REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1-568/2022-59

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirni Britvić Čorkalo, u izvanparničnom predmetu predlagatelja EU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupa ga Roman Bihar, odvjetnik u Zagrebu, i protustranke MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 19. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisana kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], dvorište površine 327 m[2] , kuća, [adresa] površine 291 m[2] , kuća površine 78 m i kuća, Zagreb, Masaryakova ulica 25, Trg Republike Hrvatske 1 površine 719 m[2] , ukupne površine 1415 m , i to 11. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-11) dvosoban stan u prizemlju gospodarske zgrade ([adresa]), površine 51,86 m[2] , koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik, kao i ostali suvlasnički dijelovi, i to 11.1. suvlasnički dio etaže: 330/360 upisano na EU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 11.2. suvlasnički dio etaže: 30/360 upisano na MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]

ISPLATOM

- na način da predmetna nekretnina pripadne u cijelosti u vlasništvo predlagatelju EU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], te se nalaže predlagatelju EU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplatiti protustranci MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 5.666,67 eura, na ime njegovog suvlasničkog dijela, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.

II. Po pravomoćnosti ovog Rješenja, a na prijedlog predlagatelja EU Zemljišnoknjižni odjel ovog suda izvršit će provedbu ovog Rješenja i upis prava vlasništva predlagatelja EU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na suvlasničkom dijelu protustranke MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u 30/360 dijela.

III. Do isplate vrijednosti njegovog suvlasničkog dijela protustranka ima založno pravo na nekretnini opisanoj u točki I. izreke ovog rješenja koja je pripala predlagatelju, koje pravo je dužna sama upisati u zemljišnu knjigu.

IV. Trošak postupka određuje se u iznosu od 734,48 eura. Nalaže se protustranci nadoknaditi predlagatelju troškove ovog postupka u iznosu od 61,20 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je, putem punomoćnika, 12. listopada 2022. podnio ovom sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva na nekretnini opisanoj u toč. I. izreke rješenja koja je u vrijeme podnošenja prijedloga bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] navodeći da su predlagatelj i protustranka upisani kao suvlasnici nekretnine i to predlagatelj u 330/360 dijela, a protustranka u 30/360 dijela. Budući da nije moguća fizička dioba nekretnine, predlagatelj predlaže da se provede postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice opisane u točki I. prijedloga.

2. Sud je rješenjem od 9. studenoga 2022. pozvao protustranku podnijeti pisani odgovor na prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice, na način da se izjasni o predmetu razvrgnuća, opsegu suvlasničke zajednice i veličini suvlasničkih dijelova (paragraf 267. Zakona o sudskom vanparničnom postupku).

3. Protustranka je podneskom od 19. prosinca 2022. očitujući se na prijedlog predlagatelja navela da nije suglasna sa dostavljenim nalazom uz prijedlog iz prvog mjeseca 2022. te predlaže da sud sam imenuje vještaka.

4. Prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina je osnovan.

5. Na ročištu održanom 27. veljače 2023. protustranka se izričito izjasnila da ne osporava predmet diobe, opseg zajedničke stvari i pravo suvlasništva odnosno veličinu udjela. Rješenjem od 22. studenoga 2023. određeno je izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku građevinske struke dipl. ing. Goranu Korici te je uviđaj obavljen dana 18. ožujka 2024.

6. Na uviđaju održanom 18. ožujka 2024. sudski vještak je fotografirao i mjerio predmetni prostor te mu je naloženo izraditi nalaz i mišljenje u roku od 60 dana, sukladno rješenju suda od 22. studenoga 2023.

7. Sudski vještak Goran Korica je podneskom od 6. svibnja 2024. dostavio sudu nalaz i mišljenje te je naveo da predmetnu nekretninu u zatečenom stanju nije moguće etažirati na dva manja stana. Nekretnina se sastoji od jednog dvosobnog stana u prizemlju sa središnjim hodnikom iz kojeg se ulazi u ostale prostorije stana. Mišljenja je da nekretninu u zatečenom stanju nije moguće geometrijski podijeliti na dijelove koji bi odgovarali suvlasničkim omjerima vlasnika upisanim u zemljišnoj knjizi. Tržišna vrijednost nekretnine upisane u zemljišnu knjigu: Centar Novi, zk. ul. [broj ZK uloška] na zk.č.br. 2147, kao 11. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-11) dvosoban stan u prizemlju gospodarske zgrade ([adresa]), površine 51,86 m[2] , koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, zgrade na adresi [adresa] u [adresa], suvlasnika EU FU i PU, procjenjuje se na ukupni iznos: 126.000,00 eura. Ukupna vrijednost iskazana prema upisanim zk suvlasničkim udjelima iznosi: FU 330/360 115.500,00 €, MU 30/360 10.500,00 €, odnosno ukupno 126.000,00 eura. Tržišna vrijednost predmetnog stana sa odbitkom neupisanog stvarnog prava zaštićenog stanara na cijeloj nekretnini za korist LU, procjenjuje se na ukupni iznos: 68.000,00 eura, što prema upisanim zk udjelima iznosi FU 330/360 62.333,33 €, MU 30/360 5.666,67 €.

