužitelj nije podnio žalbu protiv prvostupanjske presude), ovaj sud nije imao ovlasti intervenirati u dijelu prvostupanjske presude kojim je određen rok plaćanja izrečene novčane kazne, zbog čega je i za novčane kazne izrečene ovom presudom valjalo odrediti isti rok plaćanja kao i u pobijanoj presudi.
10. U odnosu na prijedlog da se umjesto novčane kazne primijeni mjera upozorenja opomena, treba navesti da u ovom prekršajnom predmetu za to nema zakonske osnove. Naime, prema odredbi čl. 43. st. 1. Prekršajnog zakona, jedan od uvjeta za izricanje opomene je da se „prema postupanju počinitelja, njegovoj krivnji i prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku tog prekršaja“. Imajući na umu da je maloljetna kći okrivljenih vrijeđala učiteljicu putem društvene mreže te imajući na umu sadržaj i količinu pogrdnih izričaja, ovaj sud smatra da se nikako ne može smatrati da se radi o očito lakom obliku inkriminiranog prekršaja, zbog čega nema ni osnove za primjenu mjere upozorenja opomene.
11. Odluku o troškovima prekršajnog postupka, okrivljenici pobijaju identičnim navodima kao i odluku o izrečenoj novčanoj kazni. Međutim, visina paušalne svote, određena po prvostupanjskom sudu, vrlo je blizu donje granice okvira paušalne svote određene Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) i primjerena je s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenih. Naime, u spisu nema podataka da su okrivljenici lošeg imovnog stanja, niti da bi bili nesposobni za rad pa ovaj sud smatra da plaćanjem troškova prekršajnog postupka neće biti dovedeno u pitanje njihovo uzdržavanje kao ni uzdržavanje osoba koje su dužni uzdržavati.
12. Iz razloga navedenih u obrazloženju odluke o troškovima, ovaj sud je okrivljenike obvezao i na plaćanje troškova žalbenog postupka 15,00 eura. Navedena odluka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Visina paušalne svote je, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, izrečena u valuti euro, službenoj valuti Republike Hrvatske od 1. siječnja 2023., a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenih.
13. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. i čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 19. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Sesvetama u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.