8. Podneskom od 6. lipnja 2024. protustranka je podnijela primjedbe na navedeni nalaz i mišljenje navodeći da je stan devastiran od strane predlagatelja i LU. Smatra da je vještak u svojem nalazu počinio bitnu povredu kada je radi zaštićenog stanara umanjio vrijednost stana sa 46%. Protustranka se u potpunosti protivi dijelu nalaza u kojem vještak umanjuje vrijednost stana radi zaštićenog stanara i devastiranog stana. Nalazom je navedeno da ukupna izmjerena površina je 52,80 m[2] međutim u ZK je navedeno da je stan 51,86 m pa je protustranci nejasno kako se stvorila drugačija površina. Slijedom vrlo opširnih navoda predlaže sudu odbaciti nalaz i mišljenje vještaka.

9. Sud je Rješenjem od 5. srpnja 2024. dostavio podnesak protustranke od 6. lipnja 2024. na očitovanje sudskom vještaku.

10. Podneskom od 17. srpnja 2024. sudski vještak Goran Korica se očitovao na primjedbe protustranke na nalaz i mišljenje navodeći da je predmetnu nekretninu procjenio sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina NN 78/15 i pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina NN 105/15 kao i stručnoj procjeniteljskoj praksi te je nekretnina procijenjena na način da vrijednost odražava upravo aktualno stanje na tržištu nekretnina uvažavajući sva bitna obilježja stana i njegovo stanje u vrijeme očevida sa sudskom komisijom, koja su adekvatno sagledana u izrađenom nalazu, a sve prema zadatku naslovnog Suda i pregledu nekretnine kako izvana tako i iznutra. Prilikom procjene nekretnine vještak je polazio sukladno zakonskim odredbama od stvarno realiziranih parametara tržišnih pokazatelja usporedivih nekretnina sličnih obilježja i jednakovrijedne lokacije. Za procjenu stana odabrana je poredbena metoda kao najprimjerenija vrsti nekretnine te su korištene stvarno realizirane kupoprodajne cijene u istom cjenovnom bloku i to prema Izvatku iz zbirke kupoprodajnih cijena izdanog od nadležnog Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje Grada Zagreba, Službe za procjenu vrijednosti nekretnina. Ovdje je posebno za napomenuti da je stručna služba za vrednovanje nekretnina gradskog ureda pažljivo odabrala slične poredbene nekretnine i izdala navedeni izvadak, a primijenjene transakcije su revalorizirane te da postoje upisi stvarnog prava zaštićenih stanara isti bi bili evaluirani kao neouobičajene okolnosti. Analiza poredbenih podataka u poredbenoj metodi provedena je temeljito i u skladu s pravilima struke, matematički i statistički točno, te nije moguće provesti proračun samo sa jednom transakcijom kako tu sugerira protustranka, jer Zakon propisuje najmanje 3 poredbene transakcije. Obzirom da protustranka ovim podneskom ne daje nove činjenice o nekretnini koje već nisu obrađene u nalazu i mišljenju, vještak ostaje u cijelosti kod svog nalaza.

11. Sud je Rješenjem od 18. srpnja 2024. dostavio očitovanje vještaka strankama, te je podneskom od 25. svibnja 2025. predlagatelj predložio donošenje odluke temeljem provedenog vještačenja.

12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje navedenog vještaka, imajući u vidu da je vještak podneskom od 17. srpnja 2024. u cijelosti odgovorio na primjedbe protustranke na nalaz, koji je prema ocjeni ovog suda sačinjen savjesno i stručno, u skladu s pravilima znanosti i vještine, temeljem relevantnih pokazatelja utvrđenih prilikom uviđaja i priložene dokumentacije.

13. Sud je detaljno proučio sve navode protustranke tijekom postupka, pa tako i one iz podneska od 2. listopada 2025. i 5. studenoga 2025. te sve navode smatra irelevantnim za ovaj postupak razvrgnuća. U svojim navodima protustranka se navodno zalaže za prava zaštićenog najmoprimca predlažući da se LU pozove kao svjedok i sasluša u ovom postupku na okolnost načina rješavanja svog stambenog pitanja. Ovakve prijedloge sud cijeni usmjerenim ka odugovlačenja postupka od strane protustranke, budući da je ovaj sud u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Gorana Korice kao i njegovu pisanu dopunu predmetnog nalaza. Također nije od utjecaja, a niti ovaj sud zanima privatni i poslovni život predlagatelja, štoviše čak što za navedene tvrdnje protustranka dostavlja novinske članke o predlagatelju, njegovim poslovnim potezima, a dostavljene su također i fotografije predlaglatelja u sklopu tih novinskih članaka. Takvo postupanje ovaj sud smatra neprihvatljivim, barem u ovom izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, jer su navedene činjenice potpuno irelevantne za ovaj postupak, pogotovo što se radi o pravnoj situaciji kada je predlagatelj većinski vlasnik nekretnine. Suprotno navodima protustranke, ovaj sud je stava da predlagatelj nije bio dužan dostaviti dokaze da je zaštićenom najmoprimcu LU bila ponuđena mogućnost ostvarivanja prava prvokupa, iz razloga jer je to interni odnos između predlagatelja i samog zaštićenog najmoprimca, a koja činjenica također nema utjecaj na ovaj iznanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice.

14. U odnosu na navode protustranke iz podneska od 5. studenoga 2025., iako dostavljen nakon što su na ročištu održanom dana 7. listopada 2025. raspravljeni svi navodi stranaka, ovaj sud je stava da navodi izneseni u tom podnesku ne predstavljaju nikakve nove činjenice. Iz sadržaja dostavljenih isprava ne proizlazi da se je zaštićeni najmoprimac doista i iselio iz nekretnine na adresi [adresa]. No neovisno o toj činjenice, sud upućuje na činjenicu da odluku u ovom predmetu temelji na nalazu i mišljenju ovlaštenog sudskog vještaka Gorana Korice koji je ovaj sud u cijelosti prihvatio.

15. Odredbom čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 143/12 i 152/14 - dalje; ZVDSP) propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Nadalje, odredbom istog članka u st. 2. propisano je da ako sud nije glede razvrgnuća vezan u smislu st. 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, a st. 4. navedenog članka da ako to nije moguće da se znatno ne umanji vrijednost nekretnine, sud će odlučiti o civilnom razvrgnuću prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladni način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima.

16. Odredbom čl. 51. st. 1. ZVDSP-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima, dok je odredbom čl. 51. st. 3. ZVDSP-a propisano da suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka I. toga članka.

17. Obzirom na to da je predlagatelj suvlasnik predmetne nekretnine u suvlasničkom dijelu više od 90 % nekretnine, te da su stranke očito bile u pregovorima u vezi isplate protustranci njezinog suvlasničkog dijela, što proizlazi iz navoda protustranke od 7. listopada 2025. da za svoj suvlasnički dio potražuje 20.000,00 eura, zahtjev predlagatelja iznesen u podnesku od 25. lipnja 2025. da se suvlasništvo razvrgne isplatom, ovaj sud smatra opravdanim, te ga prihvaća u cijelosti.

18. Protustrankino osporavanje suvlasničkih omjera nakon što je protustranka izričito na ročištu održanom 27. ožujka 2023. izjavila da ne osporava predmet diobe, opseg zajedničke stvari i pravo suvlasništva, odnosno veličinu omjera, ovaj sud smatra paušalnim i usmjerenim isključivo ka odugovlačenju postupka. Također su neosnovani svi navodi protustranke koji se odnose na utvrđivanje vrijednosti njezina suvlasničkog dijela za koji potražuje iznos od 20.000,00 eura. Ovako postupanje protustranke ovaj sud cijeni kao neosnovano i usmjereno na otežavanje postupka razvrgnuća suvlasništva, jer nije realno da netko za svoj manji suvlasnički dio potražuje vrijednost koja je gotovo četiri puta veća od stvarne vrijednosti suvlasničkog dijela protustranke. Stoga sve navode protustranke kojima dostavlja odluke stranih i naših sudova, predlaže novo vještačenje te osporava dosadašnji nalaz i mišljenje, ovaj sud cijeni neosnovanima i usmjerenima na odugovlačenje postupka.

19. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe čl. 48. st. 3. ZVDSP-a u vezi s čl. 51. ZVDSP-a odlučeno je kao u točkama I. – III. Izreke ovog rješenja.

20. Na temelju odredbe čl. 54. ZVDSP-a troškove snose suvlasnici srazmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako zakon ili njihov sporazum ne određuje drugačije, uz primjenu paragrafa 20 Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. koji se supsidijarno primjenjuje kao pravno pravilo na temelju čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/91).

21. Kako je postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina u interesu svih stranaka s time da ukupan trošak postupka iznosi 734,48 eura, koji se sastoji od troškova uviđaja u iznosu od 49,48 eura i troškova vještačenja u iznosu od 550,00 eura, trošak izlaska vještaka u iznosu od 135,00 eura, te da je u konkretnom slučaju predlagatelj u cijelosti podmirio trošak vještačenja, to je sud imajući u vidu da suvlasnici snose troškove razvrgnuća srazmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, naložio protustranci isplatiti predlagatelju iznos od 61,20 eura s naslova troškova postupka (točka IV. izreke rješenja).

22. U odnosu na prijedlog za nadoknadom troškova postupka predlagatelju u iznosu od 7.280,00 EUR-a uvećano za 25 % na ime PDV-a, sud navedeni trošak cijeni kao neosnovan, s obziroma na činjenicu da je prijedlog u ovoj pravnoj stvari podnesen dana 12. listopada 2022., dakle prije stupanja na snagu Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ 59/23.) koji je stupio na snagu 10. lipnja 2023. Odredbom čl. 119. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je kako postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Zakona. Iz navedenog sud je ocijenio kako se za ocjenu prijedloga za nadoknadom troškova ne primjenjuje odredba čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku u svezi sa čl. 158. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 155/23., dalje: ZPP), nego se u konkretnom slučaju primjenjuje paragraf 20. Zakona o vanparničnom postupku („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“ broj: 45/1934., „Narodne novine“ broj: 73/1991.) na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/91). Prema paragrafu 20. st. 1. Zakona o vanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden. Sukladno st. 4. istog paragrafa, sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom. Prema ocjeni ovoga suda protustranka je pokušala odugovlačiti ovaj postupak , no sud je nastojao postupak dovršiti u razumnom roku, imajući u vidu interese kako predlagatelja tako i protustranke. Naime, kao što nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo zajednički troškovi stranaka, a koje troškove čine troškovi pristojbe, očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak koji pada na zastupanog. Prethodno naznačeno stajalište, zauzeli su i Županijski sud u Karlovcu u rješenju poslovni broj Gž-915/2016-2 od 19. rujna 2016. te Županijski sud u Puli – Pola u rješenju poslovni broj Gž-1529/2018-2 od 15. travnja 2020. u kojima su zauzeta pravna shvaćanja da je osnovno načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanog, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno.

23. Sud je imajući u vidu Nalaz i mišljenje sudskog vještaka odredio vrijednost predmeta diobe u iznosu od 68.000,00 eura te je imajući u vidu da se predlagatelj prilikom podnošenja prijedloga obvezao na uplatu iznosa od 50,00 kuna, što iznosi 6,64 eura koji iznos je predlagatelj i dužan uplatiti na ime pristojbe na prijedlog. U odnosu na samu odluku ukupan iznos pristojbe iznosi 398,17 eura, te je predlagatelj dužan, razmjerno svom suvlasničkom udjelu od 11/12 dijela cijele nekretnine, podmiriti pristojbu u iznosu od 364,99 eura, a protustranka sukladno svom suvlasničkom udjelu od 1/12 dijela iznos od 33,18 eura.

24. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u točkama I.-IV. izreke odluke.

Zagreb, 19. studenoga 2025.

Sutkinja:

Mirna Britvić Čorkalo

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. predlagatelju putem pun. BU uz rješenje za pristojbu na prijedlog u iznosu od 6,64 eura i rješenje za pristojbu na rješenje u iznosu od 364,99 eura 2. protustranci uz rješenje za pristojbu na rješenje u iznosu od 33,18 eura